Privredna komora Crne Gore

Main Menu

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija

logo

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija
Poslovni ambijent
Home›Poslovni ambijent›Žabljaku potreban elitni turizam i hoteli sa pet zvjezdica

Žabljaku potreban elitni turizam i hoteli sa pet zvjezdica

By Novica Bulatovic
May 17, 2024
440
0
Share:

Odbor udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore održao je 17. maja sjednicu na Žabljaku posvećenu turističkim potencijalima ove opštine i Nacionalnog parka Durmitor, te realizaciji planiranih aktivnosti na pripremi predstojeće ljetnje sezone.

Sjednicu, organizovanu u restoranu „Crno jezero“, vodio je predsjednik Odbora Ranko Jovović, a u radu su, pored članova, učestvovali predsjednik Opštine Žabljak Radoš Žugić, generalna direktorica  Ministarstva turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Svetlana Šljivančanin, direktot Turističke organizacije Žabljak Stojan Abazović, te predstavnici: Nacionalne turističke organizacije, JP Nacionalni parkovi CG, Uprave za saobraćaj, Uprave za inspekcijske poslove, lokalnih turističkih organizacija I turističke privrede Žabljaka.

U uvodnom obraćanju, predsjednik Odbora Ranko Jovović se zahvalio na učešću, predstavnicima državnih institucija, privrednicima, a posebnu zahvalnost je uputio Luki Bulatoviću,zamjeniku predsjednika Odbora koji je bio domaćin ove sjednice.

– Sve najave govore da ćemo imati odličnu, a vrlo vjerovatno i još jednu rekordnu sezonu – rekao je u uvodnom obraćanju predsjednik Odbora Ranko Jovović.

Prema njegovim riječima, turistička privreda je spremna za sezonu, međutim ukazuje da na njenu uspješnost posebno utiču: siva ekonomija, buka na otvorenom u blizini smještajnih kapaciteta, nedostatak stručne radne snage i zapošljavanje stranaca, komunalna i saobraćajna infrastruktura, građevinski radovi tokom turističke sezone, zadržavanje turista na graničnim prelazima…

– Svi smo svjesni činjenice da nema razvoja turizma bez adekvatne infrastrukture, pa je potrebno planirati projekte iz saobraćaja kojima će Crna Gori biti značajno bolje povezana sa regionom i Evropom. Ipak, prilikom realizacije ovih projekata treba konsultovati turističku privredu, kako bi se dinamika realizacije ovih projekata prilagodila turističkoj sezoni. Svjedoci smo situacija u kojima su goste čak i u glavnoj turističkoj sezoni dočekivale građevinske mašine na glavnim putevima, u gradovima, čak i na plažama – rekao je Jovović.

Predsjednik Odbora je istakao da Crna Gora nije isključivo ljetnja kupališna destinacija, već ima šta da ponudi ljubiteljima aktivnog odmora u zimskim mjesecima. U stvaranju kompleksne turističke ponude, potrebno je povezati primorje i zaleđe, produžiti sezonu, čime bi i sjever dobio dodatan razvojni impuls. Za unapređenje zimske sezone je potrebno definisanje platforme za održivi razvoj planinskih centara zasnovane na tri osnovna stuba: održivi razvoj i planiranje, investicije; podsticaji i javno-privatno partnerstvo, kao i marketing i brending planinskih centara. Razvojem ski centara i planina kao turističkih destinacija, ne samo da se otvaraju nova radna mjesta i privlače brojni turisti, već se razvijaju i ostale grane privrede, naglašava Jovović.

– Polazeći od činjenice da sjever Crne Gore, doprinosi samo malim dijelom u ukupnom turističkom prometu, oko 5%, važno je uključiti u prostorne planove države, planove opština i lokalne planove mogućnost izgradnje novih hotela, staza za skijanje, žičare, puteve, revitalizacija željeznice, izgradnja povezanosti željezničke pruge sa aerodromom Podgorica i na taj način stvaranje uslova za još bolju povezanost sjevera – rekao je on.

On je podsjetio da je zimska sezona prošla bez snijega, te da je turistička privreda zbog toga pretrpila veliku štetu, zbog čega je sa martovske sjednice Odbora upućen apel Vladi i resornom ministarstvu da pronađu način kako bi se skijalištima djelimično nadoknadili gubici.

Predsjednik Opštine Radoš Žugić informisao je Odbor o turističkim aktivnostima i projektima na Žabljaku. On je istakao da se Žabljak, u iščekivanju usvajanja državnog i opštinskog prostornog plana, nalazi na svojevrsnoj prekretnici koja trasira pravac daljeg razvoja.

– Ova dva planska dokumenta udariće temelje budućeg razvoja naše opštine – kazao je on.

Podsjetio je da opština ima povoljan ambijent za privređivanje, potvrđen BFC sertifikatom, te da je kroz stalnu komunikaciju sa lokalnom poslovnom zajednicom upoznata sa izazovima s kojima se suočava, među kojima se posebno ističu oni vezani za plan privremenih objekata u zoni Nacionalnog parka, kao i minula neuspješna zimska sezona.

– Svjedočili smo fijasku zimske sezone i izdavaoci smještaja su u velikom minusu, pa ćemo probati da im pomognemo nizom mjera. Želimo da ljetnja sezona bude što uspješnija i nastojaćemo da snažno doprinesemo njenoj pripremi. Izazov je pred svima nama da pripremimo kvalitetnu ponudu koja će dijelom nadomjestiti ostvarene zimske gubitke – rekao je Žugić, najavljujući realizaciju projekata koji će dati zamah lokalnom razvoju.

Mr Svetlana Šljivančanin, generalna direktorica Direktorata za razvoj turizma i izradu propisa u oblasti turizma u Ministarstvu turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, istakla je da je 44. Vlada Crne Gore posvećena razvoju Sjevera.

Šljivančanin smatra da će ljetnja turisticka sezona biti odlična, imajuci u vidu buking hotela, zakljucene ugovore turističkih agencija sa stranim turoperatoratorima, kao i izvjrštaje lokalnih turističkih organizacija o broju gostiju, koji sada borave u našoj zemlji. – Bez obzira na ostvarene cifre, važno je da gosti budu zadovoljni našom destinacijom i da joj se vrate – rekla je Šljivančanin ističući da svi treba da doprinesu da se izazovi u turizmu svedu na minimum.

Prema njenim riječima, neuspješna zimska sezona je bila svojevrsna opomena za turističke centre da diverzifikuju ponudu, kako bi prenebregli nedostatak snijega.

– Ministarstvo je spremno da pomogne Žabljaku i drugim opštinama u rješavanju aktuelnih problema – kazala je Šljivančanin.

Stojan Abazović, direktor Turističke organizacije Žabljak, kazao je da ovo područje predstavlja svojevrsni dragulj Evrope, u prilog čemu govore sve češći tekstovi u renomiranim inostranim časopisima koji preporučuju turistima da nas posjete.

– Žabljak krasi raznolikost – planinski vrhovi viši od 2000 metara, najdublji kanjon u Evropi, 18 jezera… Ovo je najbolje mjesto za auto turizam i one koji vole aktivni odmor. Želimo da zadržimo eko-održiv turizam uz zaštitu prostora – kazao je on.

Abazović ističe da iz godine u godinu raste broj turista na Žabljaku, ali i da je 94 odsto njih smješteno u privatnom smještaju, a svega šest odsto u hotelima.

– Potrebno je da vratimo sjaj starih hotela na Žabljaku, ponudimo smještaj kategorije pet zvjezdica i privučemo visoko platežne turiste – rekao je direktor LTO, dodajući da će biti izazov obezbjediti dovoljno edukovanog kadra za predstojeću sezonu.

Abazović je takođe istakao važnost da se na ulaznicama za nacionalne prakove, štampa QR kod, koji bi turiste vodio do stranice sa svim potrebnim informacijama, od staza do opreme i ponašanja, kako bi se zaštitila priroda, ali i turisti od povreda.

Na ovu diskusiju se nadovezao predsjednik Opštine Radoš Žugić koji je kazao da turistička ponuda Žabljaka mora da bude plod dugoročne strategije, kao i da je potrebno intenzivirati razgovore sa zakupcima hotela koji su se prije više godina obavezali da će investirati u njihovu obnovu.

– Saglasni smo svi da nam je potreban elitni turizam na Žabljaku ali se nažalost krećemo u pravcu masovnog, što nije dobro. Omasovljavanje turizma nije dobar put i daje vjetar u leđa nelegalnoj gradnji – rekao je prvi čovjek Opštine.

Prema njegovim riječima, izuzetno je teško i zahtijevno održati sklad između turizma i onoga što je održivi razvoj i njegova proklamovana načela, pogotovo u zaštićenim područjima i onima koja se nalaze pod zaštitom UNESKO-a.

Bojana Badnjar, Nacionalni park Durmitor istakla je da je na osnovu svih brojki, NP Durmitor i dalje veoma posjećena turistička destinacija. Ona je tokom svog izlaganja predstavila realizovane i planrane aktivnosti na ovom području.

Prema njenim riječima, u toku je rad na edukativnoj stazi oko Crnog jezera gdje je planirana rekonstrukcija sva četiri mosta, postavljanje mobiolijara u vidu klupa I odmorišta, te informativnih tabli.

Badnjar je kazala da je Nacionalni prak Durmitor od strane UNESCO -a prepoznat kao jedan lokalitet koji trpi najveći pritisak od posjetilaca, stoga je dobijena preporuka da se taj prostor rastereti i da se krene u promociju nekih drugih lokacija odnosno destinacija unutar parka.

–Zato smo ove godine odlučili da malo više promovišemo edukativnu stazu, dakle tri jezera, zatim durmitorski prsten kao i stazu u kanjonu Tare – kazala je ona, dodajući da je UNESCO takođe sugerisao da se što prije mora izraditi studija kapaciteta nosivosti turista na području Nacionalnog parka Durmitor.

Prema njenim riječima, to bi značio znači da kapacitet nosivosti podrazumijeva maksimalni broj ljudi koji mogu da posjete određenu turističku destinaciju u isto vrijeme a da pritom ne narušavaju prirodne i kulturne vrijednosti tog područja. Kada je u pitanju dio oko Crnog jezera, sugerisano je da se u dijelu rampe na parkingu obavezno smanji broj vozila zbog velikog broja aero zagađenja koje izazivaju izazivaju izduvni gasovi i koji mogu da naruše biljni svijet u tom dijelu.

Badnjar se osvrnula i na planinarske staze, kao još jednu turističku ponudu, istakavši da će uskoro biti organizovane obuke za markirače, koji će na taj način pomoći planinarskom savezu Crne Gore. Kazala je da su u toku i pregovori sa Gorskom službom spašavanja i Crvenim krstom kako bi se nadzornici obučili za pružanje prve pomoći, što je prepoznato kao izuzetno značajno zbog brojnih povreda koje su se dešavale na ovom lokalitetu.

Ona je posebno naglasila da postoje i negativni efekti koje turizam ima na zaštićena područja, kazavši da je neophodno njihovo očuvanje, uz promociju i edukativne aktivnosti.

-Prije nedelju dana smo zabranili upotrebu kvadova, ali i dronova, a njihova upotreba biće novčano kažnjiva u iznosu od 200 do 40.000 eura – navela je Badnjar.

Luka Bulatović , Explorer doo, smatra da Žabljak ide prema održivom turizmu, te da on mora biti kvalitetan, a valorizacija žabljačkih hotela predstavlja jedan od načina. On je takođe kazao da Durmitor predstavlja srce nacionalnih parkova i ima izuzetan potencijal, ali da problem predstavlja nedostatak objekata.

Stojan Abazović se saglasio sa navedenim i istakao nedostatak planinarskih domova, kako bi planinarima bio dostupan najbolji  mogući sadržaj i servisi, te da se po piitanju toga treba ugledati zemlje u regionu, poosebno Sloveniju.

Osvrnuo se i na velike potencijale fly fishinga, istakavši primjer Bosne i Hercegovine koja od njega zaradi i do šest miliona eura.

–Kod nas su rijeke zagađene gumama i moramo poraditi na tome da zaštitimo ribu, da iskoristimo ovaj potencijal koji bi doprinio razvoju našeg turističkog proizvoda – istakao je on.

Rajko Malović, Eco Žabljak, ukazao je na brojne infrastrukturne probleme u ovoj opštini, istakavši da se mora više raditi na dostupnosti destinacije.

–Ključ lokalne samouprave je da daje mogućnost privredi da razvija sadržaje, uz strogu kontrolu nelegalne gradnje – kazao je on.

Istakao je i važnost donošenja Prostornog plana Crne Gore, koji će opredijeliti razvoj ove destinacije ali i cijele države.

Luka Bulatović, Explorer doo, je istakao da problem sa prostornim planom predstavlja to što kada se on prekopira na geografsku Crne Gore dobijema 90% teritorije zaštićeno, a treba da se uradi sva nedostajuća infrastruktura.

–Očekuju nas novi putevi I brze ceste, što neće biti lako uraditi.  Moramo imati u vidu održivi razvoj budemo i nađemo sklad između potpune zaštite i onoga što svi žele od nekog prostora koji predstavlja najveći resurs ove zemlje – kazao je on.

Nikola Kasalo, hotel Avala ukazao je na problem nespremnosti brojnih budvanskih plaža za sezonu, istakavši problem dobijanja opštinskih dozvola i dokumentacije neophodnih ta početak rada kupališta.

–Opštinski organi koji daju dozvole za rad sada ne prihvataju uslove koji su važili u 2023. godini – kazao je on, dodajući da se taj problem mora hitno riješiti.

Istakao je i da komunalna inspekcija, koja je nadležna za izdavanje rješenja za uređenje kupališta, ne može da radi svoj posao zbog toga što nema plan privremenih objekata.

–Molim vas za nalaženje neklog kompromisnog rješenja, kako bi kupališta osposobili za dalji rad – poručio je on.

Svetlana Šljivančanin je kazala da su opštine formirale komisiju za dobijanje odobrenja za rad, koje će obilaziti kupališta i utvrđivati minimalno tehničke uslove.

–Uz Ministarstvo planiranja prostora i urbanizma, mora se uključiti Morsko dobro kako bi se ovaj problem riješio na najbolji mogući način  – rekla je ona.

Ona je kazala da je Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera formiralo radnu grupu koja će raditi na izmjenama i dopunama zakona o boravišnim taksama I zakona o turističkim organizacijama, kako bi se sagledao način njihovog finansiranja, ali i novi zakon o turizmu i ugostiteljstvu, koji je privreden kraju, a u koji će biti uvrštene sve pristigle sugestije turističkih poslenika.

Kada su u pitanju inspekcijske službe, istakla je  da će jedan veliki dio nadležnosti preći u nadležnost lokalnih inspekcija, što znači da sve opštine moraju biti spremne da pojačaju kapacitete u djelu inspekcijskih službi i da preuzmu nadležnosti od turističke inspekcije.

Predstavnik Uprave za saobraćaj, Draško Ivanišević govorio je o trenutnim radovima na putevima u opštini Žabljak, kazavši da će onaj na potezu Jasenovo polje biti završen do 15. juna.

Vladan Lalović, Uprava za saobraćaj kazao je da će planirana obilaznica na Žabljaku biti završena do kraja godine, sa kompletnim novim asfaltom.

–Vjerujem da će svi planirani radovi na putevima u ovoj opštini biti završeni do kraja godine, te da će samim tim Žabljak biti pristupačniji autoputu, ali i drugim gradovima Crne Gore.

Gordana Stevović, Udruženje seoskih domaćinstava smatra da je neophodno pokrenuti inicijativu da se na google mapi označe situacije na terenu u zabačenim područjima, kada su u pitanju radovi, privremene obustave, i ostale blokade na putevima, kako bi se turistima olakšalo putovanje.

Zorica Milašinović, TO Kolašin kazala je da, kada je u pitanju priprema ljetnje turističke sezone u ovoj opštini, sve ide po planu i programu usvojenom od strane lokalne skupštine i od strane nacionalne Turističke organizacije.

– Mi imamo zaista raznovrsne sadržaje za ovo ljeto, ali ono na šta bih ja htjela da ukažem jeste nedostatak autobusa koji voze od centra grada do nacionalnog parka Biogradska Gora  i sezone organizujemo, te apelujem na sve da pokušamo da obezbjedimo sredstva za realizaciju dodatnih autobuskih linija – rekla je ona.

Savo Martinović, Maestral je istakao da je saobraćaj ključni ograničavajući faktor u turizmu i njegovom razvoju, a to je, kako navodi naša najznačajnija privredna grana.

Smatra da je neophodno veće angažovanje Ministarstva saobraćaja koje treba usko da sarađuje sa Ministartsvom turizma, kako bi se riješili problemi infrastrukture, posebno avio dostupnosti.

Sekretarka Odbora turizma, Sanja Marković kazala je da je Ministarstvo saobraćaja formiralo jednu radnu grupu za poboljšanje avio dostupnosti da se razmišlja u pravcu osnivanja javno – privatnog fonda koji će se baviti low cost kompanijama.

–Hoteli su, u saradnji sa njihovim lokalnim turističkim organizacijama, zainteresovani da ulože sredstva u fond, kako bi dodatno pomogli boljoj aviodostupnosti naše države  – istakla je ona.

Izvršni direktor preduzeća Komunalno i vodovod Žabljak, Dragan Papić kazao je da je ovo preduzeće u prethodnih godinu dana, u saradnji sa opštinom, pristupilo izradi analiza u oblasti vodosnabdijevanja, te da trenuitno investira preko milion eura u projekte, istakavši zamjenu aszbestnih cijevi u centru grada..

–Nadamo se da će uskoro biti usvojen državni plan upravljanja otpadom, a opština Žabljak ozbiljno pristupa ovoj oblasti i trenutno kroz partnerstvo sa Vladom Slovenije radimo nove sanitarne kade za odlaganje mješovitog komunalnog otpada na teritoriji našeg grada – istakao je on.

Prema njegovim riječima, projektna dokumentacija za pristupne saobraćajnice, platoe i pretovarnu stanicu je trenutno u Ministarstvu nadležnom za poslove ekologije. Kako je naveo, projekat vrijedan 2,1 miliona eura, ima pozitivne izglede za odobrenje.

–Uputili smo nicijativu prema Vladi Crne Gore da obezbijedi dodatna sredstva za opštinu Žabljak, ekološku prestonicu, kao što je slučaj sa Plužinama i Cetinjem – kazao je on.

Papić je istakao da se opština Žabljak suočava s brojnim problemima komunalne infrastrukture, posebno u upravljanju otpadnim vodama, te da je u toku je izrada analize otpadnih voda, ali da su potrebna značajna sredstva za realizaciju ovih projekata.

-Opština Žabljak, nekada jedna od najvećih turističkih destinacija u bivšoj Jugoslaviji, mora razviti komunalnu infrastrukturu kako bi privukla investicije i iskoristila svoj turistički potencijal. Država mora imati jasan stav i podržati razvoj turizma u ovoj oblasti, posebno u saradnji sa UNESCO-om – zaključio je on.

Na sjednici je usvojena Odluka za formiranje Grupacije priređivača igara na sreću, koja će djelovati u okviru ovog odbora. Savo Martinović, Maestral Hotels and Casinos, kazao je da su priređivači igara na sreću zainteresovani da se institucionalno organizuju u okviru Privredne komore Crne Gore radi artikulisanja i bolje zaštite njihovih interesa. Grupacija će brojati 22 priređivača igara na sreću.

– Smatramo da je ovo značajna djelatnost koja zapošljava više hiljada ljudi i znatno doprinosi budžetu Crne Gore. Prioritet našeg interesovanja je izrada novog zakona o igrama na sreću oko čega su počele konsultacije – saopštio je Martinović.

0
Shares
  • 0
  • +
  • 0
  • 0

Related articles More from author

  • Poslovni ambijent

    U fokusu izmjene četiri ključna zakona iz oblasti saobraćaja

    April 14, 2025
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Stabilno snabdijevanje električnom energijom i naftnim derivatima od vitalnog značaja

    September 16, 2022
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Usvajanje Prostornog plana Crne Gore do kraja maja

    April 8, 2025
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Nema razvoja zimskog turizma bez vještačkog osnježavanja

    November 25, 2024
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Novi saziv OU energetike i rudarstva održao svoju prvu sjednicu

    September 15, 2023
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Konstituisan OU ICT, Bukilić predsjednik

    October 6, 2023
    By Novica Bulatovic

Menu

  • Galerija

  • Publikacije

  • Glasnik

Najave

  • 04-24
    Jun
    Obrazovanje

    Termini obuke i polaganja ispita za vozače i menadžere

  • 17
    Jun
    Saopštenja

    Stručne konsultacije iz oblasti zaštite lica i imovine, zaštite i spašavanja, zaštite od požara, zaštite na radu i bezbjednosnih analiza ponašanja

  • 18
    Jun
    Obrazovanje

    Seminar – Od brojeva do odluka: Osnaživanje SME (malih i srednjih preduzeća) kroz računovodstvene agencije

  • 31
    Jul
    Saopštenja

    Javni poziv malim hotelima (do 10 smještajnih jedinica) iz centralnog i sjevernog regiona (osim opštine Podgorica) za izradu aplikacije GuesTool

Privredna komora Crne Gore © 2022
All rights reserved

pkcg logo

Kontakt info

Privredna komora Crne Gore
ul. Novaka Miloševa 29/II
Podgorica 81000
Crna Gora

tel +382 20 23 05 45
fax +382 20 23 04 93
pkcg@pkcg.org
www.komora.me

  • Početna
          • June 13, 2025

            Potpredsjednik Radovanović na Generalnoj skupštini Eurochambresa

          • June 12, 2025

            Učenici, nastavnici i poslovna zajednica – prednosti razmjene i priče o uspjehu

          • June 12, 2025

            Addiko SMEvolution: Unapređenje finansijske pismenosti jača konkurentost MSP

          • June 12, 2025

            Potencijali upotrebe otvorenih podataka

          • June 12, 2025

            Belgija pouzdan privredni partner i inspiracija na evropskom putu

          • June 11, 2025

            Produktivnost 2.0: Savremene metode za povećanje učinka tima

          • June 10, 2025

            Predstavljena Mapa puta finansijskog sektora ka održivim finansijama

          • June 9, 2025

            Sastanak Radovanović – Asanov: Povezati poslovne zajednice Crne Gore i Kirgistana

          • June 6, 2025

            Digitalizacija drumskog transporta kroz elektronski tovarni list

          • June 6, 2025

            Siva ekonomija i dalje ključni problem u sektoru trgovine

  • O PKCG
  • Udruženja