Brojne sugestije privrednika na Nacrt zakona o igrama na sreću

Neophodno je dodatno razmotriti izmjene i dopune zakonske regulative Nacrta zakona o igrama na sreću, kako bi se osigurala pravna sigurnost i ekonomska održivost priređivača igara na sreću, s obzirom na to da je javna rasprava o predmetnom tekstu zakona organizovana netransparentno i u kratkom periodu, bez konsultacija sa preduzećima koja se bave tom specifičnom privrednom djelatnošću.

Ovo je poručeno na sjednici Grupacije priređivača igara na sreću Privredne komore održanoj 4. novembra, koju je vodila zamjenica predsjednika Grupacije, Marijana Zec.

Tokom sjednice su, zajedno sa predstavnicamama Uprave igara na sreću, Milenom Đuričić i Natašom Mijatović, razmotrene sve odredbe Nacrta zakona kako bi se zajednički došlo do održivih rješenja koja će zadovoljiti interese svih strana, a posebno zaštitu maloljetnika i očuvanje javnog interesa.

Zec je istakla da će novi zakon izazvati ozbiljne negativne posljedice kako za državu, tako i za industriju igara na sreću. Smatra da je posebno zabrinjavajuće to što nije prethodno sprovedena analiza uticaja na stabilnost tržišta igara na sreću, kao ni na naplatu varijabilnih naknada koje država ostvaruje.

Milena Đuričić, Uprava igara na sreću istakla je da je zakonodavni proces otvoren i transparentan, te da je glavni cilj ažurirati i prilagoditi regulativu kako bi se omogućio bolji rad sektora.

Ona je takođe apostrofirala kompleksnost implementacije novog informacionog sistema, koji je ključan za rad svih koncesionara.

-Mi, kao Uprava igara na sreću, imamo obavezu da budemo podrška poslovanju, a ne prepreka, naravno unutar okvira zakona – kazala je ona, istakavši važnost koordinacionog tijela koje bi trebalo uskoro da se sastane i nastavi dalji rad na zakonodavnom okviru.

S obzirom na značaj članova zakona, posebno člana 3a, Đuričić je upozorila na potrebu za preciznijim definicijama i tumačenjima koja će obezbijediti pravnu sigurnost.

– Iako je zakon star i neodređen, naš cilj je da ga prilagodimo aktuelnim potrebama tržišta i obezbjedimo zaštitu maloljetnika – istakla je ona, dodajući da se ova djelatnost želi osnažiti, ali na opštu dobrobit cjelokupnog društva.

Jedna od glavnih primjedbi priređivača odnosila se na član koji predviđa da se pravo priređivanja igara na sreću prenosi upravnim postupkom. Ova promjena predstavlja značajnu promjenu u odnosu na dosadašnji koncesioni model, čime se postavlja pitanje transparentnosti i jednakosti u procesu dodjele koncesija. Učesnici smatraju da je važno osigurati da se koncesije dodjeljuju pod jedinstvenim uslovima i da svi privrednici imaju jednake šanse. Takođe, prijedlog je da se član 106 izmijeni kako bi se osiguralo da koncesioni ugovori ostaju na snazi do njihovog isteka, omogućavajući privrednim društvima da usklade svoje poslovanje s novim zakonom. Takođe, naglašeno je da bi privredna društva mogla imati poteškoća u prikupljanju opsežne dokumentacije potrebne za odobrenje u predviđenom roku od 90 dana, te apeluju da se ovaj rok smanji.

Druga značajna primjedba odnosila se na član 4 Nacrta zakona, koji definiše način raspodjele prihoda od igara na sreću. Učesnici su ukazali na potrebu jasnog definisanja javnog interesa, koji uključuje socijalno-humanitarne potrebe, i naglasili da sredstva iz igara na sreću moraju biti raspoređena transparentno i efikasno. Smatraju da izostavljanje člana 15 postojećeg zakona, koji detaljno razrađuje kako se sredstva raspodjeljuju, može dovesti do nedostatka jasnoće i potencijalnih zloupotreba.

U vezi sa definicijama u članu 6, Nacrta zakona učesnici su predložili doradu kako bi se osiguralo da su primjenjive na sve oblike priređivanja igara. Precizne definicije “igrača” i “stvarnog vlasnika” su od ključnog značaja kako bi se izbjegle pravne nejasnoće. Takođe, ukazano je na diskriminatornu odredbu u članu 16, koja se odnosi na ograničenja u oglašavanju, a koja ne bi trebala favorizovati jedan oblik priređivanja igara nad drugim, te smatraju da, priređivači igara na sreću koji nisu registrovani u Crnoj Gori, ne bi smjeli da imaju pravo oglašavanja.

Jedna od centralnih tema diskusije bio je i član 25, Nacrta zakona gdje je predloženo da se udaljenost objekata za igre na sreću od obrazovnih ustanova mjeri najkraćim pješačkim putem, a ne vazdušnom linijom.

Osim toga, odredba iz člana 26, koja zahtijeva potvrdu od nadležnog organa za vođenje krivične evidencije za direktore i članove društava, predstavlja kršenje prezumpcije nevinosti. Učesnici su predložili skraćenje roka za rješavanje zahtjeva iz člana 27 sa 90 na 30 dana kako bi se osigurala efikasnost postupka.

Takođe, sugestije su upućene i na odredbe člana 36 Nacrta zakona, koje se odnose na oporezivanje i određivanje osnovice za izračunavanje naknada, koje su neprimjenjive i dovode do duplog oporezivanja. Povećanje fiksne naknade po kladionici takođe je osporeno, a predloženo je da se smanji na 500 eura, uzimajući u obzir ekonomsku održivost i trenutno stanje na tržištu.

Shodno navedenom, Grupacija priređivača igara predlaže da se produži rok trajanja javne rasprave po ovom pitanju, te još jednom razmotre svi ključni aspekti novog zakona, kako bi se izbjegle pravne nejasnoće i osigurala zaštita interesa svih učesnika na tržištu.

Na kraju, Milena Đuričić je naglasila da, iako postoje brojni izazovi, Uprava igara na sreću ostaje otvorena za saradnju i spremna da razmatra sve predloge koji će doprinijeti unapređenju zakonskog okvira.

– Ova  industrija se brzo mijenja, i zato je važno da se svi zajedno uključimo u proces izrade novih rješenja koja će biti na obostranu korist – poručila je ona.