Crnogorski parlament preduzeća

Privredna komora Crne Gore i Skupština Crne Gore organizovale su u petak 22. marta 2013. godine prvi Crnogorski parlament preduzeća.
U radnom dijelu skupa, koji se odvijao u tri sesije: Ljudski resursi, Konkurentnost i Put ka ekonomskom razvoju, učestvovalo je više od 80 privrednika i predstavnika Skupštine, te Vlade Crne Gore.
Na početku zasijedanja učesnicima su se obratili predśednik Skupštine Ranko Krivokapić, predsjednik Privredne komore Velimir Mijušković, predsjednik Vlade Milo Đukanović, i potpredsjednica Eurochambresa Martha Schultz.
Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić kazao je da treba krenuti sa ujedinjavanjem svih snaga Crne Gore u osnovni izazov, a to je obezbjeđenje boljeg života građana.
– Ovaj put za Crnogorski parlament preduzeća je početak nečega što će, uz postojeće mehanizme prvenstveno u Ustavu Crne Gore gdje smo ustanovili socijalni savjet kao mjesto dogovaranja svih preduslova za stabilnu gradnju Crne Gore. To je mjesto koje će institucionalno stvarati te preduslove, a nadamo se da će forum kao što je crnogorski parlament preduzeća dati kvalitet više – ocijenio je Krivokapić.
On je naveo da Crna Gora, kao mala zemlja koja je morala graditi velike politike, stoji pred izazovom da gradi veliku ekonomiju.
– Kriza nije samo teret već i šansa da ispravimo greške. Potrebno je da izuzetnost iz sfere politike prenesemo na ekonomiju. Moramo graditi Crnu Goru kao uspješnu ekonomsku zajednicu, iako naša ekonosmka tradicija nije duga. Uvjeren sam da ova institucija ima kapaciteta da u vremenu pred nama i punom izazova bude dostojna dostignuća, jer nema velikih, a lakih odluka, već samo teških i velikih, a to treba da uradimo u ekonomiji kako smo uradili u politici – poručio je Krivokapić.
Ocijenio da će, uz njenu pomoć,Crna Gora postati kvalitetan partner EU i istakao benefite koje će naša ekonomija imati kao dio tržišta Unije.
Predsjednik Komore Mijušković je kazao da se Crnogorski parlament preduzeća može smatrati novinom, ali i nastavkom tradicije skupova iz najranijeg perioda postojanja te asocijacije privrednika. Posljednji sličan skup Komora je organizovala 24. marta 1935. godine.
On je objasnio da je cilj održavanja Crnogorskog parlamenta preduzeća da se kroz razmatranje ključnih tema koje se odnose na poslovnu zajednicu prepoznaju okviri i prioriteti u vođenju ekonomske politike Crne Gore.
– Evropski put Crne Gore može uspjeh crpiti samo iz snažne, konkurentne i organizovane privrede. Ekonomska kriza je, navodi, pokazala da postoje brojni strukturni problemi unutar globalnog ekonomskog okvira, i to upućuje jasnu poruku za uspostavljanje snažnijeg i djelotvornijeg dijaloga privrede sa kreatorima ekonomskih politika – ocijenio je Mijušković.
Dodao je da rad Komore, kroz aktivnosti njenih članica ima nezamjenljiv uticaj na poslovno okruženje i ekonomsko-socijlnu stabilnost.
– Kao takvi predstavljamo prirodno pouzdanog partnera kreatorima politika i donosiocima odluka u pogledu sprovođenja nacionalnog programa reformi – rekao je Mijušković.
Premijer Milo Đukanović je ocijenio da o značaju Parlamenta preduzeća govore odabrane teme, te kazao da mu je čast što učestvuje u njegovom radu. Naglasio je da privrednici uvijek imaju važnu ulogu u svim društvima, a zadatak Vlade je da uklanja barijere za razvoj biznisa i otvara prostor za nove investicije.
– Preduzetništvo je misija stvaranja i to više od stvaranja profita. Preduzetnici su primjer da rad mora dati rezultate. Zadatak države je da stvori ambijent u kome će preduzetnici biti uvaženi – rekao je Đukanović.
Uprkos svim izazovima, smatra on, crnogorska ekonomija u sektoru malih i srednjih preduzeća i porodičnog biznisa pokazuje vitalnost i izrazio poštovanje prema tome.
Osvrnuo se na ekonomske prilike u regionu i Evropi uz ocijenu da su izuzetno nepovoljne, te da duboka kriza podriva ekonomske tokove.
– Svi bi mi, donosioci odluka, trebalo da usvojimo od privrednika da jedino naporan i konstruktivan rad daje rezultate – rekao je Đukanović.
Istakao je nužnost strukturnih reformi, finansijske konsolidacije, povećanja konkurentnosti, kao preduslova za privlačenje novih investicija i razvoj novih biznisa. Ukazao je na pojačanu borbu protiv sive ekonomije. Naglasio je da bankarski sektor treba da bude jedan od pokretača privrednih aktivnosti, s obzirom na to da ga karakteriše dobra likvidnost. Govorio je o presudnom značaju ljudskih resursa za ekonomski i ukupni razvoj, i o potrebi usaglašenosti obrazovanja sa potrebama privrede.
– Vrijeme u kome živimo traži efikasne, brze i konkretne odgovore. U svakoj ozbiljnoj ekonomiji Vlada, Privredna komora i privrednici su partneri. Današnje zasijedanje Crnogorskog parlamenta preduzeća je još jedna potvrda zajedničke posvećenosti i ozbiljnosti da se suočimo sa ekonomskim izazovima. Zajedno smo odgovorni da stvorimo društvo šansi, društvo koje poštuje i promoviše uspjeh. Na tom putu moramo biti hrabri i istrajni. A ja sam siguran da zajedno možemo mijenjati i unapređivati društvo, da zajedno možemo graditi bolju budućnost – kazao je premijer, i zahvalio partneru – Privrednoj komori Crne Gore što je inicirala ovaj skup.
Potpredsjednica Eurochambresa i predstavnica Privredne komore Austrije Martha Schultz iskazala je zadovoljstvo što učestvuje u radu Crnogorskog parlamenta preduzeća i zahvalila Privrednoj komori Crne Gore na pozivu. Ocijenila je izuzetno bitim uloge privrednih komora u Evropi i predstavila Eurochambress.
– Zadatak privrednih komora je da olakšaju put preduzeća ka ekonomičnosti i profitabilnosti – rekla je Schultz,
Ona je na primjeru Austrije ukazala na prednosti javnih komora (sa obaveznim članstvom), za koje je kazala da bolje zastupaju interese preduzeča, pružaju kvalitetnije usluge i intenzivnije sarađuju sa vladama.
Naglasila je značaj dualnog obrazovanja – edukacije kadrova uz rad.
– Mladima garantujemo radno mjesto i bitno nam je da ih zadržimo kao stručnjake. Ovaj model obrazovanja je jedan od najbitnijih činilaca uspješnosti austrijske ekonomije – rekla je Schulz.
Zahvalila je Privrednoj komori na odličnoj saradnji sa Eurochambressom i Komorom Austrijom. Očekuje intenziviranje saradnje sa Privrednom komorom Crne Gore i iskazala spremnost austrijske Komore i Eurochambressa da pomognu Crnoj Gori u EU integracijama.

Ljudski resursi

Intenzivnija saradnja privrede i obrazovnih ustanova uravnotežila bi odnos ponude i tražnje na tržištu rada. Normativna uređenost radnih odnosa u našoj zemlji nije na zadovoljavajućem nivou, ocjena je Crnogorskog parlamenta preduzeća. Privrednici su takođe izglasali da bi sticanje praktičnih znanja kroz obuku u preduzećima moglo uticati na smanjenje nezaposlenosti, te da je stalno usavršavanje zaposlenih preduslov uspješnosti poslovanja.
Generalni sekretar Privredne komore Pavle D. Radovanović, otvarajući sesiju, ocijenio je da je nedvosmisleno da kvalitetno obrazovanje, prilagođeno potrebama društva u kojem živimo, predstavlja uslov razvoja.
Kao jedan od segmenata razvoja ljudskih resursa, naveo je fleksibilnost tržišta rada i pokretljivost radne snage. Ukazao je da postoji strukturna neusklađenost tržišta obrazovanja i tržišta rada, ali i ocijenio da pravni okvir, prvenstveno Zakon o radu, otežava formiranje fleksibilnog tržišta rada i uskraćuje mogućnost veće mobilnosti radne snage.
– Vlasniku privrednog društva neophodno omogućiti da izabere i mijenja tim sa kojim želi da igra tržišnu utakmicu. Donošenjem i pravilnom primjenom novog Zakona o radu unaprijedila bi se ova oblast. Korjenite promjene su neophodne i u dijelu ekonomsko-socijalnog dijaloga – smatra Radovanović.
Učesnici prve sesije bili su ministar rada i socijalnog staranja Predrag Bošković, predstavnici Skupštine Branko Radulović, Branka Tanasijević i Zoran Jelić, sindikata Vukašin Zogović i Jagoš Gomilanović, te privrede Predrag Ivanović, Duško Knežević, Predrag Jelušić, Žarko Radulović i Stanko Zloković.

Konkurentnost

Privrednici – učesnici Crnogorskog parlamenta preduzeća smatraju da su domaći proizvodi i usluge konkurentni na globalnom tržištu. Ocjenili su da su na konkurentnost crnogorskih proizvoda i usluga uticale zaštitne mjere drugih zemalja. Pravni okvir ne daje mogućnost za efikasnu zaštitu od nelojalne konkurencije. Primjena međunarodnih standarda i pravila u poslovanju doprinosi rastu konkurentnosti poslovanja, dok je nivo tehničko tehnološke opremljenosti limitirajući faktor, zaključak je Parlamenta preduzeća.
Uvodničarka u sesiju, potpredsjednica Komore Ljiljana Filipović, kazala je da svako opredjeljenje za izgradnju modernog i prosperitetnog društva, planiranje ekonomskog i rasta životnog standarda – što predstavlja prioritete aktuelne državne politike Crne Gore podrazumijeva visoku konkurentsku sposobnost naših kompanija, a samim tim i nacionalne privrede.
– Konkurencija na crnogorskom tržištu je jaka, ne samo zbog postojanja konkurentnih domaćih preduzeća, već zbog otvorenog, liberalnog tržišta koje omogućava veliko prisustvo stranih roba i usluga. Borba za osvajanje tržišnog prostora postaje sve agresivnija i dinamičnija, a biti konkurentan znači primjenu međunarodnih standarda, ulaganje u sve prisutnije inovacije na polju tehnologije, te maksimalno uvažavanje potreba potrošača – rekla je Filipović.
U raspravi su učestvovali ministar finansija Radoje Žugić, poslanik Mladen Bojanić i predstavnici privrede Verica Maraš, Jovan Lekić, Milutin Đuranović, Stevan Karadaglić, Sanja Ćalasan, Dragan Bojović, Vojin Žugić i Hilmija Franca.

Put ka ekonomskom rastu

Zacrtani razvojni prioriteti – poljoprivreda, turizam i energetika, realna su osnova za ispunjenje očekivanih efekata ekonomskog rasta Crne Gore. Sadašnje stanje u finansijskom sektoru ne omogućava redovno poslovanje realnog sektora i ekonomski rast, a postojeća infrastruktura je neadekvatna i predstavlja jednu od dominantnih kočnica, ocijenio je Parlament preduzeća tokom sesije Put ka ekonomskom rastu. Parlamentarci – privrednici smatraju da će intenziviranje procesa EU integracija imati presudnu ulogu u ubrzanom razvoju crnogorske ekonomije.
Govoreći na početku sesije, potpredsjednik Komore Ivan Saveljić ocijenio je da su svjetska ekonomska kriza i pad stranih direktnih investicija istakli činjenicu da se u Crnoj Gori nedovoljno proizvodi i slabo koriste domaći resursi, što vodi rastu duga i disbalansa u spoljnotrgovinskoj razmjeni.
– Vizija ekonomskog rasta mora da počiva na razvoju ljudskih resursa, konkurentnosti i efikasnom korišćenju domaćih prirodnih resursa. Jaz koji moramo premostiti u približavanju evropskim integracijama, obavezuje nas na uvećanje stope rasta, s obzirom da trenutni BDP po glavi stanovnika u Crnoj Gori odgovara iznosu od nekih 30% EU prosjeka, dok bi se predviđenim stopama rasta ovaj odnos mogao pomjeriti samo na 33% tog prosjeka. Situaciju bi dodatno moglo da naruši neizvjesno kretanje u Eurozoni i rizik od opadajućeg trenda stranih direktnih investicija – rekao je Saveljić.
Tokom ove sesije diskutovali su ministar održivog razvoja i turizma Branimir Gvozdenović, ministar saobraćaja i pomorstva Ivan Brajović, poslanik Aleksandar Damjanović, privrednici Vuk Roćen, Blagota Radović, Goran Knežević i Vojo Banović.

Zavšne riječi imali su predsjednik Skupštine Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović i predsjednik crnogorskog parlamenta Ranko Krivokapić.
– Nadam se da ne postoji dilema da je ovaj skup opravdao očekivanja organizatora. Privrednici su dali odlučnu podršku euroatlanskim integracijama Crne Gore, borbi protiv sive ekonomije, te iskazali stav da bavljenje uslugama nije dovoljno za ekonomski razvoj, već je potrebno staviti naglasak na energetiku, poljoprivredu industriju – rekao je Golubović.
On se založio se da u rad parlamentarnih odbora budu uključeni predstavnici privrede jer bi to doprinijelo donošenju kvalitetnijih zakona.
Predsjednik Krivokapić je kazao da je ovo bio uobičajan radni dan za Skupštinu, ali ne i za Crnu Goru. Ovo je novo iskustvo čije efekte nećemo vidjeti ukoliko ga ne nastavimo i unaprijedimo. Vi privrednici ste lideri, a Skupština je vaša kuća. Skupimo se u snop da bi odgovorili izazovima krize. Želim da se srijećemo ovdje svake godine jer izazovi to nalažu, a ako osjetite potrebu i češće. Hvala i želim da se u dobru, onom crnogorskom dobru koje vi proizvodite, gledamo – rekao je Krivokapić.

CPP vodič
CPP zaključci i preporuke