Kroz sprovođenje reformskih mjera stvoriti zdrav poslovni ambijent i održiv ekonomski rast
U fokusu sjednice Odbora udruženja MSP, održane 28. oktobra, bili su uticaj sive ekonomije i nelojalne konkurencije na poslovanje malih i srednjih preduzeća, kao i realizacija programa za suzbijanje neformalne ekonomije za Crnu Goru 2024-2026.
Sjednicu je vodio zamjenik predsjednik Odbora, Alen Nikezić, a u radu su učestvovali i sekretar odbora, Vesko Dragićević, predstavnici Direktorata za igre na sreću, koordinaciju i izvještavanje o neformalnoj ekonomiji i državnu pomoć u Ministarstvu finansija, direktor Danko Dragović i načelnica Sabina Metdjonaj, te Ivana Todorović iz Sekrtarijata Savjeta za konkurentnost.
Vesko Dragićević, sekretar Odbora, ukazao je na ozbiljan negativan uticaj sive ekonomije i nelojalne konkurencije na poslovanje mikro, malih i srednjih preduzeća. Istakao je da neregularno poslovanje privrednih subjekata stavlja poštene preduzetnike u neravnopravan položaj, narušava tržište i umanjuje budžetske prihode, te da analize pokazuju da udio neformalnog rada u Crnoj Gori iznosi između 25 i 33% ukupne zaposlenosti.
-Prema posljednjim podacima, siva ekonomija je prisutna i unutar formalno registrovanih preduzeća i preduzetnika. U 2022. godini, procijenjeni obim sive ekonomije u formalnom sektoru iznosio je čak 20,6% (istraživanje samo kod registrovanih privrednih društava i preduzetnika). Ova pojava obuhvata različite oblike kao što su rad na crno, prikriveno zapošljavanje, neevidentirane isplate zarada i neprijavljeni prihodi, što ozbiljno ugrožava konkurentnost preduzeća koja uredno izmiruju svoje poreske i zakonske obaveze – istakao je Dragićević.
Poručio je da smanjenje sive ekonomije u formalnom sektoru zahtijeva strožiji inspekcijski nadzor, unapređivanje kontrole, kao i podizanje svijesti o štetnosti takvih aktivnosti, kako bi se osiguralo fer poslovanje i jačanje ekonomskog sistema Crne Gore.
Zaključio je da samo sveobuhvatnim pristupom kroz kombinaciju stimulacija, nadzora, digitalizacije i snažnije kontrole, možemo očekivati smanjenje sive ekonomije, rast zdravog poslovnog ambijenta i otvaranje novih radnih mjesta u Crnoj Gori.
Danko Dragović, Ministarstvo finansija, podsjetio je da je borba protiv sive ekonomije u Crnoj Gori proces koji traje godinama, a institucionalno je dodatno intenziviran kroz Program za smanjenje neformalne ekonomije. Objasnio je da je svrha ovog programa smanjenje neformalnosti kod registrovanih preduzeća i preduzetnika, što podrazumijeva borbu protiv poreske evazije, neprijavljivanja prihoda, djelimičnog prijavljivanja zarada, kao i pružanja neregistrovanih usluga, odnosno svih aktivnosti koje smanjuju prihode budžeta i narušavaju poštenu tržišnu konkurenciju.
-Program uvodi kombinaciju restriktivnih mjera i podsticaja, obuhvatajući i rigoroznije inspekcijske nadzore i povećanje kaznenih normi, ali i ekonomske olakšice i obuke za privrednike – istakao je on.
Dragović je naglasio da i dalje postoje izazovi – dok mjere najviše pogađaju registrovane subjekte koji su djelimično u sivoj zoni, neregistrovane poslovne aktivnosti institucionalni sistem i dalje teško detektuje i sankcioniše. Zato je cilj programa da što šire pokrije sve aspekte poslovanja, kroz jačanje fiskalnih, ekonomskih, administrativnih i regulatornih kapaciteta.
Posebno je izdvojio rezultate programa u 2024. godini – ostvareno je smanjenje poreskog opterećenja rada, podstaknuta je veća prijava zaposlenih i došlo je do rasta naplate poreza na dohodak. Time su prihodi budžeta porasli i povećan je broj registrovanih privrednih subjekata. Međutim, istakao je da te statistike imaju „dvostruki efekat“ – rast formalnih subjekata djelimično je posledica migracija i priliva stranaca koji često osnivaju nova preduzeća u vrlo kratkom roku, zbog čega je potrebno dodatno jačanje kontrole i inspekcijskog nadzora.
Dragović je najavio i skori završetak izrade novog Zakona o prekršajima i unapređivanje propisa o inspekcijskom nadzoru, što će dodatno učvrstiti institucionalni okvir u borbi protiv neformalne ekonomije. Istakao je i važnost multisektorske saradnje svih relevantnih institucija, otvorenu komunikaciju sa građanima i privredom, kao i razvoj platforme „Budi odgovoran“, putem koje poreska uprava i druga nadležna tijela mogu pravovremeno reagovati na sve uočene nepravilnosti i prijave iz prakse.
Zaključujući, poručio je da je suzbijanje neformalne ekonomije proces u kojem svi, država, privreda i građani, moraju imati proaktivan pristup, jer je samo kroz odlučno sprovođenje reformskih mjera moguće stvaranje zdravog poslovnog ambijenta i održivog ekonomskog rasta u Crnoj Gori.
Ivana Todorović, predstavnica Sekretarijata Savjeta za konkurentnost Crne Gore, detaljno je predstavila rad ovog savjeta, istakavši da je ključni cilj uklanjanje barijera i unapređivanje uslova za konkurentnije poslovanje i ekonomski rast. Savjet učestvuje u definisanju i praćenju realizacije akcionih planova, na temelju kojih je mapirano 11 ključnih barijera i pokrenuto 37 konkretnih aktivnosti i reformskih mjera.
Todorović je istakla da je posljednji godišnji izvještaj Savjeta pokazao napredak: 42% aktivnosti iz akcionog plana je realizovano, dok je sedam aktivnosti u potpunosti završeno, najviše u oblasti unapređivanja regulatornog okvira i donošenja važnih zakona za biznis zajednicu.
Navela je da je Savjet tokom izvještajnog perioda aktivno istupao sa inicijativama za izmjene i donošenje novih zakona, posebno Zakona o inspekcijskom nadzoru, Zakona o prekršajima i Zakona o zaštiti potrošača, a očekuje se da će njihovo usvajanje početkom naredne godine dodatno doprinijeti efikasnijoj borbi protiv sive ekonomije i jačanju pravne sigurnosti na tržištu.
Poručila je da će Savjet za konkurentnost i u narednom periodu nastaviti rad na smanjenju ključnih prepreka za poslovanje, regulatornih i administrativnih rasterećenja i osnaživanju poslovnog ambijenta, a posebno će vršiti monitoring realizacije svih aktivnosti iz akcioni planova i jačati komunikaciju između države, privrede i građana, kako bi se obezbijedio održiv i transparentan ekonomski razvoj Crne Gore.
Na kraju, sekretar Odbora Vesko Dragićević ukazao je na nesrazmjernost broja kompanija u stranom vlasništvu, u odnosu na domaće, podsjetivši da bi idealno bilo da su svi strani vlasnici istinski investitori u razvoj zemlje. Istakao je da, u praksi, otvaranje firmi često predstavlja najlakši način za dobijanje privremenog boravka, zbog čega taj broj nije uvijek realan pokazatelj investicione aktivnosti.
Dragićević je najavio da Vlada, kroz Nacrt novog zakona o strancima, predviđa strože uslove, te da će produženje boravka biti dozvoljeno samo ako firma sa stranim vlasnicima zapošljava najmanje tri radnika na puno radno vrijeme, od kojih jedan mora biti iz Crne Gore. Takođe, biće obavezan dokaz o realnom poslovanju, dok dozvola za boravak i rad važi samo za strance sa ugovorom o radu na puno radno vrijeme, čime se sprječavaju fiktivni ugovori.
On je posebno je istakao i važnost rješavanja svih dilema u vezi sa zakonom o stalnom sezonskom radu, te pojednostavljenja procedura kako bi se privukli pravi investitori i omogućilo korišćenje povlastica u turizmu. Dodao je da će platforma „eVisitor“ olakšati evidenciju i upravljanje sistemom u turizmu, sugerišući da treba iskoristiti pozitivna iskustva Hrvatske koja već koristi ovaj model.
