Privredna komora Crne Gore

Main Menu

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije u okviru OU
          • Grupacija geodetskih organizacija
          • Grupacija za mljekarstvo
          • Grupacija proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija za trgovinu naftnim derivatima
          • Grupacija za trgovinu nekretninama
          • Grupacija ugostitelja
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija
  • English

logo

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije u okviru OU
          • Grupacija geodetskih organizacija
          • Grupacija za mljekarstvo
          • Grupacija proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija za trgovinu naftnim derivatima
          • Grupacija za trgovinu nekretninama
          • Grupacija ugostitelja
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija
  • English
PKCG
Home›PKCG›Šumarstvo

Šumarstvo

By Novica Bulatovic
January 1, 2022
136
0
Share:

Udio šumarstva i drvoprerade u nacionalnom dohotku je ispod 1 % što je nedovoljno i njegovo značajno povećanje biće jedan od najvećih izazova relevantnih državnih institucija.

Šume obuhvataju 802.500 ha što čini 57,64%, dok se na šumsko zemljište odnosi 139.500 ha što čini 10,02% površine pod šumama. Na ostale kategorije koje nijesu šuma i šumsko zemljište se odnosi 32,34% teritorije Crne Gore. Ukupna dubeća zapremina drveta procijenjena je na 122 mil. m3, sa tekućim zapreminskim prirastom od 2,9 mil. m3. Po površini, u vlasništvu države je 52,3%, a privatnom vlasništvu je 47,7% šuma.

Šumovitost Crne Gore

Po vrijednosti šumskih površina, očuvanosti, uređenosti, raznovrsnosti, načinu gazdovanja kao i uticaju na zaštitu životne sredine, čak i uzimajući u obzir područja oštećena u prošlosti, naše šume su među najkvalitetnijima u Evropi. Po stepenu šumovitosti Crna Gora pripada samom evropskom vrhu. Naime, uz skandinavske zemlje, sa preko 1.11 ha šuma po glavi stanovnika, Crna Gora je jedna od najšumovitijih zemalja u Evropi, sa visokom vrijednošću i ogromnim potencijalom za rekreaciju i turizam. Slovenija ima stepen šumovitosti 58% (0,6/ha po stanovniku); Hrvatska 37% (0,47 ha po stanovniku); Srbija 25% (0,3 ha po stanovniku); BiH 41%; Španija 30%; Austrija 38%.

Ukupna zapremina drveta u šumi i na šumskom zemljištu procjenjuje se na 118 mil. m³ sa prirastom od 2.8 mil. m³ Ukupne drvne zalihe u šumama Crne Gore procjenjuju se na oko 114.743.986,5 mil. m3, od čega četinara 46,2 mil. m3 ili 41 % i lišćara 68,35 mil. m3 ili 59%. Ukupni prirast u svim šumama procjenjuje se na 2.846.449 m3. Na četinarske vrste drveća prirast je 1.209.000 m3 i, dok na lišćarske vrste drveća na prirast se odnosi 1.636.000 m3.

Vrste drveća

Uključujući preliminarne rezultate Nacionalne inventure šuma registrovano je 78 vrsta drveća. Od toga je registrovano 65 lišćarskih i 13 četinarskih vrsta drveća.

Oko 5,8 % površine šuma već je uključeno u nacionalne parkove, a i planirani regionalni parkovi uključiće veliki dio šumskih površina. U svim šumama oko 12% šuma i 8% šumskih zemljišta je nepristupačno zbog prirodnih prepreka, što znači da su ta područja površine oko 110.000 ha (više od dva i po puta od površine NP Durmitor) »de facto« prepuštena prirodnim procesima.

Na osnovu raspoloživih planskih dokumenata dozvoljeni godišnji mogući obim sječa iznosi oko 800.000m3 bruto drvne mase, od čega 650.000m3 u državnim i 150.000m3 u privatnim šumama. Godišnji sječivi etat je promjenljiva kategorija i isti se mijenja sa uređivanjem pojedinih gazdinskih jedinica u okviru područnih jedinica.

U Crnoj Gori je u primjeni koncesioni model korišćenja šuma ili prodaja drveta u dubećem stanju, na osnovu javnog poziva za davanje šuma na korišćenje.Najzastupljenija djelatnost preduzeća (posmatrano po njihovom broju) predstavlja pilanska prerada drveta, pa slijede pogoni za proizvodnju namještaja (uglavnom pločastog) i opremanje enterijera i proizvodnja drvenih kuća. U strukturi preduzeća koja se bave preradom drveta dominantna je zastupljenost malih preduzeća.

Najveći dio investiranja u poslednjih nekoliko godina je u fabrike za proizvodnju peleta. Očekuje se da narednom periodu bude povećan broj preduzeća koja svoje proizvodne programe i biznis planove zasnivaju ka finalnoj proizvodnji, izradi i plasmanu proizvoda veće vrijednosti, povećanju obima proizvodnje i kvaliteta izvoznih proizvoda.

0
Shares
  • 0
  • +
  • 0
  • 0

Related articles More from author

  • PKCG

    Kontakt

    January 1, 2022
    By admin
  • PKCG

    TIR

    January 1, 2022
    By admin
  • PKCG

    Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam

    January 1, 2022
    By Novica Bulatovic
  • PKCG

    Potpredsjednici

    January 1, 2022
    By admin
  • PKCG

    O Komori

    January 1, 2022
    By admin
  • PKCG

    Grupacija za trgovinu naftnim derivatima

    January 1, 2022
    By Novica Bulatovic

Menu

  • Galerija

  • Publikacije

  • Glasnik

Najave

  • 3
    Februar
    Saopštenja

    Okrugli sto II – Prostorni plan Crne Gore do 2040 – Koncept prostornog plana

  • 6
    Februar
    Saopštenja

    Radionica povodom objave V javnog poziva za mjeru 3 u okviru IPARD II programa: Investicije u fizički kapital vezano za preradu i marketing poljoprivrednih i proizvoda ribarstva

  • 6-22
    Februar
    Saopštenja

    Termini obuke i polaganja ispita za vozače i menadžere

  • 13
    Februar
    Projekti

    EEN: Online događaj WB++ Digitalizacija u turizmu

Privredna komora Crne Gore © 2022
All rights reserved

pkcg logo

Kontakt info

Privredna komora Crne Gore
ul. Novaka Miloševa 29/II
Podgorica 81000
Crna Gora

tel +382 20 23 05 45
fax +382 20 23 04 93
pkcg@pkcg.org
www.komora.me

  • Početna
  • O PKCG
  • Udruženja