Top Women Business Forum: Uspjeh dolazi uz znanje i istrajnost

Predsjednica Privredne komore Crne Gore dr Nina Drakić učestvovala je 28. oktobra u radu TWBM Empower Foruma, u organizaciji platforme Top Women Business Montenegro.

Ona je, u segmentu događaja pod nazivom TWBM Talks, sa Ljiljanom Burzan Nikolić, izvršnom direktoricom kompanije „BI communication“ i osnivačicom Top Women Business Montenegro, razgovarala o liderstvu i ulozi Privredne komore Crne Gore, najznačajnijim temama za žensko preduzetništvo, značaju umrežavanja za uspjeh, značaju partnerstva institucija sa ženskim biznisima i drugom.

Neizostavno pitanje bilo je – kako je biti prva žena u 97 godina dugoj istoriji Privredne komore Crne Gore.

„Voditi instituciju koja objedinjuje crnogorsku privredu već skoro cijeli vijek, za mene je istinska privilegija. Izbor privrednika da upravo ja budem na čelu Komore nosi, sa sobom veliku odgovornost, ali i čast da nastavim misiju zastupanja interesa cjelokupne crnogorske privrede. Vjerujem da činjenica da je danas na čelu ove institucije žena može biti dodatna inspiracija onima koje žele da se oprobaju u biznisu i liderstvu – da prepoznaju da su posvećenost, znanje i integritet put do uspjeha, bez obzira na pol”, kazala je Drakić, koja je u daljem razgovoru predstavila brojne aktivnosti krovne poslovne asocijacije kojima doprinosi afirmaciji ženskog preduzetništva. Jedna od njih su i edukacije koje PKCG organizuje.

„Zanimljiv je podatak da skoro 60% učesnika na ovim skupovima su žene. Ovo nam govori da žene aktivno koriste prilike za profesionalni razvoj i unapređenje svojih veština, što ukazuje na rastući interes i angažovanost u poslovnom svetu. Ova statistika takođe sugeriše da su žene spremne da preuzmu inicijativu i da se edukuju, što može doprineti većem broju ženskih preduzetnica i liderki u Crnoj Gori”, rekla je Drakić.

Prema riječima predsjednice, preduzetnice treba da rade na umrežavanju koje može da im kreira prilike za razvoj bizniss.

„Svaka preduzetnica može kroz umrežavanje da stvori nove prilike za razvijanje biznisa i dobije bitne informacije. Potrebno je da pojačamo koordinaciju između inicijativa i institucija koje pružaju podršku ženskom biznisu. Komora će nastaviti da bude podrška u prevazilaženju barijera u biznisu i pozivam sve preduzetnice da nam se obrate ako smatraju da je neki propis prepreka za njihovo poslovanje. Komora im takođe može pomoći da izađu na međunarodno tržište i nađu ino partnere, čemu može doprinijeti i to što smo dio Evropske mreže preduzetništva”, rekla je Drakić.

Poruka predsjednice Privredne komore preduzetnicama i državi je jasna.

„Najvažnije je da mlade žene vjeruju u sebe i svoje ideje. Svaki uspješan posao počinje od hrabrosti da se napravi prvi korak, bez obzira na to koliko mali djelovao. Uspjeh ne dolazi preko noći, ali dolazi ako postoji istrajnost, znanje i spremnost da se uči iz svakog iskustva. Propis koji bih odmah promijenila? Uvela bih poreske olakšice za žene u biznisu, oslobađanje svih vrsta poreza tokom prve godine kako bi se prilagodile što bio ogroman podsticaj”, kazala je ona.

Osnivačica projekta Top Women Business Montenegro (TWBM) i direktorka BI-communication Ljiljana Burzan-Nikolić kazala da cilj ostaje isti – graditi snažnu i održivu platformu za afirmaciju i vidljivost ženskog biznisa u Crnoj Gori. „Pokazujemo da inicijativa Top Women Business Montenegro raste, razvija se i postaje bogatija iz godine u godinu“, kazala je Burzan- Nikolić.

Panel posvećen analizi stanja ženskog preduzetništva u Crnoj Gori, „Rezultati i perspektive ženskog biznisa”, koji je okupio predstavnike institucija, međunarodnih organizacija, bankarskog i istraživačkog sektora PKCG, pokazao je da, uprkos rastu broja ženskih biznisa, sistemske barijere i dalje ograničavaju njihov puni potencijal.

Miljan Šestović, direktor Sektora za istraživanja i analize u Privrednoj komori kazao je da iako posljednja analiza pokazuje apsolutni napredak u brojkama, ima dosta prostora za unapređenje položaja žena u biznisu.

„Radimo analize poslovnog ambijenta, koje pokazuju da pristup finansijama jeste generalno već godinama najlošije ocijenjena oblast, a kada uzmemo u obzir tradiciju i stereotipe, da se zemlja uglavnom prepisivala na muške članove porodice, jasno je da je damama teže započeti biznis“, naveo je Šestović.

Prema riječima Ratka Nikolića, glavnog analitičara inicijative TWBM i osnivača BI Consultinga, koji je moderirao prvi  panel, u 2024. godini zabilježena je zanimljiva promjena na nivou cijele ekonomije – prvi put predat je manji broj finansijskih izvještaja. On je dodao da je zabilježen brži rast broja preduzeća u vlasništvu žena nego onih kojima žene upravljaju, te da se progres vidi i u prihodima i u zapošljavanju u kompanijama koje vode žene.

Liderka tima za rodnu ravnopravnost u UNDP-u Kaća Đuričković ukazala je da je privatni sektor u Crnoj Gori sve više prostor u kojem se otvaraju teme koje bi trebalo da vode institucije, ali i da je ekonomija još uvijek „slijepa na polovinu svog ljudskog kapitala“. Direktorka Odjeljenja za poslovanje sa SME klijentima u NLB banci Denisa Šehović kazala je da, iako se bilježi rast žena na vodećim funkcijama, one su i dalje nedovoljno zastupljene na izvršnim pozicijama i u upravnim odborima.  Iz ugla države, Anđela Gajević, v.d. generalne direktorice Direktorata za unapređenje konkurentnosti privrede u Ministarstvu ekonomskog razvoja, podsjetila je da se razvoj ženskog preduzetništva vodi kroz Strategiju razvoja ženskog preduzetništva i niz konkretnih programa. Ona je najavila da će Crna Gora od naredne godine dobiti Kreditno-garantni fond koji će biti dostupan ženama, mladima i početnicima u biznisu. Predstavnica mikrofinansijskog sektora, Snežana Božović iz Alter Modusa, kazala je da je pred državom još dosta posla i da postoji veliki prostor za napredak ženskog preduzetništva. Poseban potencijal vidi u agroturizmu – grani koja spaja tradiciju i preduzetništvo. U Crnoj Gori postoji oko 27.000 poljoprivrednih gazdinstava, a svako osmo vodi žena.

Na drugom panelu posvećenom digitalnoj transformaciji i budućnosti poslovanja, „Digitalni put biznisa: trendovi i perspektive“ kojeg je moderirala Aleksandra Bošković-Delagić iz Bild studija, učesnici su ukazali da digitalizacija nije samo tehnološki, već prije svega strateški i ljudski proces. Saglasni su da digitalni alati mogu olakšati život i poslovanje, ali da se pravi napredak postiže tek kada se zadrži balans između tehnologije i ljudskog kontakta.

Adrijana Husić, osnivačica Communication Studija Cassiopeia, istakla je da se marketing brzo mijenja, ali da proces digitalizacije u praksi nije ni jednostavan ni univerzalan. Milica Matović, suosnivačica startapa MyTurn, predstavila je aplikaciju koja pomaže roditeljima da djecu na zabavan način uključe u kućne poslove. Aplikacija danas ima oko 2.000 korisnika. Drago Kažić, komercijalni direktor operacija u kompaniji One Crna Gora, poručio je da digitalizacija ima smisla samo ako poboljšava korisničko iskustvo. Igor Janković, direktor Odjeljenja digitalnih kanala i Kontakt centra u NLB banci, istakao je da digitalizacija donosi jednostavnije procese i brže usluge, ali da bezbjednost ostaje temelj bankarskog sistema.

Na Top Women Business Forumu predstavljene su i dvije različite, ali jednako uspješne biznis priče.

Selma Hadži, osnivačica brenda Lučka Olive, je na porodičnoj zemlji u Tuzima, oživjela recepture đedovine njenog muža i pretvorila ih u nagrađivane proizvode od maslinovog ulja. Hadži je učesnicima konferencije u Podgorici pokazala kako se tradicija može pretvoriti u savremeni i održivi biznis.

Sonja Peklenik, osnivačica Instituta za razvoj ličnih i profesionalnih vještina, otvoreno je govorila o svom putu kroz sumnje i perfekcionizam. „Najveće prepreke nijesu bile tržište ni konkurencija već ja sama. Svaka greška postala je lekcija. Prepreke nijesu bile na tržištu i u konkurenciji, vjerujem da smo već toliko prošli svega i da imamo drugačiju snagu od svih Evropljana. Ne bojte se konkurencije, autentičnost je naš adut“, poručila je ona. Istakla je da su energija, strast, otpornost i želja četiri bitne stvari u preduzetništvu. Prema njenim riječima, savršenstvo ne postoji, dovoljno dobro uvijek pobeđuje nikad završeno, a fleksibilnost predstavlja snagu, a ne kompromis.