Neophodna preciznija tumačenja Zakona o zaštiti potrošača
Dodatna pojašnjenja i jedinstvene smjernice za primjenu Zakona o zaštiti potrošača neophodni su kako bi se izbjegle različite interpretacije u praksi, unaprijedila pravna sigurnost i obezbijedila dosljedna zaštita prava potrošača, poručeno je sa okruglog stola ,,Sprovođenje Zakona o zaštiti potrošača u praksi:izazovi, dileme i odgovori na pitanja privrede’’, održanom u Privrednoj komori. Skup je okupio predstavnike privrede, nadležnih institucija i stručne javnosti, sa ciljem da se kroz otvorenu diskusiju razmotre nedoumice u primjeni pojedinih zakonskih odredbi i doprinese njihovom jasnijem i ujednačenijem tumačenju.
U uvodnom obraćanju, Milica Lazarević, sekretarka OU trgovine u PKCG kazala je da nova zakonska rješenja otvaraju brojna praktična pitanja za kompanije, zbog čega je važno obezbijediti otvoren dijalog između privrede i institucija. -Cilj ovog događaja nije samo tumačenje zakonskih odredbi, već i stvaranje prostora za partnerski odnos institucija i privrede, kako bi se zakon primjenjivao na način koji istovremeno štiti prava potrošača, ali i omogućava predvidivo i održivo poslovno okruženje- kazala je Lazarević.
Jasna Vujović, generalna direktorica Direktorata za unutrašnje tržište i konkurenciju, MER kazala je da je veoma zadovoljna velikim odzivom privrednika na okruglom stolu, ističući da upravo ovakvo interesovanje potvrđuje da zaštita potrošača postaje jedna od ključnih tema u procesu evropskih integracija Crne Gore. Ona je podsjetila da su nedavno usvojeni novi Zakon o zaštiti potrošača, kao i niz drugih važnih propisa koji donose nove obaveze za trgovce i privredne subjekte. Najavila nove izmjene ovog zakona već krajem godine, kroz koje će u domaće zakonodavstvo biti implementirane dodatne evropske direktive, te da će se sa predstavnicima privrede zajednički analizirati predložena rješenja i njihova primjena u praksi. Naglasila je da je adekvatna primjena propisa od strane trgovaca ključ uspješnog pregovaračkog procesa, ali i kvalitetne zaštite prava potrošača. Govoreći o izazovima u ovoj oblasti, posebno je izdvojila potrebu unapređenja kolektivne zaštite potrošača. Prema njenim riječima, fokus rada nadležnih organa u narednom periodu biće usmjeren na nepoštene poslovne prakse, nepoštene ugovorne odredbe i agresivne modele poslovanja, u skladu sa praksom zemalja Evropske unije. -Suština svih zakonskih rješenja mora biti zaštita potrošača, ali i stvaranje stabilnog i predvidljivog poslovnog ambijenta. Zato je važno da određene odredbe budu dodatno precizirane kako bi njihova primjena bila jednaka za sve učesnike na tržištu – istakla je Vujović.
Željko Tomović, Ministarstvo ekonomskog razvoja ocijenio je da su ovakvi sastanci značajni jer omogućavaju direktnu razmjenu iskustava između privrede i institucija, što doprinosi boljem razumijevanju problema koji se pojavljuju u praksi. Prema njegovim riječima, otvoren dijalog predstavlja najbolji način za pronalaženje održivih i funkcionalnih rješenja. -Kroz kontinuiranu komunikaciju moguće je doći do kvalitetnijih smjernica i preciznijeg tumačenja propisa. Zajednički cilj svih aktera mora biti uređeno tržište, pravna sigurnost i visok nivo zaštite potrošača – poručio je Tomović.
U radu okruglog stola učestvovala je i Marina Radulović, glavna tržišna inspektorka, koja je predstavila iskustva iz dosadašnje primjene Zakona o zaštiti potrošača i ukazala na najčešće dileme koje se pojavljuju tokom inspekcijskog nadzora. Radulović je ukazala na značaj pravilnog i transparentnog informisanja potrošača, naročito u dijelu koji se odnosi na isticanje cijena, promotivnih akcija i označavanje robe. Posebno je istakla praktičnu primjenu zakonskih odredbi koje uređuju prikazivanje sniženja i promotivnih pogodnosti.
Tokom diskusije saopšteno je da privredni sektor podržava unapređenje standarda zaštite potrošača, ali da je za pravilnu i dosljednu primjenu zakona neophodno obezbijediti precizna i praktično primjenjiva pravila. Govoreći o izazovima sa kojima se trgovci suočavaju, ukazano je na specifičnosti poslovanja kompanija koje posluju kroz različite formate prodajnih objekata, od diskonta do velikih i malih marketa, u kojima postoje različite cjenovne politike. Otvoreno je pitanje da li trgovac koji posluje kroz više formata prodajnih objekata, poput diskonta, velikih i malih marketa, može komunicirati sniženje na način da se ono prikazuje u odnosu na najnižu prodajnu cijenu iz posljednjih 30 dana u objektu sa najnižom cjenovnom kategorijom, bez obzira na to što u drugim objektima popust može biti veći zbog različitih cjenovnih politika.
Razmatrano je i pitanje promotivnih kampanja koje koriste formulaciju „sniženje do x%“, posebno u slučajevima kada se takva pogodnost odnosi na unaprijed definisan broj artikala u katalogu. Diskutovalo se o tome da li je u skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača da katalog na naslovnoj strani sadrži opštu promotivnu poruku o sniženju, dok su proizvodi unutar kataloga prikazani isključivo sa aktuelnom cijenom, bez prikazivanja prethodne i snižene cijene.
Radulović je naglasila da je cilj inspekcijskog nadzora dosljedna primjena zakona i zaštita prava potrošača, ali i stvaranje jasnog i predvidljivog okvira za poslovanje privrednih subjekata. -Važno je da pravila budu dovoljno precizna i jasno definisana kako bi njihova primjena bila ujednačena u praksi, kako za privredne subjekte, tako i za nadzorne organe – navela je Radulović.
Tokom diskusije istaknuto je da se u praksi često pojavljuju dileme u vezi sa tim kada se određeni proizvod može smatrati robom sa nedostatkom, odnosno na koji način treba komunicirati informacije prema potrošačima kako bi se obezbijedila puna transparentnost, ali i izbjegla pogrešna tumačenja. Posebno je naglašeno da određene kategorije prehrambenih proizvoda imaju prirodno kraće rokove trajanja, što samo po sebi ne znači da je riječ o robi koja nije saobrazna ili koja ima nedostatak. Učesnici su ukazali i na značaj jasnijeg definisanja obaveza trgovaca u dijelu koji se odnosi na obavještavanje potrošača o karakteristikama proizvoda, uslovima prodaje i eventualnim odstupanjima od uobičajenih svojstava robe, kako bi se obezbijedila dosljedna primjena zakona i pravna sigurnost i za potrošače i za privredne subjekte.
Zaključeno je da je neophodno postojanje jedinstvenih smjernica za primjenu Zakona o zaštiti potrošača, kako bi se obezbijedila dosljedna praksa, unaprijedila pravna sigurnost i dodatno ojačalo povjerenje potrošača. Takođe, iskazana je potreba za organizovanjem novih sličnih događaja koji bi bili na tačno određene teme kojima se bavi Zakon o zaštiti potrošača. Učesnici su saglasni da je kontinuirana saradnja privrede, institucija i regulatornih organa od suštinskog značaja za unapređenje poslovnog ambijenta i efikasniju primjenu propisa u ovoj oblasti. Od strane nadležnih predstavnici privrede su pozvani da dostave sve sugestije i primjere iz prakse koji bi se razmotrili u postupku izrade izmjene Zakona o zaštiti potrošača koja je najavaljena za septembar.
