Bankarski sistem visoko likvidan i stabilan

Odbor udruženja bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore razmotrio je 09. marta Informaciju o makroekonomskim kretanjima iz Biltena Centralne banke Crne Gore kao i o stanje na tržištu osiguranja u četvrtom kvartalu ove godine, a prezentovana je i Strategija za cirkularnu tranziciju s Akcionim planom 2023-2024.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Miloš Miketić uz podršku sekretara Almera Bećiragića.
Olivera Vukajlović, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma prezentovala je Strategiju za cirkularnu tranziciju s Akcionim planom 2023-2022.
Ona je kazala da cilj Strategije nije samo priprema još jednog dokumenta u nizu, već da se u konsultaciji sa svim relevantnim zainteresovanim stranama, kroz otvoren participativni proces, kreiraju mehanizmi i stvori implementacioni alat za dugoročni oporavak i otpornost Crne Gore.
– S tim u vezi, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma (MERT) je uz podršku Kancelarije Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) pokrenulo proces izrade Nacionalne Strategije cirkularne tranzicije do 2030. godine s pratećim Akcionim planom za period 2023-2024. godine – istala je Vukajlović.
Prema njenim riječima, Nacionalnom Strategijom cirkularne tranzicije do 2030. definisano je šest strateških ciljeva. Za svaki od četiri identifikovana prioritetna sektora (poljoprivreda, šumarstvo, građevinarstvo i turizam) je definisan po jedan strateški cilj, dok se peti i šesti strateški cilj odnose na horizontalne teme koje predstavljaju svojevrstan preduslov za cirkularnu transformaciju u ključnih četiri sektora.
Ona je kazala da je u Strategiji prihvaćen predlog da se uloga komercijalnih banaka dodatno naglasi, sa mogućnošću kreditiranja, te pozvala predstavnike bankarskog sektora da daju sugestije, kako bi se išlo sa konkretnim predlogom aktivnosti koji bi targetirao pojedinačne komercijalne banke.
Bratislav Vukčević, savjetnik viceguvernera za monetarnu i ekonomsku politiku CBCG sumirajući makroekonomska kretanja istakao je da je u decembru registrovano usporavanje rasta inflacije, dok je bankarski sistem visoko likvidan i stabilan. Takođe, registrovan je visok priliv neto stranih direktnih investicija.
On je kazao da je godišnja inflacija u decembru 2022. godine, mjerena potrošačkim cijenama, iznosila je 17,2%, dok je inflacija mjerena harmonizovanim indeksom potrošačkih cijena iznosila 15,7%. Potrošačke cijene su u decembru 2022. godine, u odnosu na prethodni mjesec, zabilježile rast od 0,1%.
Prema preliminarnim podacima tokom 2022. godine, neto priliv stranih direktnih investicija iznosio je 782,63 miliona eura, što je za 34,56% više u odnosu na 2021. godinu. Ukupan priliv stranih direktnih investicija iznosio je 1.151,42 miliona eura (rast od 24,07%), što je rezultat rasta vlasničkih ulaganja, kao i rasta ulaganja po osnovu interkompanijskog duga.
Kada je u pitanju bilansna suma banaka, ona je na kraju decembra 2022. godine iznosila 6.407,72 miliona eura i zabilježila je intenzivan rast od 20,25% u odnosu na decembar prethodne godine, dok je u odnosu na novembar tekuće godine zabilježila rast od 2,76%.
Prema njegovim riječima, ukupno odobreni krediti banaka na kraju decembra 2022. godine iznosili su 3.661,87 miliona eura i bilježe rast od 8,97% u odnosu na decembar prethodne godine, odnosno blagi pad od 0,65% u odnosu na novembar tekuće godine.
Tržište osiguranja
Nerma Nurković, glavna analitičarka prezentovala je stanje na tržištu osiguranja u Crnoj Gori za IV kvartal 2022. Godine. Ona je istakla da je vrijednost ukupnog akcijskog kapitala društava za osiguranje na dan 31. 12. 2022. godine iznosila 46,9 miliona eura i na većem je nivou nego 31. 12. 2021. godine. Vrijednost stranog kapitala je iznosila 43,1 miliona eura , sa ostvarenim učešćem od 93,3% u ukupnom akcijskom kapitalu, a vrijednost domaćeg kapitala 3,1 miliona eura, sa učešćem od 6,7%.
Nurković je kazala da je, prema preliminarnim podacima za IV kvartal 2022. Godine, vrijednost ukupne aktive na nivou svih društava za osiguranje na dan 31. 12. 2022. godine iznosila 269,01 miliona eura i ostvarila je rast od 4,2% (za 10,8 miliona eura) u odnosu na kraj 2021. godine. Svih devet društava za osiguranje ostvarilo je dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 11,6 mil. EUR, što je za 17,6% više u odnosu na uporedni period (2021: 9,9 mil. EUR).
Privrednici su još jednom ponovili predlog da se Agenciji za nadzor osiguranja ubuduće, ukoliko je moguće, dostavljaju mjesečni ili kvartalni izvještaji u vezi sa kupljenim premijama osiguranja i izvještajima o elektronskim korisnicima.
Na kraju, predsjednik Odbora Miloš Miketić prezentovao je Izvještaj o radu OU bankarstva i drugih finansijskih organizacija i osiguranja za 2022. godinu, te Program rada OU za 2023. godinu.