Snažne institucije garant bezbjednosti hrane
Sjednica Koordinacionog odbora za kvalitet Privredne komore održana je 3. juna, a u fokusu je bila bezbjednost hrane u Crnoj Gori.
Slavica Jovanović, DLS Montenegro, kazala je da je upravljanje bezbjednošću hrane kompleksan posao. Bezbjednost hrane je zasnovana na Codexu Alimentariusu, kolekciji standarda, smjernica i kodeksa praksi gdje se između ostalog navodi da svi ljudi na Zemlji imaju pravo na bezbjednu hranu.
Bezbjednost hrane označava sigurnost da hrana neće izazvati štetne posljedice po zdravlje ljudi kada se priprema i/ili konzumira u skladu sa namjeravanom upotrebom. Pored toga što treba da bude bezbjedna na temelju naučnih činjenica, hrana treba da zadovolji zahtjeve i očekivanja kupaca/potrošača u pogledu autentičnosti i kvaliteta.
Ona je kazala da je Međunarodna mljekarska federacija još 1903. u Finskoj razvila standard bezbjednosti hrane, a da je 1958. formirana komisija Codex Alimentarius čiji su ciljevi da zaštiti zdravlje potrošača i obezbijedi fer trgovačke prakse na osnovu analize rizika za bezbjednost hrane.
Prema riječima Jovanović, opasnosti u hrani su biološke, hemijske i fizičke.
– Bezbjednost i kvalitet hrane nijesu sinonimi. Hrana može takođe biti nekvalitetna i bezbjedna. Bezbjednost hrane nije konkurentska veličina – kazala je ona.
Sistem upravljanja bezbjednošću hrane je, dodaje ona, kompleksan i obuhvata zakonske propise, HACCP sistem, HARPC – preventivne kontrole zasnovane na analizi rizika i standarde GFSI (BRC, SQF, IFC, ISO 22000, FSSC 22000).
Vladine institucije su u oblasti bezbjednosti hrane (BH) odgovorne: da štite zdravlje ljudi, obezbijede da subjekti poslovanja sa hranom (FBO) implementiraju efektivan sistem za BH; održavaju povjerenje u domaću i uvezenu hranu i obezbijede informacije za efektivnu komunikaciju između FBO i potrošača.
Odgovornost subjekata poslovanja sa hranom je da razviju, implementiraju i verifikuju procese za BH, obezbijede kompetentne zaposlene i jasne informacije o hrani za sve potrošače, doprinesu povjerenju u domaću i uvezenu hranu.
Potrošači treba da poštuju sve relevantne informacije vezano za hranu: rukovanje, namjeravanu upotrebu, rok upotrebe… dok sertifikaciona tijela provjeravaju bezbjednost hrane i imaju važnu ulogu u verifikaciji dobre prakse, procedura i uputstava za BH kod FBO.
Govorila je o zahtjevima standarda GFSI, kulturi bezbjednosti hrane i izazovima u ovoj oblasti, tzv. ekonomski motivisanim prevarama – EMA koje se odnose na hranu. Skupi sastojci u hrani se zamjenjuju jeftinim.
– Izazov je razviti svijest da je bezbjednost hrane odgovornost svih, da obezbijedimo potpunu vidljivost podataka u lancu snabdijevanja, kvalitetno zakonodavstvo, efektivno upravljanje u ovoj oblasti, izradimo nacionalne smjernice i vodiče kojim ćemo doprinositi bezbjednosti hrane – kazala je Jovanović.
Ona je pitala članove Koordinacionog odbora da li zaista imaju povjerenje u hranu koju konzumiraju što je iniciralo diskusiju tokom koje je su istaknute dileme o poštovanju EU propisa, međunarodnih standarda, HACCP sistema, ali i higijenskih zahtjeva u Crnoj Gori, kao i nedovoljnom obraćanju pažnje na deklaracije proizvoda od strane potrošača. Ukazano je na neophodnost veće edukacije proizvođača o proizvodnji usklađenoj sa standardima, ali i toga da država treba da pruži ne samo finansijske već i regulatorne inpute kako bi se pokrenuo dinamičan proces proizvodnje hrane.
– Možemo da budemo samodovoljni u proizvodnji hrane, što je jako bitno za održivi razvoj lokalne zajednice i države u celini – ocijenjeno je na sjednici.
Takođe je istaknuta potreba da se u Crnoj Gori unaprijedi zastupljenost bezbjednosti hrane u sistemu obrazovanja kako bismo obezbijedili kvalitetne kadrove za ovu oblast, zatim da se uspostavi agencija za sertifikovanje halala i košer proizvoda, te više pažnje posveti inspekcijskim kontrolama kvaliteta hrane.
Predsjednik Koordinacionog odbora prof. dr Milan J. Perović smatra da država jakim institucijama treba da garantuje ispravnost hrane i tačnost navoda na deklaracijama. Prema njegovim riječima, Koordinacioni odbor treba da apeluje na Vladu da se unaprijedi ambijent i obezbijede druge pretpostavke kako bi se realizovale aktivnosti u cilju podizanja povjerenja u hranu.
Koordinacioni odbor je tokom sjednice razmotrio izvještaj sa skupa povodom obilježavanja Svjetskog dana kvaliteta.
U okviru tekućih pitanja prezentovan je izvještaj o seriji sastanaka predstavnika Koordinacionog odbora sa Ministarstvom za javnu upravu. Razgovarano je o projektu koji se odnosi na sertifikaciju javne i lokalne uprave, po uzoru na pozitivnu međunarodnu praksu. Ministarstvo bi bilo nosilac tog projekta, uz podršku KO koji je odgovoran za kvalitet i standarde, a pored Privredne komore bila bi uključena cijela infrastruktura kvaliteta i akademska zajednica.
– Ovim bi se pokrenule brojne pozitivne stvari u Crnoj Gori, svojevrsna lavina dobrog. Pokrenula bi se privreda, promijenio način rada i napravio kulturni preobražaj. O ovoj temi će biti organizovana serija rasprava, panela i savjetovanja – najavio je Perović.
Zorica Zeković iz Ministarstva javne uprave istakla je da se bez obzira na promjenu vlasti nastavlja reforma te da je planirana izrada mape puta, akcionog plana kao i promotivne aktivnosti.
Direktor Instituta za standardizaciju Zoran Glomazić ocijenio je da je potrebno kreirati šemu sertifikacije lokalnih uprava što bi bio dobar osnov za realizaciju ovog procesa.
