Kreditno garantni fond donijeće brojne benefite za privredu
Odbor udruženja bankarstva, drugih finansijskih organizacija i osiguranja Privredne komore, na sjednici održanoj 12. decembra informisan je o statusu i procesu uspostavljanja Kreditno garantnog fonda Crne Gore. Razmotreni su informacije o makroekonomskim kretanjima iz Biltena Centralne banke Crne Gore, stanju na tržištu kapitala i osiguranja u trećem kvartalu ove godine. Usvojen je Program rada Odbora za 2026. godinu.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Miloš Miketić.
Ratko Nikolić i Michael Gold su govorili o uspostavljanju Kreditno garantnog fonda, istakavši da se po uzoru na sličnu instituciju na Kosovu, kreira efikasna, nezavisna, trajna revolving i samoodrživa garancijska institucija za kredite, koja će mobilisati višak likvidnosti u privatnim finansijskim institucijama, povećati pristup finansiranju za mala i srednja preduzeća, povećati lokalnu proizvodnju i izvoz i otvoriti nova radna mjesta. Zakon o osnivanju KGFCG stupio je na snagu 13. avgusta 2025.
„KGFCG se uspostavlja u skladu s međunarodnom najboljom praksom za garancijske fondove, uključujući smjernice Svjetske banke, EIB-a, OECD-a i Evropske asocijacije garancijskih institucija (AECM). To će biti mala, racionalna i efikasna institucija koja će početi sa samo šest zaposlenih, a koja će u roku od tri godine postati samoodrživa zahvaljujući sopstvenim prihodima od garancijskih naknada i prihodima od uloženog kapitala“, naveo je Gold.
Prilikom kreiranja ovog fonda Intervjuisano je sedam komercijalnih banaka, dvije lizing kompanije, tri mikrokreditne institucije i Centralna banka Crne Gore. Finansijske institucije su tom prilikom potvrdile potrebu za garantnim fondom kako bi se prevazišle prepreke u kreditiranju širokog spektra klijenata, te vjeruju da će to povećati njihovu bazu klijenata, kreditne portfelje i prodaju dodatnih usluga, čime će se generisati veći prihodi i profit. KGFCG fond treba da bude nezavisan, kredibilan, transparentan, zaštićen od političkog miješanja i konflikta interesa, jednostavan za korišćenje i efikasan. Finansijske institucije treba da imaju direktan odnos sa klijentima, a garancijski fond ne bi trebalo da duplira njihove procedure. Cijena garancija treba da bude fer, pravična i da odražava stvarne troškove.
Početak rada KGF je planiran za septembar/oktobar 2026 nakon čega će biti odobrene prve garancije. KGF će biti nezavisna javna institucija formirana u skladu sa Zakonom o kreditno garantnom fondu.
Privrednici su tokom diskusije iskazali snažnu podršku uspostavljanju Kreditno garantnog fonda Crne Gore i imali niz pitanja koja se odnose na organizacione detalje buduće institucije.
Miloš Miketić, predsjednik OU, istakao je da finansijski sektor od početka snažno podržava kreiranje Kreditno garantnog fonda.
Informacije o makroekonomskim kretanjima iz Biltena Centralne banke Crne Gore predstavio je Bratislav Vukčević, savjetnik viceguvernera za monetarnu i ekonomsku politiku. U publikaciji se između ostalog navodi da je u navedenom periodu došlo do usporavanja inflacije (4,9 odsto), a bankarski sektor je stabilan, likvidan i solventan – bilansna suma banaka na kraju septembra 2025. godine iznosila je 7.739,64 miliona eura, ukupan kapital banaka 997,17 miliona eura (rast 12,34 odsto). Ukupno odobreni krediti banaka na kraju septembra 2025. godine iznosili su 5.356,50 miliona eura, što je 16,28 odsto više nego u sitom periodu pretnodne godine Prosječne nominalne i efektivne aktivne kamatne stope u daljem padu. Zaposlenost nastavlja da bilježi godišnji rast.
O stanju na tržištu kapitala Crne Gore za III kvartal 2025. godine govorio je Danilo Gluščević, Komisija za tržište kapitala. U trećem kvartalu 2025. godine, ukupni promet na tržištu kapitala Crne Gore iznosio je približno 2,98 miliona eura, što predstavlja rast od oko 49% u odnosu na isti period 2024. godine. Ovaj rast ostvaren je uprkos smanjenju ukupnog broja transakcija sa 325 na 265, odnosno za 18%, što ukazuje na povećanje prosječne vrijednosti transakcija i veću prisutnost pojedinačnih velikih trgovanja. Tržište je u ovom kvartalu bilo obilježeno manjim brojem, ali znatno većih transakcija, što govori u prilog dominaciji većih investitora i smanjenoj aktivnosti malih ulagača.
Izvještaj o stanju na tržištu osiguranja u Crnoj Gori za III kvartal 2025. godine predstavila je Nerma Nurković, glavna analitičarka. Prema preliminarnim podacima društva za osiguranje su za III kvartal 2025. godine fakturisala ukupnu premiju u iznosu od 112,9 mil. EUR, što predstavlja rast za 10,3 mil. EUR, odnosno za 10,1% u odnosu na isti period u 2024. godini. Posmatrano prema grupama osiguranja, premija neživotnih osiguranja iznosila je 91,8 mil. EUR, a premija životnih osiguranja iznosila je 21,1 milion eura u 2025. godini. Prema preliminarnim nerevidiranim finansijskim izvještajima, ostvaren je pozitivan rezultat iz redovnog poslovanja prije oporezivanja na nivou sektora, u iznosu od 12,3 miliona eura, što je za 8,1% više u odnosu na uporedni period u 2024. godini. Sva društva za osiguranje poslovala su sa dobitkom.
