Brendiranje: Osnova u trci za prepoznatljivošću
Privredna komora Crne Gore je 2. jula organizovala seminar „Brendiranje: Osnova u trci za prepoznatljivošću“.
Cilj je bio da se učesnicima, kroz praktične alate i inspirativne primjere, omogući jasno razumijevanje brenda kao više od proizvoda ili usluge, kako bi se osposobili za definisanje brend identiteta, razvoj strategije pozicioniranja i izgradnju emocionalne veze sa kupcima.
-U vremenu ubrzanih promjena i sve izraženije tržišne konkurencije, brend više nije privilegija velikih – već temelj opstanka i razvoja svakog biznisa. Brend je mnogo više od proizvoda ili logotipa – on je emocionalna veza s potrošačem, prepoznatljivost, identitet i povjerenje – istakao je u uvodnom obraćanju dr Mladen Perazić direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet u PKCG.
Više o temi govorila je mr Tatjana Ivanović, ekspertkinja sa preko 25 godina iskustva u marketingu, medijima, maloprodaji i razvoju brendova. Njeno ime stoji iza uspješnih projekata kao što su Caffe Nero, BioDar, Club Plus i SenSum. Kao kreatorka loyalty programa Club Plus, razvila je alate za jačanje odnosa sa potrošačima i dugoročnu prepoznatljivost brenda. Danas vodi prirodnu kozmetičku liniju SenSum, a kroz kompaniju GeoSense kombinuje marketing sa savremenim tehnologijama digitalnog mapiranja.
Kroz interaktivna predavanja, praktične primjere i analize konkretnih brendova, Ivanović je učesnicima približila ključne principe savremenog brendiranja. Prema njenim riječima, brend nije samo logo, ime ili boja, već obećanje koje dajete tržištu, iskustvo koje pružate i emocija koju izazivate kod potrošača.
– Brend se ne rađa – on se gradi. Ako ga ne oblikujete vi, neko drugi će to učiniti umjesto vas, i to po svojoj mjeri – istakla je ona.
Poseban akcenat stavila je na razliku između imidža i identiteta, kao i na važnost usklađivanja onoga što firma zaista jeste sa načinom na koji je tržište doživljava.
Učesnici seminara imali su priliku da definišu svoj brend identitet, prepoznaju vrijednosti koje žele da komuniciraju i osmisle strategiju pozicioniranja u odnosu na konkurenciju i ciljnu publiku. Ivanović je podsjetila da kupci više nisu lojalni imenu, već vrijednostima koje brend autentično predstavlja i svakodnevno potvrđuje.
U tom kontekstu, ukazano je i na lokalne primjere dobre prakse.
-Kada pogledamo širi regionalni kontekst, vidimo da su pojedine crnogorske kompanije već iskoračile – kroz jasnu brend prepoznatljivost i dosljednu komunikaciju svojih vrijednosti. S druge strane, mnogi domaći proizvodi ostaju nevidljivi – ne zbog nedostatka kvaliteta, već zbog odsustva priče koja dopire do kupca – istakla je Ivanović.
Kao pozitivni primjeri, istaknute su telekomunikacione kompanije, maloprodajni lanci i brendovi iz sektora turizma, koji aktivno koriste snagu storytellinga, digitalnog prisustva i lokalne autentičnosti.
-Crnogorski turizam sve više ne prodaje samo smještaj – već osjećaj, pejzaž, pripadnost. To je pravac koji treba slijediti – kazalaa je ona.
Pored analize globalnih brendova poput Apple-a, Dove-a i AirBnB-a, predstavila je i primjere iz regiona, kao što su Plantaže, Nikšićko pivo i BioDar kutak. Posebno je istakla prednosti malih brendova – fleksibilnost, autentičnost i direktna komunikacija sa zajednicom.
U crnogorskom kontekstu, kako je navela, brendiranje je još uvijek nedovoljno iskorišćen alat.
– Na našem tržištu i dalje postoji hroničan manjak jasnih, prepoznatljivih brendova. Mnogi misle da je brend trošak, a ne ulaganje u povjerenje i dugoročnu prepoznatljivost – zaključila je Ivanović.
