Privredna komora Crne Gore

Main Menu

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija

logo

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija
Poslovni ambijent
Home›Poslovni ambijent›Turizmu neophodna pravovremena statistika

Turizmu neophodna pravovremena statistika

By Novica Bulatovic
November 3, 2022
543
0
Share:

Odbor udruženja ugostiteljstva i turizma organizovao je 3. novembra okrugli sto na temu “Turistička statistika“.

Cilj je bio da se u konstruktivnoj diskusiji svih stakeholdera turističke statistike, doprinese pronalaženju rješenja za unapređenje dostupnosti broja zvaničnih podataka i kvaliteta mjerenja ekonomskih efekata turizma.

U radu su pored članova Odbora, učetsvovali i Aleksandra Slavuljica Gardašević, generalna direktorica Direktorata za razvojne politike u turizmu, Ernad Kolić načelnik poslovnih statistika u Monstat-u, Biljana Sotirovski i Anka Kujović, predstavnice Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, te Lucija Rudež, Blue Rock Consulting, Zagreb i prof. Siniša Tomić, konsultant na izradi Strategija razvoja turizma u Hrvatskoj, kao i predstavnici MUP-a, NTO-a, LTO-a, i Uprave prihoda i carina.

Sekretarka Odbora Sanja Marković kazala je da su odvijanje ovogodišnje turističke sezone pratile oprečne informacije o efektima turizma, nastale jer se tokom predstavljanja kvantitativnih i kvalitativnih podataka i dalje “procjenjuje” ekonomski uticaj turizma, tj. prihodi od turizma se objavljuju na bazi procjene Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma i Platnog bilansa CBCG, a turistički promet na osnovu preliminarnih podataka lokalnih turističkih organizacija.

Prema njenim riječima, takva situacija umanjuje značajnu pozitivnu ulogu koju turizam ima u crnogorskoj ekonomiji.

– Turizam je vrlo osjetljiva grana privrede koja stoji na kraju lanca uzročno posljedičnih veza u svim sferama društva, te ga u tom smislu moramo svi zajedno pažljivo i dugoročno planirati, a turistička statistika dostupna u realnom vremenu i pravovremene analize zasnovane na zvaničnim podacima, su osnov donošenje validnih zaključaka o prirodi i kretanju turističke potražnje u nacionalnim ekonomijama – istakla je Marković.

Ona je dodala da navedeno naročito dobija na značaju kada se poslovanje odvija u kriznim vremenima i kada je potrebno brzo reagovanje institucija na optimiziranju ekonomskih programa i kreiranju vladinih politika.

Gardašević Slavuljica, MERT, istakla je da bez jake privrede i privrednika nema jakog turizma, te da je to industrija koja nema alternativu, ali da je neophodno imati I snažnu statistiku u sistemu, kako bi se donosile dobre poslovne odluke.

– Tren u savremenom turizmu je jasan: samo kvalitetni statisticki podaci obezbjedjuju dugovorcno kvalitetne odluke u sektoru. Tu mislim na sve segmente i inpute koji su nam potrebni da bi sa aspekta vlade i privrede, ali prije svega jakog javno privatnog partnerstava, koje treba de bude okosnica daljeg razvoja turizma, blagovremeno reagovali i donosili dobre poslovne odluke – kazala je ona.

Prema njenim riječima, dobri podaci značajno bi pomogli pri odabiru strateških tržišta, definisanju adekvatnih marketinških kampanja i ciljnih grupa.

– Jedan od pokazatelja uspješnosti razvoja turističke destinacije je turistički promet, izražen u noćenjima, i prilikom definisanja navedenog, neophodna je ažurnost, efikasnost i tačnost statističkih podataka – istakla je Slavuljica Gardašević.

Ona je predstavila i sugestije koje je UNWTO dala na Izvještaj o statistici u crnogorskom turizmu, kazavši da su u njemu uočeni brojni nedostaci koji se uglavnom odnose na podatke o turistima u netržišnim oblicima smještaja.

– Ove informacije uglavnom prikuplja granična policija u zemlji, aerodromi i kruzeri, ali je neophodno poboljšati ovaj vid evidencije sa aspekata međunarodnih dolazaka turista – kazala je ona, dodavši da prikupljanje podataka mora biti efikasnije, jer je proces prilično spor.

Prema njenim riječima, digitalizacija predstavlja imperativ u današnjem savremenom turističkom svijetu i ona kod nas nije implementirana u dovoljnoj mjeri u sistemu statistike. Takođe, sadašnji sistem pruža nedovoljno informacija.

– Osim noćenja, potrebni su nam i dodatni podaci, kao što su razlozi dolaska i prosječan boravak turista, te njihovi troškovi. Ako definišemo glavni razlog njihovog dolaska u Crnu Goru, onda možemo dati i značajan input Nacionalnoj turističkoj organizaciji kako da definiše svoje marketinške promotivne kampanje i ka kojim ciljnim grupama – istakla je Slavuljica Gardašević.

Ona je kazala da je neophodno da imamo jedinstveni online sistem sa statističkim podacima i studijama, što bi omogućilo analizu i deseminaciju rezultata sa operativne tačke gledišta, te nastaviti pilot projekat koji se odnosi na satelitske račune u turizmu, kako bi svima bio dostupan i kako bi se dobile detaljne informacije o potrošnji turista.

Prema njenim riječima, treba svima da nam bude tendencija da u našu zemlju dolaze visko platežni turisti sa jakih emitivnih tržišta koji će boraviti što duže, kako bi se smanjio regionalni disbalanas i sezonalnost.

– Da bi se sve to desilo moramo imati kvalitetan i diversifikovan turistički proizvod, koji ćemo promovisati na pravi način, kako bi došli turisti koji imaju dobru platežnu moć – zaključila je Slavuljica Gardašević.

Ernad Kolić načelnik poslovnih statistika, statistike stranih filijala i strukturalne biznis statistike u Monstatu predstavio je rad i aktivnosti ove asocijacije, pružajući trenutni presjek stanja u statistici turizma, njene buduće planove, te izazove koji se javljaju u izvorima podataka, kao i planove za njeno unapređenje.

– Moramo znati šta treba i kako uraditi da unaprijedimo zvanični statistički sistem kako bi imali blagovremenije, reprezentativnije i sadržajnije podatke u oblasti statistike turizma – istakao je on.

Prema njegovim riječima, od izuzetne je važnosti implemetacija satelitskih računa u turizmu.

– Monstat je u 2011. godini, u saradnji sa drugim institucijama, objavio eksperimentalne rezultate pilot projekta „Izrada satelitskih računa u turizmu za 2009. godinu” sa ciljem da se identifikuju glavni izvori podataka i nedostaci za uspostavljanje modela njihove izrade – kazao je, dodajući  da smo na dobrom putom ako shvatimo šta je to što svi treba da uradimo kako bi se ovi računi usvojili.

On je istakao da i dalje veliki problem predstavlja nemogućnost razdvajanja komercijalnog od nekomercijalnog smještaja, koji se odnosi na smještaj u vlastitim stanovima, kućama, apartmanima, vikendicama, kod prijatelja i rođaka i sl.

Kolić je kazao da je neophodno unapređenje sistema RB90, kojim upravlja MUP, i Centralnog turističkog registra, te da je imperativ uvezivanje ova dva sistema. On smatra da bi takođe bilo važno i uvođenje jedinstvenog softverskog rješenja za sve lokalne turističke organizacije ili uvođenje standardizovanih baza podataka (usaglašavanje načina prijave turista i primjena jedinstvene metodologije), zatim uvezivanje sistema granične policije sa ostalim bazama podataka, kao i analiza cjelokupnog zakonodavnog okvira koji utiče na administrativne izvore podataka, sa prijedlogom izmjene određenih zakonskih rješenja i izradom uputstava i priručnika.

Neophodno je stvoriti jedinstven informacioni sistem koji bi povezao sve lokalne turističke organizacije u Crnoj Gori, MUP, MONSTAT, NTO, lokalne sekretarijate, Upravu prihoda i carina, te Upravu za nekretnine –istakao je on.

Kolić je rekao da bi bilo dobro pokušati sa implementacijom e-visitora, po uzoru na Hrvatsku, ali u skladu sa našim prilikama i zakonskim okvirom, ističući da su u stalnoj komunikaciji sa njima kako bi se našao najbolji modalitet za njegovo korišćenje.

Lucija Rudež i prof. dr Siniša Tomić predstavili su model e-visitora i podijelili iskustvo Hrvatske u njegovoj implementaciji.

Oni su pojasnili da eVistor predstavlja informacioni sistem za prijavu i odjavu turista, te da bi ga koristili, fizičke i pravne osobe koje djeluju kao pružaoci usluga smještaja (iznajmljivači), treba da imaju samo računar ili mobilni uređaj s internet vezom.

Kako su istakli, ovaj sistem omogućava povećanje transparetnosti, jednostavniji unos podataka, smanjuje prostor za sivu ekonomiju, doprinosi registraciji nekomercijalnog smeštaja i upravljanju prostorom i kapacitetima destinacije, za šta je vrlo važno imati što tačniji broj ljudi koju tu boravi. Takođe, njegova velika prednost je što razdvaja sve kategorije smještaja i omogućava analizu svakog od njih, što je jako bitno, podsebno za upravljanje privatnim smještajem.

Prema njihovim riječima, profitabilnost je budućnost turizma i pokazatelj koji nas može voditi do njegove održivosti o kojoj svi govorimo, te ubuduće neće više biti vijest koliko je turista došlo, nego koliki je rast prihoda.

Posavjetovali su crnogorske kolege da nije dobro kopirati hrvatsko rješenje, već treba uvažiti specifičnosti našeg turizma.

– Novi sistem biće prihvatljiv privredi ako bude doprinosio manjim troškovima poslovanja i uštedi vremena – naveli su oni, dodajući da svoj uspjeh E-visitor duguje u značajnoj mjeri povezanošću sa sistemima drugih institucija, poput policije.

Nikola Milić, Casa Del Mare, izrazio je uvjerenje da će nakon ovog okruglog stola svijest crnogorskog turizma biti promijenjena u odnosu na to koliko je kvalitet značajniji od kvantiteta.

– Kod nas se još više pridaje važnosti kvantitetu. Crna Gora treba da mijenja svijest ako se želi razvijati kao destinacija luksuznog turizma gdje je kvalitet najbitniji – rekao je on, dodajući da je potrebno uključiti privredu u radnu grupu koja će doprinijeti boljoj statistici u turizmu.

Naglašava da eVisitor nije program koji će da nam riješi poslovanje na crno, već se mora povećati broj turističkih inspektora. Takođe, neophodno je edukovati ugostitelje i hotelijere kako bi koristili savremene servise za unapređenje poslovanja.

Biljana Sotirovski iz Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma smatra da će sistem evidencije u narednom periodu biti unaprijeđen.

– Evidentan je problem statistike jer nemamo podatke u trenutku kada su najpotrebniiji i naročito je to primjetno kada je pitanje praćenje sezona. Nadam se da ćemo u narednom periodu krenuti u realizaciju informacionog sistema koji će povezati sve druge sisteme u državi, koje je prethodno potrebno inovirati kako bi pratili tehnološke inovacije na tržištu. To je nužno kako bismo imali bolju evidenciju turista u svakom trenutku – rekla je Sotirovski.

Duška Pavićević, NTO, ističe da je već nekoliko godina jasna potreba razvijanja novog informacionog sistema te se nada koracima u tom pravcu. Ona smatra da je potrebno unaprijediti saradnju među stejkholderima kako bi se izgradio takav sistem, pa će NTO biti pouzdan partner u tom timu. Istakla je da u određenoj mjeri problem stvara što pružaoci smještaja direktno unose podatke u online registar boravka kojim upravlja MUP, te da tim podacima LTO treba da imaju pristup.

Dragan Dašić, MUP, ukazao je neusklađenost termina turista u različitim zakonima, navodeći da se tako evidentiraju i stranci na privremenom boravku i radu, kojima je ove godine izdato 40.000 dozvola.

Sanja Marković smatra da je potrebno pojednostaviti registraciju privatnih izadavoca smeštaja kako bismo imali veći broj prijavljenih pružalaca ove usluge.

Ivana Gajović, hotel „Ramada“, navodi da su podaci „žila kucavica“ za bilo koju vrstu planiranja.

– Turizam je ključ generator razvoja. Ništa nije nemoguće i sve možemo uraditi uz međusektorsku saradnju – ističe on.

Iz Monstata su pozvali privrednike da sve predloge i sugestije dostave u suret novom petogodišnjem programu rada ove institucije koje će uvrstiti ako zadovoljavuju kriterijume zvanične statistike.

Ivan Komatina, UPIC, ukazao je na problem nepovezanosti RB90 i Centralnog turistićkog registra, što je potrebno otkloniti.

Nataša Dević iz ZZZCG komentarisala je potrebu praćenja zapošljavanja u realnom vremenu, ističući da poslodavci kasne sa prijavom zaposlenih.

0
Shares
  • 0
  • +
  • 0
  • 0

Related articles More from author

  • Poslovni ambijent

    Kreirati ponudu za energetske turiste i digitalne nomade

    October 18, 2022
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Razvoju agrara potrebna snažnija podrška

    July 8, 2022
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Privrednicima predstavljen nacrt Platforme ekonomskog oporavka 2022-2026

    January 28, 2022
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Predstavljen novi Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima

    March 18, 2025
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Isplatom dogovorene pomoći omogućiti nesmetano poslovanje prevoznika

    October 25, 2022
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Privrednicima predstavljen Koncept Prostornog plana Crne Gore do 2040 – Upravljanje otpadom

    February 17, 2023
    By Novica Bulatovic

Menu

  • Galerija

  • Publikacije

  • Glasnik

Najave

  • 03-20
    Novembar
    Obrazovanje

    Termini obuke i polaganja ispita za vozače i menadžere

  • 10
    Novembar
    Sajmovi

    ANKETA – Posjete sajamskim manifestacijama u 2026. godini

  • 19-20
    Novembar
    Međunarodna saradnja

    Poziv za učešće na međunarodnim b2b susretima ,,Match4Industry’’

  • 23
    Novembar
    Saopštenja

    Konkurs za nagradu za filantropiju

Privredna komora Crne Gore © 2022
All rights reserved

pkcg logo

Kontakt info

Privredna komora Crne Gore
ul. Novaka Miloševa 29/II
Podgorica 81000
Crna Gora

tel +382 20 23 05 45
fax +382 20 23 04 93
pkcg@pkcg.org
www.komora.me

  • Početna
          • October 29, 2025

            Trendovi u razvoju ženskog biznisa

          • October 28, 2025

            Top Women Business Forum: Uspjeh dolazi uz znanje i istrajnost

          • October 28, 2025

            Forum Crna Gora-Ukrajina: Snaženje trgovinskih veza i privlačenje investicija

          • October 28, 2025

            Kroz sprovođenje reformskih mjera stvoriti zdrav poslovni ambijent i održiv ekonomski rast

          • October 24, 2025

            Dijalog između privrede i državnih institucija od ključnog značaja

          • October 23, 2025

            Bar među liderima u regionu po povoljnom poslovnom okruženju

          • October 22, 2025

            Kako iskoristiti vještačku inteligenciju za rast poslovanja

          • October 21, 2025

            Svečano uručeni sertifikati menadžerima društvenih mreža

          • October 21, 2025

            AZA4ICE – sastanak projektnih partnera u Portugalu

          • October 20, 2025

            Obuka za sticanje licence za obavljanje poslova zastupanja pred carinskim organom

  • O PKCG
  • Udruženja