ICT najotporniji i najdinamičniji sektor
Nakon niza godina rasta, u 2024. bilježi se pad u ICT sektoru, ali je ocijenjeno da je njegovo jačanje ključno zbog izraženog potencijala i značaja za digitalnu transformaciju. Zaključak je iznesen tokom prezentacije „ICT sektor kroz finansijske iskaze za 2024. godinu”, održane 13. juna u organizaciji Privredne komore i ICT Cortexa. Događaj je bio posvećen predstavljanju ključnih finansijskih pokazatelja sektora informacionih i komunikacionih tehnologija, kao i razmatranju institucionalne podrške i razvojnih perspektiva ove strateške grane crnogorske ekonomije.
-Da bismo uhvatili eksponencijalni zamajac razvoja ICT sektora, moramo zajedno raditi na uspostavljanju biznis ambijenta, poboljšanju konkurentnosti i uslova za inovatore – kazao je u uvodnoj riječi Branimir Bukilić, predsjednik Odbora udruženja ICT Privredne komore.
Posebno je istakao izvozni potencijal ovog sektora koji, prema njegovim riječima, već značajno doprinosi crnogorskom izvozu, naglasivši da on predstavlja strateški oslonac za ekonomsku diversifikaciju i tehnološki napredak.
Maja Laušević Odalović, izvršna direktorica klastera ICT Cortex ukazala je na važnost današnjeg okupljanja svih relevantnih aktera oko zajedničkog cilja, a to je dalji razvoj domaćeg ICT sektora.
-Drago mi je što ste prepoznali da ICT sektor ima potencijal za dalji rast i razvoj. Iako još uvijek, nažalost, nije prepoznat kao strateška grana, smatramo da zaslužuje posebnu pažnju jer pokazuje izuzetnu vitalnost, otpornost i sposobnost da doprinese transformaciji čitave privrede – naglasila je ona.
Podsjetila je da je misija klastera ICT Cortex upravo da gradi inovativno, digitalno i konkurentno okruženje, u kojem će znanje i tehnologija biti osnova održivog razvoja.
-Kao Cortex, učestvujemo u kreiranju nove Strategije pametne specijalizacije, dokumenta koji će predstavljati krovni pravac razvoja inovacionih politika države. Naš cilj je da ICT sektor bude prepoznat ne samo kao horizontalna, već i kao vertikalna oblast, sa jasno definisanim prioritetima i resursima – poručila je ona.
Analizu sektora kroz finansijske iskaze za 2024. godinu predstavili su Nada Rakočević, sekretarka Odbora ICT sektora Privredne komore, i Ratko Nikolić, direktor i vlasnik kompanije BI Consulting.
Prema riječima Rakočević, nakon višegodišnjeg stabilnog rasta, 2024. godina donijela je pad u gotovo svim ključnim pokazateljima ICT sektora – broju kompanija, zaposlenih, prihodu i dobiti.
– Ipak, sektor ostaje jedan od ključnih pokretača digitalne transformacije, istakla je ona, dodajući da upravo zbog njegovog strateškog značaja i izraženog potencijala treba nastaviti sa mjerama podrške, kako bi se prevazišla trenutna faza usporavanja i obezbijedio održivi razvoj.
Rakočević je ocijenila da ova situacija nije znak slabosti, već pokazatelj da sektor ulazi u zreliju razvojnu fazu – fazu u kojoj su neophodne prilagođene politike koje će dodatno ojačati njegovu otpornost, konkurentnost i sposobnost dugoročnog rasta. Posebno je naglasila potrebu za snažnijim povezivanjem ICT-a sa tradicionalnim granama privrede, kako bi se puni potencijal tehnologije iskoristio za modernizaciju poslovnih procesa, povećanje efikasnosti i otvaranje novih tržišnih prilika u svim sektorima ekonomije.
Nikolić je prezentirao rezultate analize koja je i ove godine rađena u okviru inicijative Top Business Montenegro, a koja pokazuje da je cijeli sektor, i ukupno i po praćenim segmentima, nakon nekoliko godina intenzivnog rasta, zabilježio pad prihoda. Osim pada prihoda, zabilježen je pad broja preduzeća u djelatnosti i to u sva tri segmenta ovog sektora čije je analize predstavio: Telekomunikacijama, Trgovini IT opremom i softverom i IT uslugama. Najznačajniji pad prihoda zabilježen je u segmentu IT usluga, čiji najznačajniji dio čine kompanije u djelatnosti izrade softvera i kompjuterskog programiranja. U nominalnom iznosu pad prihda u 2024. godini je iznosio 12,27%, dok je realni pad, nakon isključenja uticaja porasta cijena ovih usluga, iznosio čak 18,01%. “Ovako značajan pad u prihodima bi trebalo shvatiti kao upozorenje i snažan signal da ovaj sektor možda nailazi na značajne izazove koji mogu biti prepreka ostvarenju punog potencijala. Inače, i pored značajnog rasta u prethodnih 5 godina, prihodi ovog sektora čine svega 4,3% ukupnih prihoda crnogorske privrede u 2024. godini, od čega se skoro polovina odnosi na prihode ostvarene u sektoru Telekomunikacija, dok svega 1.26% čine prihodi segmenta IT usluga u koje ulaze rezultati softverskih kompanija. Tako nisko učešće treba razumjeti kao signal da ovaj sektor ima značajan potencijal rasta, posebno u vremenu digitalne transformacije u koje ulazimo i koje nam predstoji”, zaključio je Nikolić.
Nakon prezentacije analize, održan je okrugli sto na kojem su predstavljeni ključni programi podrške domaćim preduzećima koja žele da razvijaju inovacije i osnaže svoj poslovni model.
Aleksandra Mugoša iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija predstavila je konkurs za sufinansiranje učešća u EUREKA projektima za 2025. godinu, čiji ukupni fond iznosi 200.000 eura. Cilj je da se kroz međunarodnu saradnju razviju proizvodi, usluge ili tehnologije sa visokim stepenom inovacije.
Bojana Femić Radosavović iz Fonda za inovacije Crne Gore govorila je o nacionalnoj podršci za učešće u programu Horizont Evropa – Stub III Inovativna Evropa, u kojem crnogorski subjekti imaju otvoren pristup zahvaljujući sporazumu sa Evropskom unijom. Za pripremne aktivnosti Ministarstvo i Fond su obezbijedili sufinansiranje do 20.000 eura po aplikaciji.
Matija Dautović, predstavnik Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), istakao je da EBRD kroz svoje programe za digitalizaciju i inovacije pruža i tehničku i finansijsku podršku MSP-ovima. Naglasio je da aktivno prate potrebe ICT sektora u Crnoj Gori i podstiču preduzeća da apliciraju za digitalnu transformaciju poslovanja.
Direktorica Sektora za projekte u PKCG, Tanja Radusinović predstavila je projekat EmBRACE, finansiran u okviru Interreg IPA programa prekogranične saradnje Hrvatska – BiH – Crna Gora. Cilj je jačanje održivog rasta mikro i malih preduzeća kroz prekogranične inovacione projekte. Na raspolaganju je više od 8,7 miliona eura za grantove mikro i malim preduzećima, a projekti moraju uključivati najmanje dva partnera iz različitih država učesnica.
Moderator okruglog stola, Maja Laušević Odalović poručila je da je zajednička saradnja privatnog i javnog sektora preduslov za jačanje inovacionog ekosistema u Crnoj Gori i pozvala sve prisutne da iskoriste otvorene pozive i mogućnosti koje su predstavljene.
Događaj je završen otvorenom diskusijom, tokom koje su učesnici ukazali na važnost koordinisane institucionalne podrške, bolje informisanosti o fondovima i snažnijeg uključivanja domaćih firmi u međunarodne inovacione tokove.
