Izgradnja infrastrukture preduslov razvoja energetike
Odbor udruženja energetike i rudarstva Privredne komore, na sjednici održanoj 3. marta, razmotrio je ostvarenje energetskog bilansa Crne Gore u 2022. godini, koncept Prostornog plana u sektoru energetike, te temu “S3 pametna specijalizacija i inovativno korišćenje obnovljivih izvora energije”.
U radu sjednice koju je vodio sekretar Odbora Ranko Vukmirović, pored članova, učestvovali su i rukovoditeljica Radnog tima za izradu prostornog plana mr Svetlana Jovanović sa saradnicima – obrađivačima Zoranom Miljanićem i Vladanom Dubljevićem, te predstavnik Ministarstva nauke i tehnološkog razvoja Ivan Bošković.
Izvršni rukovodilac Direkcije za upravljanje energijom EPCG Darko Krivokapić prezentovao je ostvarenje bilansa električne energije za 2022.
On je kazao da je ukupna proizvodnja električne energije iznosila 3 224 GWh, a isporučeno je 3 149 GWh.
Krivokapić je istakao da je usljed nepovoljne hidrološke situacije u određenim periodima realizacija plana za 2022. godinu bila neizvjesna, čemu su naročito doprinijeli i veći energetski deficiti tokom ljeta od planiranih.
– Ono što je bilo dobro jeste višak električne energije u decembru, koji je bio dva puta veći od planiranog, rezultirajući na kraju ukupnom proizvodnjom EPCG na nivou od 91% planirane – kazao je on, dodajući da je trenutna situacija izuzetno dobra. Istakao je da su cijene stabilizovane na nivo od oko 150 – 180 €/MWh, prvenstveno zbog blage zime, manje potrošnje gasa, kao i ograničene cijene proizvodnje iz OIE.
Svetlana Jovanović, u ime obrađivača Koncepta prostornog plana zahvalila je Privrednoj komori što pomno prati izradu ovog, kako je navela, “ustava budućeg razvoja Crne Gore”. Istakla je važnost što privrednici i institucije šalju inpute čime se doprinosi izradi ovog dokumenta, koji je sada u fazi nacrta.
– Vizija razvoja predložena u Konceptu po svim sektorima se ne može zamisliti bez razvoja adekvatnog energetskog sektora i saobraćaja, na koje će oslanjati ostale djelatnosti i ravnomjeran regionalni razvoj – rekla je Jovanović.
Prema njenim riječima, energetika ima veliki uticaj na korišćenje prostora, pa je u cilju optimalne valorizacije prostora neophodno raditi detaljne analize koje obuhvataju sve faktore od interesa, a u prvom redu uticaj na životnu sredinu i socijalni aspekt korišćenja prostora za energetske potrebe.
Član tima za izradu Prostornog plana u oblasti energetike, Zoran Miljanić istakao je da se prilikom njegove izrade i primjene mora obezbijediti energetska sigurnost snabdijevanja, ali i istovremeno rezervisati prostor za ključnu infrastrukturu, razvoj konkurentog tržišta i održivi energetski razvoj.
Prema njegovim riječima, Planom se žele dobiti projekti koji će obezbijediti dostupnost električne energije kada nam je ona potrebna, te da je zbog toga izuzetno važno da Crna Gora bude povezana sa okruženjem, prvenstveno infrastrukturno, kako bi se ona nesmetano mogla nabavljati.
– Važno je istaći i da, iako bi voljeli da u energetski razvoj uključimo solarne i vjetroelektrane, kao obnovljive izvre energije, moramo imati u vidu sigurnost snabdijevanja i elektroenergetskog sistema, a znajući dinamiku rada ovakvih sistema i njihovu nestablinost, to može biti veliki izazov – kazao je Miljanić.
On je naveo da, uzimajući u obzir značaj razvoja projekata iz oblasti energetike, a time i dinamiku njihovog razvoja i ulaska u pogon, jasno je da je neophodno i da proces prostornog planiranja pravovremeno omogući njihovu realizaciju u skladu sa usvojenim ciljevima.
Vladan Dubljević fokusirao je izlaganje na ugljovodonike u kontekstu Prostornog plana, uz osvrt na nedavno neuspješno istražno bušenje u našem podmorju.
– Interesovanje investitora je zbog toga opalo i ne mislim da će im u narednih pet-deset godina biti interesantno istraživanje ugljovodonika u Crnoj Gori – rekao je Dubljević.
Tokom diskusija, između ostalog je ukazano na veliko interesovanje investitora za podizanje solarnih energetskih objekta što predstavlja nemali izazov u smislu njihovog priključenja na postojeću energetsku mrežu. Zato je izgradnja energetske infrastrukture neophodna kako bi se izazšlo u susret svim zainteresovanim investitorima, poručili su privrednici.
Ivan Bošković, Ministarstvo nauke i tehnološkog razvoja predstavio je S3 pametnu specijalizaciju i inovativno korišćenje obnovljivih izvora energije, kazavši da Crna Gora ima veliki potencijal u ovoj oblasti.
On je istakao da potencijal leži u solarnoj energiji, vjetroenergiji, razvoju pametnih mreža i smart city projekata, sistema za skladištenje energije, integracije prozjumera i elektrifikaciji saobraćaja. U domenu koji se odnosi na cirkularnu ekonomiju, odnosno očuvanje resursa i životne sredine, potencijal je prepoznat u raspoloživosti prirodnih resursa i tehnogenih mineralnih sirovina za nove industrijske primjene.
Prema njegovim riječima, do sad su realizovani ili se realizuju brojni projekti – izgradnja mini-hidroelektrana, dva veća vjetroparka i velika solarna elektrana.
Bošković je kazao da je fokus na inovativne djelatnosti kroz optimizaciju energetskih sistema i nove načine skladištenja energije, što je vrlo važno za energetske sisteme koji zavise od obnovljivih izvora, kao što je crnogorski, jer ti izvori ne garantuju kontinuitet snabdijevanja.