Privredna komora Crne Gore

Main Menu

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija

logo

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija
Poslovni ambijent
Home›Poslovni ambijent›Na OU energetike i rudarstva prezentovan Energetski bilans Crne Gore za 2023. godinu

Na OU energetike i rudarstva prezentovan Energetski bilans Crne Gore za 2023. godinu

By Novica Bulatovic
November 25, 2022
390
0
Share:

U fokusu sjednice Odbora energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore, održane 25. novembra, bio je energetski bilans Crne Gore za 2023. godinu.

Saopšteno je da će, ukoliko hidrološka godina bude na nivou dosadašnjih prosjeka, Crna Gora naredne godine imati višak električne energije od 486 gigavat sati (GWh), gdje bi potreba za uvozom struje postojala samo u avgustu i septembru, kada bi proizvodnja iz hidroelektrana bila na očekivanom minimumu.

U radu sjednice koju je vodio predsjednik Odbora Nikola Kovačević uz podršku sekretara Ranka Vukmirovića, pored članova, učestvovali su i potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović, predstavnica Ministarstva kapitalnih investicija, Maja Pavićević, predstavnik EPCG Marko Delibašić, predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja Dušan Janjušević, te predstavnici CEDIS-a Boris Ostojić i Stevan Živković.

Načelnica Direkcije za obnovljive izvore energije, Maja Pavićević prezentovala je energetski bilans Crne Gore za 2023. godinu.

Ona je kazala da je za 2023. godinu planirana proizvodnja u iznosu od 3.598,25 GWh što je za 2,25% više u odnosu na prvobitni plan, odnosno oko 12,83% više od projektovanog ostvarenja, u 2022. godini.

– U 2021. godini ostvaren je suficit električne energije od 168,72 GWh, a u 2022. godini se očekuje suficit od 97,06 GWh, dok je za 2023. godinu planiran suficit od 486,11 GWh. U 2023. godini EPCG planira staviti u pogon solarne elektrane „Brana Slano“ i „Brana Vrtac“ ukupne snage 3,7 MW i u kontinuitetu realizovati projekte Solari 3000+/500+ i 5000+ što će obezbijediti novu snagu od 11-44 MW-  kazala je ona. Dodala je da će ovi projekti značajno povećati instalisanu snagu solarnih elektrana koja će na kraju naredne godine iznositi do 50 MW .

Kada je u pitanju ukupna proizvodnja električne energije u Crnoj Gori u 2023. godini, na pragu elektrana, kazala je da je planirana na 3.598.25 GWh, što je za 12.84% više od procjene ostvarenja u 2022. godini.

– Procijenjena proizvodnja električne energije u 2022. godini biće manja za 12,63% od ostvarene u 2021. godini. Osnovni razlog za to je nepovoljna hidrološka situacija koja će uzrokovati nižu proizvodnju u hidroelektranama za oko 25% u odnosu na planiranu – navela je Pavićević.

Istakla je da je u 2023. godini planirano da se više od polovine električne energije, proizvede iz hidroelektrana odnosno 51,20%; termoelektrana 38,55%,dok će vjetroelektrane proizvesti 9,11%, a solarne 1.14%.

– Planirana bruto potrošnja električne energije u Crnoj Gori za 2023. godini iznosi 3.112,14 GWh, što je više 0,6% u odnosu na procjenu ostvarenja potrošnje u 2022. godini, a za 10,59% manje u odnosu na ostvarenu bruto potrošnju iz 2021. godine – kazala je Pavićević.

Ona se osvrnula i na podmorski kabl između Crne Gore i Italije, istakavši da je puštanjem u rad i eksploataciju prve faze, Crna Gora postala značajna karika u tranzitu električne energije u oba pravca.

Marko Delibašić, Direkcija za upravljanje energijom EPCG, kazao je da je s’ aspekta EPCG proizvodnja u 2023. godini planirana na 3567 GWh, i to: HE Perućica 920 GWh; HE Piva 750 GWh; mHE 5 GWh; TE Pljevlja 1.387 GWh; OIE 505 GWh, dok je potrošnja planirana na 2 560 MgWH.

– Očekuje nas stabilizacija cijena tokom 2023. godine, u smislu da će Q1 i Q4 biti skuplji od Q2 – istakao je on.

Predstavnici CEDIS-a Boris Ostojić i Stevan Živković kazali su da je ova kompanija i u oktobru ostvarila rekordno nizak nivo gubitaka na mreži od 10,35 odsto, što je za 2,18 odsto manje u odnosu na isti period prethodne godine.

Oni su naveli da je, za period januar – oktobar stepen gubitaka sveden na 11,44 odsto, čime se umanjila i ukupna količina električne energije, potrebne za pokrivanje gubitaka. U odnosu na 2021. godinu ostvarena je ušteda od 16.059 MWh električne energije, čija je vrijednost na referentnoj HUPX berzi za navedeni period 4,4 miliona eura. Međutim, najveći problem CEDIS-a ne predstavlja smanjenje gubitaka, već njihova cijena.

Istakli su da svako smanjenje donosi uštede, ali da su u obavezi da tu energiju nabavljaju na tržištu, te se od sredine 2021. godine nalaze u velikom problemu, jer trpe značajne gubitke usljed nabavke struje po cijeni od 116 eura, dok je fakturišu na 52 eura. Smatraju da država mora sagledati elektroenergetski sistem u cjelini, kako bi se odluka po ovom pitanju donijela u što kraćem roku.Takođe, naveli su da se zbog svakodnevnih problema koje imaju na terenu mora povesti računa o odredbama Zakona o planiranju i izgradnji objekata čija je izrada u toku.

Predsjednik Odbora direktora Rudnika uglja, Dušan Janjušević govorio je o pozitivnim rezultatima ovog Društva koji su postignuti u prethodnom periodu.

– Do kraja ove godine, vjerovatno ćemo imati najbolji rezultat u eksploatacije otkrivke od osnivanja – istakao je on.

Prema njegovim riječima, ostvarena količina otkrivke u oktobru bila je za 63, 3 odsto veća od prvobitnog plana, a 85 odsto veća u odnosu na oktobar 2021. godine, dok je ostvarena ukupna količina od 7.001.138 kubnih metara čvrste mase otkrivke. Za isti period, u odnosu na prethodnu godinu, ostvarenje plana premašeno je za više od 27 odsto.

Janjušević je takođe istakao da je neophodno da država napravi energetski plan izlaska iz uglja, na šta se, smatra on, ne obraća dovoljno pažnje, ističući da 53 odsto ukupno proizvedene energije dolazi iz uglja. On smatra da bi od važnosti bilo i osnivanje posebnog Ministarstva za energetiku i rudarstvo, posebno imajući u vidu trenutnu svjetsku krizu u ovoj oblasti.

– Moramo naći još načina da smanjimo CO2 kako bismo termoelektranu što duže držali aktivnom, jer  postoji konstantna potražnja za ugljem – kazao je on, dodajući da se zelena tranzicija mora neminovno dogoditi, ali da je potrebno odložiti na određeni period.

Na kraju, Sekretar Odbora Ranko Vukmirović, prezentovao je Plan rada OU energetike i rudarstva za 2023. godinu, te pozvao sve članove da daju svoje predloge i sugestije kako bi se rad ovog Odbora dodatno osnažio.

0
Shares
  • 0
  • +
  • 0
  • 0

Related articles More from author

  • Poslovni ambijent

    Iskoristiti potencijale za razvoj zdravstvenog turizma

    February 16, 2024
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Brža implementacija IPARD programa imperativ

    October 24, 2022
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Privrednici sa premijerom i ministrima: Privreda će imati najviše koristi od evropskog puta

    December 27, 2024
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Iznaći način da se sačuva TARA AEROSPACE

    March 18, 2022
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Regulator treba da uvaži rast troškova poslovanja vodovoda

    March 9, 2023
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Pozitivni trendovi u sektoru trgovine

    October 25, 2022
    By Novica Bulatovic

Menu

  • Galerija

  • Publikacije

  • Glasnik

Najave

  • 16
    Maj
    Obrazovanje

    Trening: „Consumer Law Ready“ – Spremni za potrošačka prava

  • 16
    Maj
    Saopštenja

    Digitalni dan – inovativna digitalna rješenja u sektoru turizma i ugostiteljstva

  • 22-20
    Apr-Maj
    Obrazovanje

    Termini obuke i polaganja ispita za vozače i menadžere

  • 30
    Jun
    Saopštenja

    EAPA 2025 – Takmičenje za najbolju ideju u oblasti promocije preduzetništva

Privredna komora Crne Gore © 2022
All rights reserved

pkcg logo

Kontakt info

Privredna komora Crne Gore
ul. Novaka Miloševa 29/II
Podgorica 81000
Crna Gora

tel +382 20 23 05 45
fax +382 20 23 04 93
pkcg@pkcg.org
www.komora.me

  • Početna
          • May 14, 2025

            Kako izbjeći greške koje skupo koštaju: Usklađenost s pravom konkurencije u praksi

          • May 13, 2025

            Održan drugi LiRRIE sastanak u okviru AZA4ICE projekta

          • May 13, 2025

            Potreban efektivniji sistem obrazovanja

          • May 12, 2025

            Institucionalna efikasnost, reforma obrazovanja, pristup finansijama i fiskalna rasterećenja ključni za povoljniji poslovni ambijent

          • May 12, 2025

            Predstavljen Nacrt Strategije razvoja ženskog preduzetništva za period 2025-2028. godine

          • May 9, 2025

            Predstavljeni programi podrške privredi

          • May 9, 2025

            Raičević ugostio članove Odbora udruženja komunalne privrede

          • May 7, 2025

            Sistem menadžementa kvalitetom i Aneks SL

          • May 7, 2025

            Kompanije iz Azerbejdžana žele da investiraju u projekte u Crnoj Gori

          • May 6, 2025

            Poznati dobitnici u prvom kolu nagradne igre “Kupujmo naše”

  • O PKCG
  • Udruženja