Potrebni snažniji podsticaji za metalski sektor

Odbor udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 24. oktobra, razmotrio je Informaciju o stanju u sektoru tokom prvih osam mjeseci ove godine kao i analizu efekata realizacije Programa za razvoj prerađivačke industrije za 2022. godinu. Članovima Odbora prezentovane su mjere podrške koje je predložila PKCG i kampanja “Snaga je u nama” kojim Komora širi svijest o veličini, snazi i značaju crnogorske privrede.

Sjednicu je uz podršku sekretarke Odbora Marije Milačić vodio predsjednik Odbora Slobodan Stanić, a u radu su pored privrednika učestvovali i potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović i predstavnici Minstarstva ekonomskog razvoja i turizma, Nataša Batrićević i Tihomir Milatović.

Sekretarka Odbora  prezentovala je Informaciju o stanju u sektoru za prvih osam mjeseci 2022, kazavši da je, prema podacima koje je objavio Monstat, robna razmjena osnovnih metala i metalnih proizvoda u tom periodu dvostruko veća u odnosu na uporedni period prethodne godine. Naime, ukupan izvoz metala i metalnih proizvoda veći je za 103%, dok je uvoz ovih proizvoda takođe porastao za 98%. Međutim, kako je evidentno da se navedeni podaci Monstata značajno razlikuju od podataka dobijenih od kompanija to dovodi u pitanje upotrebljivost ovih podataka za buduće analize na osnovu kojih se donose odluke. Predloženo je da se sa predstavnicima Monstata organizuje sastanak kako bi se unaprijedilo prikupljanje podataka u ovom sektoru a sve u cilju bolje analize i, na osnovu nje, kreiranja odgovarajućih mjera podrške.

Milačić je navela da je, uz povećanje cijena nafte i derivata poskupio transport robe za 15%, pa je porast cijena proizvoda i usluga koje ovaj sektor nudi neminovan. U najgrubljim procjenama porast cijena iznosi: za proizvode od 10%-90%; za usluge do 10%- 50%; za materijal 10%-130%.

Kao jednu od mjera podrške, Milačić ističe da je neophodno omogućiti kompanijama iz ovog sektora, kao što je slučaj u susjednim državama (Srbija , Hrvatska, BiH), pristup fondovima EU (EU PRO) ili EUSBUSINESS uz subvencije od 50% na kupljenu opremu i mašine.

– Imajući u vidu otežano apliciranje za kreditna sredstva kod komercijalnih banaka i IRF-a, treba razmotriti mogućnosti finansijske podrške od strane države preduzećima koja se bave namjenskom industrijom, odnosno proizvodnjom oružja, kako bi održali likvidnost i ojačali proizvodne kapacitete – istakla je ona.

Predsjednik Odbora Slobodan Stanić kazao je da, većina kompanija iz metalskog sektora, od početka rata u Ukrajini, zbog nestašica potrebnih materijala i povećanih troškova transporta, ima izražen problem u funkcionisanju lanaca snabdijevanja.

Nataša Batrićević, sekretar Komisije Programa za razvoj prerađivačke industrije za 2022. godinu u Minstarstvu ekonomskog razvoja, predstavila je analizu efekata njegove realizacije te predloge za njegovo poboljšanje.

Ona je kazala da je cilj ovog programa unapređenje konkurentnosti privrednih subjekata, njihove produktivnosti i profitabilnosti, resursne efikasnosti i povećanja zaposlenosti u sektoru prerađivačke industrije, a pravo učešća imala su preduzeća iz C sektora prerađivačke industrije. Sredstva opredijeljena programom koriste se za pokriće dijela opravdanih troškova nabavke novih proizvodnih mašina i/ili specijalizovane opreme. ali i polovne, ne starije od pet godina.

– Nabavka opreme može biti finansirana najmanje 60% iz sredstava kredita, dok preostalih 40% vrijednosti investicije može da se finansira iz sopstvenih sredstava – kazala je Batrićević.

Ona je navela da ukupan budžet za realizaciju Programa za razvoj prerađivačke industrije za 2022. godinu iznosi milion eura od čega je 85% (850.000,00) opredijeljeno za regionalnu pomoć i 15% (150.000,00) za de minimis pomoć. Ukoliko se iznos planirane podrške po de minimis pomoći ne utroši, isti se može preliti u dio sredstava koji se odobrava po regionalnoj pomoći.

Slobodan Stanić smatra da je budžet od jednog miliona jako skroman ako se žele pokrenuti važni projekti u metalskom sektoru. Naveo je da u Srbiji on iznosi 25 miliona eura plus dodatnih 11 miliona od IPA fondova.

– Mislim da bi morali da imamo lakši  pristup ovim sredstvima u odnosu na druge u regionu, s obzirom na našu poziciju u pregovorima sa EU. Ovo je investicija u budućnost, koja bi dala veći zamajac ovoj grani industrije – istakao je on.

Batrićević je najavila da će sljedeći program iznositi dva miiona, uz eventualno moguće povećanje.

Predstavnik Tara Aerospace Igor Vujović upitao je da li se razmišlja o uklanjanju ograničenja koja se odnose na namjensku industriju, kada su u pitanju subvencije, dok je predsjednik Stanić dodao da u Srbiji povrat za ovakvu proizvodnju iznosi 100% od strane države. Potpredsjednik Komore Dragan Kujović pozvao je na dodatno angažovanje minstarstava ekonomije, finansija, odbrane, pa i Centralne banke, kako bi se otklonile prepreke za nesmetano poslovanje Tare Aerospace.

Direktorica Sektora udruženja u Privrednoj komori Slavica Pavlović predstavila kampanju ,,Snaga je u nama” koja je počela 1. jula, a ima cilj širenja svijesti o veličini, snazi i značaju privrede Crne Gore. Ona je pozvala sve privrednike da se priključe kampanji i prijave kako bi besplatno promovisali svoje proizvode i usluge.

Potpredsjednik Privredne komore, Dragan Kujović predstavio je predlog Mjera podrške privredi koji je ova asocijacija uputila Vladi. On se posebno se osvrnuo na mjere koje se odnose na uštedu i cijenu električne energije, te podršku privrednim subjektima čiji je pad prihoda izazvan krizom zbog ruske agresije na Ukrajinu.

– U cilju racionalnijeg trošenja te podsticanja štednje, svim privrednim subjektima čija potrošnja u narednom periodu bude manja u odnosu na isti period prethodne godine, odobriti dodatni popust od 10% na račune za električnu energiju – kazao je Kujović, dodajući da, ukoliko zbog potencijalne energetske krize, povećanje cijene električne energije bude neizbježno, to povećanje za privredne subjekte ne smije biti procentualno veće od povećanja cijene energije za domaćinstva.

Prema njegovim riječima, privrednim subjektima čiji je pad prihoda, izazvan krizom zbog ruske agresije na Ukrajinu, veći od 50% u odnosu na uporedni period prethodne godine, potrebno je obezbijediti podršku u vidu subvencionisanja kamatne stope na kredite od 0,5%, narednih 12 mjeseci, kao i produženje roka otplate kredita za 3-5 godina.

Kujović je ukazao i na problem radne snage, kao nešto čemu je potrebno pristupiti sistemski i u što hitnijem roku, sa čim su saglasni i predstavnici resornog ministarstva.