Offshore vjetroenergetski potencijal može privući investitore
Odbor udruženja energetike i rudarstva Privredne komore na sjednici 10. oktobra u proširenom sastavu razmotrio je pregled rada, buduće planove i izazove u radu Berze električne energije Crne Gore (BELEN) kao i offshore vjetroenergetki potencijal naše zemlje.
Sjednicu je vodio predsjednik OU Darko Krivokapić, , a u radu su učestvovali potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović i predstavnici energetskih kompanija.
O offshore vjetroenergetskom potencijalu Crne Gore govorio je autor studije na tu temu, inženjer Miloš Bogdanović, konsultant u oblasti obnovljivivih izvora energije.
Bogdanović je ukazao na značajan zaostatak naše zemlje u razvoju vjetroelektrana na moru, iako kao obalna država posjeduje realne tehničke i prirodne preduslove za takve projekte. Istaknuto je da se, prema istraživanjima sprovedenim u saradnji s Pomorskim fakultetom u Kotoru, u crnogorskom dijelu Jadrana nalazi područje od oko 766 km² južno od Ulcinja, koje ima izražen potencijal za izgradnju vjetroelektrana, s procijenjenim tehničkim kapacitetom između 2,3 i 3,8 GW, zavisno od primijenjene metodologije.
Analize pokazuju da bi približno 12% tog područja bilo pogodno za fiksne, a 88% za plutajuće strukture, uz očekivani faktor iskorišćenja od oko 35%. Fiksne vjetroelektrane mogle bi dostići instaliranu snagu do 442 MW, dok bi plutajući sistemi omogućili dodatni razvoj kapaciteta preko 3 GW.
Prema njegovim riječima, Crna Gora, iako ima zakonsko pravo na izgradnju u svom teritorijalnom moru i budućoj isključivoj ekonomskoj zoni, još nije sprovela neposredna mjerenja vjetropotencijala na moru. Ukazao je da bi identifikovana površina trebalo da bude planerski zaštićena i rezervisana za budući razvoj offshore vjetroelektrana, u skladu s ciljevima Strategije razvoja energetike do 2030. godine.
Zaključak je da pokretanje procesa mjerenja vjetra na moru predstavlja prvi korak ka procjeni stvarnog potencijala i privlačenju investitora, što bi omogućilo diverzifikaciju energetskog sektora, jačanje energetske sigurnosti i ispunjavanje ekoloških obaveza Crne Gore.
Predstavnik Crnogorske berze električne energije BELEN, Nikola Beljkaš, predstavio je aktivnosti i planove ovog preduzeća, osnovanog 2017. godine od strane EPCG, CGES i COTEE sa ciljem organizovanja veleprodajnog tržišta električne energije u Crnoj Gori.
Beljkaš je podsjetio da je početak rada berzanskog tržišta zahtijevao donošenje novog Zakona o energetici i usvajanje pravila dugoročne trgovine, nakon čega je 26. aprila 2023. godine pokrenuto tržište „Dan unaprijed“, koje funkcioniše po istim principima kao i u zemljama Evropske unije. Na tržištu trenutno učestvuje 29 kompanija iz 13 država.
Tokom prezentacije istaknuto je da dugoročno tržište obuhvata trgovinu energijom u periodima ne kraćim od sedam dana, dok se tržište „Dan unaprijed“ odnosi na trgovinu za isporuku narednog dana. Ukupno je do sada trgovano 887,7 GWh električne energije, a sistem koristi EUPHEMIA algoritam za usklađivanje ponude i tražnje.
Beljkaš je posebno naglasio da je naredni ključni korak povezivanje crnogorskog tržišta „Dan unaprijed“ sa italijanskim, što se očekuje nakon transponovanja devet evropskih regulativa i pokretanja nacionalnog implementacionog projekta, najranije u prvom kvartalu 2028. godine. Nakon toga, planirano je uspostavljanje unutardnevnog tržišta, koje će, kako je istakao, biti značajan podsticaj za plasman energije iz obnovljivih izvora.
Među glavnim izazovima u radu BELEN-a, Beljkaš je naveo nisku likvidnost u izolovanom režimu, kašnjenje u donošenju regulative usklađene sa evropskim standardima, kao i nedostatak informacija u primjeni CBAM direktive. Povezivanje tržišta, zaključio je, donijeće veću atraktivnost i likvidnost za sve učesnike.
