Trgovci o obavezama iz sistema proširene odgovornosti
Na sjednici Odbora za trgovinu koja je održana 18. decembra, razmotrena je Informacija o poslovanju u sektoru trgovine za period januar – oktobar 2025. godine, kao i Sistem proširene odgovornosti proizvođača.
U radu su učestvovali predsjednik Odbora Jovan Lekić, potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović, predstavnici Ministarstva ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera Ivan Stanišić i Igor Jovanović.
Milica Lazarević, sekretarka Odbora, osvrnula se na ukupne ekonomske prilike u Crnoj Gori, navodeći da je bruto domaći proizvod tokom 2024. godine iznosio oko 7,6 milijardi eura, uz realan rast od 3,2 odsto, dok se i u 2025. godini očekuje zadržavanje rasta na nivou od oko 3 odsto. Prema preliminarnim podacima Monstata, u prva tri kvartala 2025. godine zabilježen je stabilan ekonomski rast, što je stvorilo okvir za pozitivna kretanja u sektoru trgovine. U tom kontekstu istakla je da je promet u trgovini na malo u periodu januar–oktobar 2025. godine dostigao oko 2,24 milijarde eura, što predstavlja rast od 7,6 odsto u odnosu na isti period prethodne godine, pri čemu je naročito izražen rast u trećem kvartalu, uslovljen povećanom turističkom aktivnošću i potrošnjom. Rast prometa pratio je i značajan rast zarada, pa je prosječna bruto zarada u sektoru trgovine iznosila oko 1.100 eura, dok je prosječna neto zarada dostigla približno 930 eura, što potvrđuje pozitivan trend u pogledu standarda zaposlenih.
Govoreći o spoljnotrgovinskoj razmjeni, istakla je da je ukupna robna razmjena u prvih deset mjeseci 2025. godine premašila 4,1 milijardu eura, ali da je rast uvoza, uz istovremeni pad izvoza, doveo do daljeg produbljivanja trgovinskog deficita i smanjenja pokrivenosti uvoza izvozom na oko 12,5 odsto, što dodatno potvrđuje uvoznu zavisnost crnogorske ekonomije.
Na kraju, poručila je da sektor trgovine bilježi rast prometa, zarada i zaposlenosti, ali da bez smanjenja sive ekonomije, jačanja izvozne konkurentnosti i stabilnijeg regulatornog okvira ti pozitivni trendovi neće biti dugoročno održivi.
Predsjednik Odbora, Jovan Lekić ocijenio je da se ekonomski izvještaji iz godine u godinu suštinski ne mijenjaju, što ukazuje na to da crnogorska privreda nije prošla neophodno restrukturiranje. On je naveo da ukupna robna razmjena iznosi oko 4,21 milijardu eura, pri čemu uvoz premašuje tri milijarde eura, ističući da se radi o dugogodišnjem problemu koji mora predstavljati ozbiljno upozorenje kako za donosioce odluka, tako i za samu privredu.
O sistemu proširene odgovornosti proizvođača govorili su Ivan Stanišić i Igor Jovanović koji su istakli da to nije samo administrativna obaveza, već ključni mehanizam za smanjenje pritiska na životnu sredinu i lokalne samouprave.
Jovanović je istakao da je sistem proširene odgovornosti prvi put uveden 2011. godine, te da je kroz zakonske izmjene i dopune dodatno unapređivan, ali da njegova puna primjena nije bila moguća bez adekvatnog informacionog sistema. Naveo je da su aktivnosti na uspostavljanju tog sistema u toku, a očekuje se da će u narednim mjesecima biti operativan, počevši od sistema za gume i električni i elektronski otpad. Naglasio je da bez preciznih podataka nije moguće efikasno planirati niti sprovoditi politike upravljanja otpadom. On je ukazao i na nedostatke u inspekcijskom nadzoru u prethodnom periodu, naglašavajući da je novim zakonskim rješenjima predviđeno formiranje Državne komunalne inspekcije, čije je uspostavljanje u toku, uz ocjenu da se radi o zahtjevnoj oblasti koja zahtijeva stalna unapređenja i preciziranja propisa.
Stanišić je pojasnio da je Zakonom o upravljanju otpadom iz aprila 2024. godine uvedena proširena odgovornost za više vrsta proizvoda, te da će proizvođači i uvoznici imati obavezu da organizuju tretman otpada, samostalno ili kroz kolektivne sisteme. Operateri tih sistema biće neprofitne organizacije koje osnivaju sami proizvođači i uvoznici, uz obavezne garancije prema Eko-fondu, dok će nadzor sprovoditi Agencija za zaštitu životne sredine i tržišna inspekcija. Posebno je naglasio obavezu finansijskih garancija, koje moraju iznositi najmanje 60% planirane vrijednosti aktivnosti sistema, kako bi se osiguralo da sakupljanje i obrada otpada neće stati ni u slučaju poremećaja na tržištu.
U okviru diskusije, pojašnjeno je da je sistem proširene odgovornosti proizvođača standardna praksa u evropskim državama već više od tri decenije i da podrazumijeva punu odgovornost proizvođača i uvoznika za proizvode i otpad koji nastaje nakon završetka njihovog životnog vijeka. Naglašeno je da će puna primjena sistema započeti u aprilu 2027. godine, te da će cijena tretmana otpada biti jednaka bez obzira na to da li proizvođači obaveze ispunjavaju samostalno ili preko operatera sistema. Operateri, kako je istaknuto, nijesu dodatni trošak za privredu, već mehanizam koji olakšava ispunjavanje zakonskih obaveza, dok je struktura cijena jasno definisana i pod kontrolom nadležnih institucija.
Poručeno je da Crna Gora ovim uredbama pravi važan iskorak ka evropskim standardima, jer se prvi put detaljno uređuje način na koji proizvođači snose odgovornost za proizvode koji nakon upotrebe postaju otpad, posebno električnu i elektronsku opremu, ambalažu, baterije i plastiku za jednokratnu upotrebu. Kroz organizovane sisteme sakupljanja i obrade otpada, proizvođači se direktno uključuju u finansiranje i funkcionisanje cijelog sistema, čime se troškovi upravljanja otpadom preusmjeravaju sa građana na one koji proizvode i stavljaju robu na tržište.
Budući da je pitanje proširene odgovornosti proizvođača dosta složeno kako za potpuno razumijevanje tako i za sprovođenje, na kraju sjednice je iskazana potreba za dodatnim organizovanjem sličnih prezentacija kako bi se ovaj proces sproveo na najbolji mogući način i kako ne bi predstavljao dodatnu biznis barijeru za privredu.
Na kraju sjednice, usvojen je Program rada Odbora za 2026. godinu
