Privredna komora Crne Gore

Main Menu

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija

logo

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija
Poslovni ambijent
Home›Poslovni ambijent›Iskoristiti potencijale za razvoj zdravstvenog turizma

Iskoristiti potencijale za razvoj zdravstvenog turizma

By Novica Bulatovic
February 16, 2024
483
0
Share:

Privredna komora Crne Gore je, u saradnji sa Inovacionom radnom grupom „Održivi i zdravstveni turizam’’ organizovala 16. februara sjednicu Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma u hotelu Hyatt Regency Kotor Bay Resort  u Prčnju.

U fokusu rada bili su potencijali i izazovi razvoja zdravstvenog turizma u Crnoj Gori sa fokusom na Boku, kao i informacija o izradi Programa za podršku razvoju i inovacijama u S3 prioritetnoj oblasti “Održivi i zdravstveni turizam”.

Sjednicu je vodila predsjednica dr Marina Delić, uz podršku sekretarke Sanje Marković.

U uvodnom izlaganju, dr Delić je istakla da raduje uspjeh određivanja zdravstvenog turizma kao jednog od prioriteta pametne specijalizacije, budući da on bilježi ogroman porast proteklih godina i postaje vitalan za mnoge ljude.

– Zdravstveni turizam je oduvijek postojao u sklopu medicinskog,  ali zadnjih 15 godina doživljava svoj procvat. Zato moramo ujediniti naše snage i shvatiti da Crna Gora mora proširiti svoj turistički proizvod na cjelokupnu godinu, jer ima mnogo toga da ponudi – poručila je ona.

Prema njenim riječima, Crna Gora ima ogroman potencijal da postane cjelogodišnja destinacija, uz promociju zdravstvenog, kongresnog, kulturnog i komplementarnog turizma, ali ističe da je neophodno ojačati sveukupnu infrastrukturu i zajedničkim radom doprinijeti ostvarivanju punog potencijala ovih vidova turizma.

–Od izuzetne je važnosti da napravimo Program zdravstvenog turizma sa akcionim planom, uočimo sve slabosti i krenemo u njihovo rješavanje, jer  imamo uslove i prostora, samo treba da osposobimo mjesta – istakla je dr Delić, apostrofirajući važnost Instituta Igalo kao kamena temeljca i začetnika zdravstvenog turizma.

Ona je takođe ukazala na ekspoze premijera Vlade, u kome se ističe da je jedan od ciljeva 44. Vlade da Crna Gora, koristeći svoje prirodne i ljudske resurse, izgradi imidž posebne destinacije zdravstvenog turizma u kojem će se na bazi inovativnosti i kompetitivnosti kreirati posebne usluge. Kako se u njemu navodi,  Crna Gora sa svojom geografskom pozicijom, brojnim prirodnim turističkim atrakcijama, bogatom kulturnom baštinom i razvijenom ponudom u segmentu rehabilitacije, stomatologije, estetske hirurgije i drugih grana medicine, posjeduje sve uslove da postane međunarodno prepoznatljiva destinacija zdravstvenog turizma.

– Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera, zajedno sa Ministarstvom zdravlja i ostalim resornim ministarstvima i NTO, moraju zajednički raditi na uspostavljanju ponude i promocije ovog vida turizma, koji ne zavisi od ljeta, već znanja i onog što posjedujemo.

Predsjednica Ljekarske komore Crne Gore, dr Žanka Cerović saglasna je sa značajem zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, te ukazala na to da je Vlada izuzetno svjesna potencijala koji  on ima.

Ona je istakla i potencijale kongresnog turizma, koji je jako lijepo zaživio na našim prostorima, posebno na primorju, istakavši uskoro održavanje velikog skupa ljekarskih komora jugoistočne Evrope na našem primorju.

–Moramo svi zajednički dati konkretne predloge i sugestije, kako bi išli u dobrom pravcu. Smatram da treba početi od Instituta Igalo koji predstavlja kamen temeljac ovog turizma i to ne smijemo ispustiti -poručila je Cerović.

Dr Zoran Kovačević, direktor Instituta „Dr Simo Milošević“ kazao je da su još 1885. godine uočeni značajni resursi  Instituta i pružena podrška njegovom formiranju 1930. Godine.

–On je i dan danas nosilac ponude zdravstvenog i medicinskog turizma, sa kvalitetnim kadrom, ali sticajem okolnosti našao se u nezavidnoj stituaciji – kazao je on, dodajući da mu prijeti stečaj.

Prema njegovim riječima, nova Vlada Crne Gore je brzo reagovala i formirala komisiju koju čine četiri resorna ministarstva i koji će raditi na pronalaženju rješenja za Institut.

–Nadamo se da će ova komisija pružiti pravovremene odgovore. Želimo da se pronađe najbolji model koji će biti u skladu sa normativnom regulativom i na taj način sačuvamo  „Dr Simo Milošević“ – poručio je dr Kovačević.

Sandra Bojanić, Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera saglasna je da se Institut mora sačuvati, istakavši da je u Programu razvoja zdravstvenog turizma najveći dio bio posvećen upravo njemu.

Ona je kazala da, iako je ovaj program istekao krajem prošle godine, ne znači da su aktivnosti prestale, posebno ukazujući na činjenicu da je dokument rađen tokom 2020/2021, kada je zbog kovid krize bilo izuzetno izazovno pisati o zdravstvenom turizmu i realizovati sve aktivnosti.

–Aktivnosti planirane akcionim planom bile su kompleksne i zahtijevne, a kada smo krenuli u njihovu realizaciju naišli smo brojne probleme sa zakonskom regulativom, ali i nedovoljnu sinergiju lokalnih samouprava – istakla je Bojanić.

Prema njenim riječima, neophodno je javnosti više približiti sam pojam zdravstvenog turizma, aktivirati privredu kako bi dala konkretne predloge, te više uključiti lokalne samouprave sa konkretnim inicijativama.

Kako je navela, Program razvoja zdravstvenog turizma prvi je strateški dokument koji u cjelosti tangira ovu oblast, a sve aktivnosti koje nisu uspjeli da realizuju planirane su kroz Akcioni plan razvoja strategije turizma do 2025.

Nataša Žugić, Ministarstvo zdravlja kazala je da je Institut ,,Simo Milošević’’ prepoznat kao nosioc zdravstvenog turizma u Crnoj Gori, te da ovo ministartstvo snažno stoji pri stavu da on treba da ostane u većinskom vlasništvu Crne Gore.

–Mi smo takođe formirali odjeljenje za zdravstveni turizam i ekonomiju, čime ćemo doprinijeti njegovom razvoju. Takođe, Programom razvoja zdravstvenog turizma planirana je njegova inkorporacija u sva strateška dokumenta i puna implementacija – istakla je ona, dodajući da je neophodno da on bude dio Prostornog plana Crne Gore 2040.

Prema njenim riječima, zdavstveni turizam ne postoji bez sektora zdravstva, stoga je neophodna saradnja svih aktera sa Ministarstvom zdravlja, posebno ističući važnost povezivanja sa Ljekarskom komorom, kako bi se na zajedničkim osnovama mogla razvijati ova oblast.

Istakla je da uskoro slijedi izmjena podzakonskih akata kako bi svi subjekti koji se bave ovom granom bili vidjljivi, i imali Ministarstvo zdravlja koje stoji iza njih.

Više o Programu za podršku razvoju i inovacijama u S3 prioritetnoj oblasti “Održivi i zdravstveni turizam”, govorila je  dr Jelena Zvizdojević, koordinatorka Inovativne radne grupe “Održivi I zdravstveni turizam”.

Ona je predstavila istraživanje koje je radila ova inovaciona grupa, a koje se odnosi na stanje i potencijale zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.

–Mi smo 2023. godine sproveli prvo istraživanje ovog tipa, želeći da na taj način podstaknemo lokalne samouprave da se više uključe, jer bez njih razvoj zdravstvenog turizma neće ići planiranim tempom – istakla je ona.

Prema njenim riječima, problem predstavlja i nepostojanje zakonodavnog okvira, te da je neophodno da uskoro dođe do usvajanja Zakona o zdravstvenoj zaštiti gdje će se jasno definisati pojam zdravstvenog turizma. Kako je navela, važno je i da dođe do usvajanja standarda u ovoj oblasti, te formiranje registra subjekata koji pružaju usluge zdravstvenog turizma.

Prezentujući statističke podatke, istakla je da prihod od zdravstvenog turizma u Evropi iznosi preko 46 milijardi eura, ili 0,33 bruto domaćeg proizvoda, dok je polovina građana Evrope spremna da putuje radi ostvarivanja zdravstvene zaštite.

–Zdravstveni  turizam ne predstavlja samo medicinski, već I onaj koji se odnosi na rehabilitaciju i prevenciju, zato je važno raditi na ostvarivanju njegovog punog potencijala – kazala je ona.

Rada Janjić,  predstavnica Instituta za standardizaciju i sekretar tehničkog komiteta za turizam, kazala je da su u Crnoj Gori usvojeni brojni standardi koji se odnose na ovu oblast, te da se u njima nalazi i definicija zdravstvenog turizma.

On je sugerisala da bi bilo poželjno da se u inovacionu radnu grupu, koja će se baviti  izradom strategije za ovu oblast, uključi i predstavnik Instituta za standardizaciju, što je izuzetno značajno za uspostavljanje dobre horizontalne saradnje.

Dr Dušan Nenezić iz Poliklinike „dr Nenezić“ ukazao je na postojanje komercijalnog haosa u sektoru zdravstvenog turizma, istakavši problem nelegalnih pružaoca usluga u ovoj oblasti.

–Neophodno je što hitnije uspostaviti registar subjekata koji se bave zdravstvenim turizmom, ali i formirati kancelariju koja će se baviti kontrolom kvaliteta, u saradnji sa Ministarstvom zdravlja, a po uzoru na zemlje regiona – istakao je on.

Doc. dr Ilija Moric, iz kompanije Moric doo i član Inovacione radne grupe za održivi i zdravstveni turizam, istakao je da nedostatak registra predstavlja ozbiljan nedostatak, ali i zakona kako bi se jasno definisala oblast zdravstvenog turizma.

– Nažalost, definisan je samo dio koji se tiče medicinskih usluga, dok onaj drugi dio, koji se odnosi na  wellness i spa usluge, ostaje nedorečen – kazao je on.

Prema njegovim riječima, mora se hitno donijeti zakonsko rješenje koje će precizno definisati sve ove usluge, jer sadašnja organizaciona struktura nije dovoljna, te je potrebno razmotriti formiranje interresornog tijela koje će se baviti istraživanjem tržišta i analizom profila gostiju koji koriste različite medicinske i nemedicinske usluge.

–Moramo hitno preduzeti korake ka formiranju ovog tijela kako bismo jasno definisali standarde u oblasti zdravstvenog turizma. Trenutna razbacanost i nedostatak jedinstvenosti kao destinacije čine nas ranjivim na tržištu. Što se tiče registra, neophodno je sprovesti popis kako bismo imali transparentan uvid u aktuelnu situaciju, jer razvoja nema bez jasne definicije, zakona i registra – poručio je dr  Moric.

Nakon sjednice, upriličena je posjeta Medicinskom centru, Health&Wellbeing Retreat de Mar, Vrmac u okviru hotela Hyatt Regency Kotor Bay Resort.

0
Shares
  • 0
  • +
  • 0
  • 0

Related articles More from author

  • Poslovni ambijent

    Zakone donositi u konsultaciji sa privredom

    March 28, 2023
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Saradnja sa bankama ključna za snažniju ekonomiju

    September 15, 2025
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Održana konstitutivna sjednica Grupacije vinara i vinogradara

    April 10, 2025
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Raičević ugostio članove Odbora udruženja komunalne privrede

    May 9, 2025
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Nezamislivo funkcionisanje privrede bez standarda i infrastrukture kvaliteta

    February 24, 2023
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Zakonom o turizmu urediti destinacijski menadžment

    June 30, 2025
    By Novica Bulatovic

Menu

  • Galerija

  • Publikacije

  • Glasnik

Najave

  • 06-23
    Oktobar
    Obrazovanje

    Termini obuke i polaganja ispita za vozače i menadžere

  • 08
    Oktobar
    Projekti

    Završna konferencija INVEST projekta

  • 10
    Oktobar
    Obrazovanje

    Seminar – Dozvoljena državna pomoć: Naknada za obavljanje usluge od opšteg državnog interesa?

  • 13
    Oktobar
    Sajmovi

    Međunarodni sajam privrede KLIK EKSPO u Tirani – PRIJAVA

Privredna komora Crne Gore © 2022
All rights reserved

pkcg logo

Kontakt info

Privredna komora Crne Gore
ul. Novaka Miloševa 29/II
Podgorica 81000
Crna Gora

tel +382 20 23 05 45
fax +382 20 23 04 93
pkcg@pkcg.org
www.komora.me

  • Početna
          • October 7, 2025

            Potrebno hitno djelovanje za pripremu skijališta za zimsku sezonu

          • October 6, 2025

            Zakon o porezu na dobit pravnih lica

          • October 3, 2025

            Saradnja PKCG i Saveza izviđača: Važna podrške privrede projektu „Boranka“

          • October 3, 2025

            Sinergija aktivnosti interne i eksterne revizije

          • September 30, 2025

            Predsjednica Drakić na Strateškom forumu privrednih komora Abu Dhabi – Balkan

          • September 29, 2025

            Analiza odredbi Nacrta zakona o izmjeni i dopuni zakona o ugovorima u drumskom prevozu

          • September 26, 2025

            Počela prva specijalistička obuka za menadžere korporativne bezbjednosti

          • September 25, 2025

            Intervju predsjednice Drakić za eKapiju: Investitori traže jasna “pravila igre”, dosljednu primjenu propisa i otvoren dijalog između države i privrede

          • September 24, 2025

            Moć javnog nastupa – Public speaking

          • September 24, 2025

            Od tradicije do digitalizacije: Kako unaprijediti biznis u online eri

  • O PKCG
  • Udruženja