Neophodna saradnja za uspostavljanje efikasnog sistema proširene odgovornosti
Sjednica Koordinacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine Privredne komore održana je 29. januara. Na sjednica se diskutovalo o implementaciji programa proširene odgovornosti proizvođača za električni i elektronski otpad i saradnji u okviru HUB-a cirkularne ekonomije.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora, Zoran Nikitović, uz podršku sekretarke, Milene Rmuš.
Predlog zakona o upravljanju otpadom propisuje program proširene odgovornosti proizvođača koji predstavlja finansijsku i operativnu odgovornost proizvođača za upravljanje otpadom nastalim nakon upotrebe proizvoda.
Nikitović je kazao da je Predlog zakona o upravljanju otpadom pred usvajanjem, istakavši da u njemu postoje mnoga poboljšanja, ali i brojni i izazovi, koji se odnose na sakupljače otpada, proizvođače i uvoznike.
Naglasio je da je Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjeveru, ključna institucija u dijelu koji se odnosi na ekološku inspekciju, te da je u tom smislu neophodno jačanje kadrovskih resursa kako bi se svi izazovi efikasno rješavali.
Rmuš je dodala da novi zakon donosi brojne nove obaveze za privredu, ističući da je prije njegove implementacije neophodan dijalog s privrednim subjektima. Ona je naglasila važnost pripreme privatnog sektora za implementaciju zakonskih odredbi imajući u vidu da sistem proširene odgovornosti prenosi dio odgovornosti sa države na privatni sektor, te potrebu za zajedničkim radom kako bi se stvorio bolji ambijent za njihovu primjenu.
Tokom sjednice diskusija je posebno bila usmjerena ka električnom i elektronskom otpadu, gdje su istaknuti izazovi u upravljanju ovim tokom otpada primjenom principa proširene odgovornosti proizvođača. Naglašeno je da je ovo složen koncept koji zahtijeva saradnju javnog i privatnog sektora, ali i građana, te da su neophodna podrška države kako bi se omogućila njegova efikasna primjena. Razmatrane su i potrebne mjere za kontrolu i nadzor nad uvoznicima elektronskih uređaja.
Draško Boljević, Eko fond predstavio je aktivnosti i planove ove institucije za podršku implementaciji novih zakonskih propisa, ističući važnost saradnje sa privredom i građanima u ovom procesu.
Ratko Pavićević, Deponija, istakao je da postoje pozitivni pomaci kada je u pitanju reciklaža, ali da se i dalje suočavaju sa izazovima kada je u pitanju elektronski i električni otpad, naglašavajući da bez pomoći države mnogi poslovi u upravljanja otpadom nisu isplativi. Istaknuta je važnost implementacije proširene odgovornosti kroz konkretne mehanizme i aktivnosti.
Igor Jovanović, Ministarstvo turizma, ekologije, održivog razvoja i razvoja sjevera objasnio je konkretne korake kada su u pitanju uvoznici električnih i elektronskih uređaja. Konkretno, istakao je on, uvoznici električnih i elektronskih uređaja, biće finansijski odgovorni i imaće obavezu da se upišu u registar proizvođača električne i elektronske opreme koji vodi Agencija, a država će preko tržišne i ekološke inspekcije kontrolisati da li su uvoznici u sistemu, te da li ispunjavaju zakonom definisanih ciljeve i rokova na godišnjem nivou. Dodao je da razmatraju mogućnost implementacije sistema proširene odgovornosti prema austrijskom modelu.
Zaključeno je da je neophodno jačanje Eko fonda, ali i stimulativna i kaznena politika kako bi se efikasnije upravljalo otpadom.
Na kraju, sekretarka Odbora Milena Rmuš podsjetila je da je tokom prošle godine uspostavljen HUB cirkularne ekonomije pri Privrednoj komori istakavši i pozvala članove Odbora da dostave svoje predloge kako bi se mapirale predstojeće aktivnosti ovog HUB-a. Prisutne je informisala i o ZERO C projekatu. Navela je da će on trajati tri godine ima puni naziv „Unapređenje znanja i vještina u visokom obrazovanju na ZB u pripremi za pomorski transport i logistiku bez emisija ugljenika – Zero C “. Prema njenim riječima, cilj je unapređenje znanja i vještina u pomorskim visokoškolskim ustanovama na Zapadnom Balkanu u kontekstu dekarbonizacije u sektoru pomorskog transporta i logistike. Ukupni budžet projekta iznosi 846.992,00 eura.
