Izazovi primjene obračuna zarada i drugih ličnih primanja

Privredna komora Crne Gore je 18. maja organizovala seminar na temu: „Izazovi primjene obračuna zarada i drugih ličnih primanja“ (shodno posljednjim izmjenama zakonske regulative).
Seminar je organizovan sa ciljem da se privrednici upoznaju sa najnovijim izmjenama zakonskih propisa koji se tiču obračuna zarada, naknada zarada i drugih primanja, koja se ostvaruju od zaposlenja, kao i prihodi ostvareni po drugom osnovu, a koji su upodobljeni sa radnim odnosom.
Marga Koković, samostalna savjetnica u Sektoru za obrazovanje i kvalitet Privredne komore kazala je da su početkom godine na snagu stupile izmjene propisa koje se odnose na obračun zarada i podnošenje prijava o njihovom obračunu.
Prema njenim riječima, ove izmjene su uticale i na oporezivanje primanja zaposlenih koji rade kod dva ili više poslodavaca, primanja članova skupština, upravnih i nadzornih odbora, te drugih sličnih tijela i pravnih lica.
Predavačica na seminaru bila je Sonja Smolović, sertifikovana računovotkinja, sudska vještakinja ekonomsko-finansijske struke, poreska savjetnica. Ona je takođe predavačica na ispitu Složeno korporativno izvještavanje, koji se polaže za sticanje zvanja sertifikovani računovođa. U toku porfesionalne karijere, duge preko 20 godina obavljala je poslove u privredi i javnom sektoru, kao što su poslovi komercijale, obračuna, računovodstva, kontrole poslovanja subjekata i slično.
Tokom svog predavanja, Smolović je pružila pregled relevantnih propisa sa njihovom praktičnom primjenom, te prisutne upoznala sa primjerima obračuna zarada i drugih ličnih primanja.
Ona je istakla da su izmjenama Zakona o radu, koje su stupile na snagu početkom 2022. godine propisane minimalne zarade, u neto iznosu od 450 eura.
– Izmjenama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica i Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje došlo je do uvećanja svih zarada u Crnoj Gori, i to najnižih za 80%, a ostalih proporcionalno umanjenju poreskih opterećenja, u zavisnosti od prethodno utvrđenih bruto iznosa – kazala je Smolović.
Ona je navela da je ukupno poresko opterećenje, sa ranijih 62% na neto zarade svih zaposlenog proporcionalno, smanjeno na 25% na najniže zarade, dok se na veće zarade postepeno uvećava, ne prelazeći 50% iznosa opterećenja čak ni na neto zaradu od 2 000 eura.
Smolović je istakla da je osim navedenih efekata, kako na zaposlene tako i na poslodavce, za očekivati da ove mjere dovedu i do bolje poreske discipline, odnosno uplate poreza i doprinosa na ukupni obim isplaćenih zarada, posebno imajući u vidu da je Zakonom o radu propisano da se uplata zarada vrši na tekući račun zaposlenog, i to u rokovima utvrđenim utvrđenim kolektivnim ugovorom i ugovorom o radu, a najmanje jednom mjesečno.
– Uplata zarada na tekući račun treba da omogući i efikasniju naplatu potraživanja od strane povjerilaca odnosno sprečava izbjegavanje plaćanja obaveza, čime se utiče na pravnu sigurnost, uopšte – apostrofirala je Smolović.
Predavanju je prisustvovalo više od 60 učesnika.