Neophodno rješenje za viškove sirovog mlijeka
Na sjednici Odbora Udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije koja je održana 20. aprila ukazano je na alarmantnu situaciju u sektoru mljekarstva, prije svega problemu otkupa mlijeka i nedostatku kapaciteta za njegov prijem i skladištenje. Uprkos rastu proizvodnje mlijeka od oko 18%, ostvarenog zahvaljujući podsticajnim mjerama i investicijama resornog ministarstva, proizvođači se suočavaju sa ozbiljnim izazovima plasmana, što prijeti da dovede do gašenja značajnog broja farmi i destabilizacije tržišta.
Ukazano je da bi, ukoliko se hitno ne reaguje, čak polovina proizvedenog mlijeka u Crnoj Gori mogla ostati neotkupljena, dok proizvođači već sada bilježe gubitke po litru. Poseban problem predstavlja nedostatak prerađivačkih i skladišnih kapaciteta, te poremećaji na međunarodnom tržištu, uključujući pad cijena i otežan izvoz. Posebno zabrinjava podatak da bi veliki broj registrovanih proizvođača mogao obustaviti proizvodnju u vrlo kratkom roku, što bi dugoročno ugrozilo stabilnost cijelog sektora. U tom kontekstu, predloženo je da se hitno inicira institucionalni dijalog i delegira predstavnik Odbora koji će u direktnoj komunikaciji sa nadležnim organima raditi na pronalaženju održivih rješenja.
Tokom sjednice, sekretarka Odbora Lidija Rmuš, govorila je o poslovanju u oblasti agrara u 2025. godini, istakavši je da su klimatski uslovi u prošloj godini bili znatno povoljniji u odnosu na prethodne, bez izraženih suša i ekstremnih vremenskih nepogoda koje su ranije značajno uticale na prinose. Ipak, ukazala je na potrebu detaljnije analize dugoročnih kretanja u sektoru, posebno u dijelu odnosa između proizvodnje, uvoza i izvoza, imajući u vidu značajne promjene koje su se desile u posljednje dvije decenije. Ona je kazala da, uprkos rastu domaće proizvodnje, sektor i dalje karakteriše izražena uvozna zavisnost, što potvrđuje značajno veći rast uvoza u odnosu na izvoz. Posebno je ukazala na problem nedovoljne konkurentnosti domaćih proizvoda, koji se suočavaju sa jakom konkurencijom iz uvoza i sve zahtjevnijim tržišnim uslovima.
Na kraju, Rmuš je poručila da je za dalji razvoj neophodno povećati budžetska izdvajanja za agrar, unaprijediti konkurentnost domaće proizvodnje, smanjiti biznis barijere i stvoriti povoljniji poslovni ambijent, kako bi se smanjila zavisnost od uvoza i ojačala pozicija domaćih proizvođača.
Mirsad Spahić, predstavmik Ministarstva poljoprivrede, predstavio je Agrobudžet, uz ocjenu da, uprkos određenim unapređenjima i uvođenju pojedinih novih mjera, ukupna izdvajanja ostaju na nivou prethodnih godina i nisu dovoljna da odgovore na sve izazove sa kojima se sektor suočava. Posebno je naglasio da poljoprivredni proizvođači i dalje trpe posljedice kašnjenja u isplatama subvencija i povraćaja sredstava, što dodatno otežava njihovu likvidnost i planiranje proizvodnje. Istakao je da Ministarstvo poljoprivrede nije imalo dovoljno prostora za uvođenje inovativnih instrumenata podrške, već se najveći dio mjera zasniva na kontinuitetu postojećih programa. U tom kontekstu ukazao je na značaj mjera koje su usmjerene ka proizvođačima u specifičnim područjima, posebno onima koji posluju na većim nadmorskim visinama i koji, zbog otežanih uslova proizvodnje, nijesu u mogućnosti da budu konkurentni proizvođačima iz ravničarskih regiona.
-Ove mjere predstavljaju važan korak ka ravnomjernijem regionalnom razvoju, ali ih je potrebno dodatno unaprijediti i finansijski ojačati – naveo je Spahić.
On je kazao da Ministarstvo poljoprivrede planira korišćenja budžetske rezerve kao mehanizam za dodatnu podršku sektoru, što je ocijenjeno kao pozitivan signal, ali uz očekivanje da će ta sredstva biti pravovremeno i ciljano usmjerena. Takođe je najavio donošenje Zakona o nefer trgovačkim praksama, koji bi trebalo da doprinese uspostavljanju ravnoteže između proizvođača, otkupljivača i trgovinskih lanaca
Privrednici su istakli da je neophodno obezbijediti veću predvidljivost agrarne politike, kako bi proizvođači mogli dugoročno planirati investicije i razvoj svojih gazdinstava. Ukazali su i na potrebu jačanja ugovornih odnosa, naročito kada je riječ o proizvodima kratkog roka trajanja, kako bi se smanjili rizici za primarne proizvođače. Takođe su izrazili zabrinutost zbog najavljenih poreskih rješenja, uključujući paušalno oporezivanje, za koje je ocijenjeno da zahtijeva dodatnu pripremu i prilagođavanje sektora.
Na sjednici su apostrofirani i problemi u izvozu, gdje su privrednici ukazali na administrativne barijere i zastoje na pojedinim tržištima, posebno kada je riječ o izvozu suhomesnatih proizvoda. Istakli su da takve prepreke direktno utiču na konkurentnost domaćih proizvođača, te da je neophodno razmotriti adekvatne institucionalne odgovore i eventualne kontramjere.
Takođe su apelovali da se hitno aktivira i realizuje ranije raspisani javni poziv za podršku pekarskom sektoru, posebno imajući u vidu izazove sa kojima su se suočavali u periodu kada su hljeb prodavali po administrativno ograničenim, odnosno dirigovanim cijenama. Istaknuto je da je neophodno obezbijediti adekvatnu finansijsku kompenzaciju za pretrpljene gubitke, kako bi se očuvala stabilnost poslovanja pekara i spriječile negativne posljedice po cjelokupni lanac snabdijevanja. Ukazano je i na potrebu da se posebna pažnja posveti najranjivijim segmentima poljoprivrede, prije svega biljnoj proizvodnji. Navedena je situacija sa mladim krompirom, gdje domaća proizvodnja, uprkos značajnim troškovima, teško može konkurisati uvoznim proizvodima koji se na tržištu pojavljuju po znatno nižim cijenama. Privrednici su naglasili potrebu jasnijeg definisanja smjernica za proizvodnju, kako bi se poljoprivrednici mogli prilagoditi tržišnim uslovima, povećati zasijane površine i unaprijediti plasman. Ocijenjeno je da Crna Gora ima realan prostor da poveća stepen pokrivenosti domaćom proizvodnjom, koji se trenutno kreće na relativno niskom nivou, ali da je za to neophodna bolja koordinacija institucija i efikasnija saradnja unutar sistema.
Članovi Odbora saglasni su da je jedan od ključnih izazova i dalje nedovoljna zastupljenost domaćih proizvoda u trgovinskim lancima, uprkos činjenici da upravo oni objekti koji imaju bolju ponudu domaćih proizvoda ostvaruju i bolje poslovne rezultate. U tom smislu naglašena je potreba snažnije promocije i pozicioniranja crnogorskih proizvoda, kroz zajedničke aktivnosti privrede, države i trgovine. Posebno je istaknuta važnost ponovne afirmacije kampanja kao što su „Kupujmo naše“, kao i revitalizacije oznake kvaliteta „Dobro iz Crne Gore“, uz ocjenu da jedino koordinisanim djelovanjem svih aktera mogu biti ostvareni puni efekti.
Potpredsjednik Privredne komore, Dragan Kujović podsjetio je da je u prethodnom periodu realizovana kampanja „Kupujmo naše, za naš razvoj“, te najavio da će u narednoj fazi kampanja biti unaprijeđena novim pristupom i sloganom, uz uvjerenje da će takav koncept dati konkretnije rezultate i bolje pozicionirati domaće proizvode u crnogorskim marketima. Naglasio je da je za uspjeh ovih aktivnosti ključno aktivno uključivanje resornih ministarstava, jer bez njihove pune podrške nije moguće ostvariti značajniji efekat na tržištu.
Predsjednik Odbora, Milutin Đuranović kazao je da bi već minimalna promjena potrošačkih navika imala snažan uticaj na domaću proizvodnju, istakavši da, ukoliko bi svako domaćinstvo u Crnoj Gori kupovalo makar litar domaćeg jogurta dnevno , problemi u sektoru mljekarstva bili bi značajno ublaženi.
Predstavnik Agencije za plaćanje u Ministarstvu poljoprivrede, Marko Radonjić govorio je o IPARD III programu za period 2021–2027, kao ključnom instrumentu podrške razvoju poljoprivrede i ruralnih područja u Crnoj Gori. Kazao je da je kroz IPARD III crnogorskim proizvođačima na raspolaganju gotovo 82 miliona eura bespovratnih sredstava, od čega najveći dio čine sredstva EU, te da će uz nacionalno kofinansiranje i učešće korisnika ukupna ulaganja u poljoprivredu dostići oko 128 miliona eura. Podsjetio da je u sektoru mljekarstva ostvaren značajan rast proizvodnje, od oko 18,8%, prije svega zahvaljujući subvencijama i mjerama podrške. Međutim, kako je naglasio, upravo taj rast sada otvara pitanje plasmana i održivosti tržišta. Prema njegovim riječima, poljoprivredni proizvođači su iskoristili dostupne podsticaje na pravi način, investirali u unapređenje proizvodnje i time stvorili čvrstu vezu između subvencija i investicija, što je rezultiralo modernizacijom farmi i razvojem kvalitetnih prerađivačkih kapaciteta. Poručio je da institucije ostaju otvorene za inicijative iz privrede, ističući spremnost da se kroz konkretne predloge i partnerski pristup zajednički radi na prevazilaženju postojećih izazova i daljem razvoju sektora.
Članovi Odbora upoznati su i sa Programom sajamskih aktivnosti Privredne komore Crne Gore za 2026. godinu, koji je predstavio direktor Sektora za međunarodnu saradnju, Dušan Radonjić. Istakao je da ove aktivnosti imaju konkretan ekonomski značaj jer omogućavaju direktne kontakte privrednika, razmjenu znanja i promociju projekata spremnih za investicije, uz stvaranje novih poslovnih prilika i jačanje saradnje sa partnerskim zemljama. Radonjić je naveo da će važan segment aktivnosti biti i organizacija i učešće na sajmovima, koji su značajni za promociju i plasman domaćih proizvoda, te pozvao privrednike da se blagovremeno prijave. Dodao je da će se, u cilju bolje organizacije i efekata, sajamske aktivnosti kombinovati sa poslovnim forumima u inostranstvu, kako bi se postigli bolji rezultati i veći kvalitet poslovnih susreta.
Na kraju, prezentovan je i usvojen Izvještaj o radu Odbora za 2025. godinu.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora, Milutin Đuranović.
