Sveukupni poslovni ambijent umjereno nepovoljan
Privredna komora Crne Gore predstavila je rezultate istraživanja „Poslovni ambijent u Crnoj Gori 2024“. Cilj istraživanja je utvrđivanje trenutnog stanja poslovne klime i očekivanja privrede u narednoj godini, te identifikovanje najvećih biznis barijera.
Nestabilnost na globalnom nivou, ali i u našoj zemlji, uticala je na pad ocjene o poslovnom ambijentu koja je prije pandemije Covid 19 bila 3,05 – zadovoljavajući nivo. Procjena sveukupnog stanja poslovnog ambijenta danas je 2,37 – umjereno nepovoljna, što je na skoro istom nivou od prošle godine (2,41). Posmatrano po regionima, poslovnim ambijentom su najmanje zadovoljni predstavnici kompanija centralne Crne Gore, dok su, posmatrano po kategoriji, najmanje zadovoljni predstavnici malih kompanija.
„Sve oblasti obuhvaćene upitnikom ocijenjene su nižom od zadovoljavajuće srednje ocjene (3) što ukazuje na širok spektar segmenata poslovnog ambijenta koji se mogu unaprijediti. Najnižom ocjenom privrednici su ocijenili pristup finansijama, dok je najbolje ocijenjena oblast javnih nabavki . U odnosu na prethodnu godinu, percepcija privrede ostaje uglavnom nepromijenjena što je reflektovano u manjim odstupanjima prosječnih ocjena po pojedinim oblastima”, naglasila je predsjednica Drakić. Dodala je da su privrednici, kao pet najvećih biznis barijera u Crnoj Gori, prepoznali nedostatak radne snage sa odgovarajućim znanjima i vještinama, sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju, nelikvidnost – sporu naplatu potraživanja, neefikasnu javnu administraciju i visoke fiskalne te parafiskalne namete.
Nikola Vujović, potpredsjednik Privredne komore, istakao je ocjene privrednika po posebnim oblastima. „U oblasti poreza, pored stope PDV-a, privreda je ocijenila visokom i akcize, dok su stopu poreza na dobit ocijenili umjereno visokom. Privrednici su najmanje zadovoljni visinom lokalnih i naknada izvršiteljima. U oblasti tržišta rada najbolje je ocijenjena minimalna zarada, a izazovi se ogledaju u zakonodavnom okviru, obrazovanju u srednjim stručnim školama, usklađenosti ponude kadrova sa odgovarajućim obrazovnim profilima, zloupotrebi bolovanja”, rekao je Vujović.
Oblast infrastrukture zabilježila je blagi rast. Najlošije su ocijenjeni kvalitet željezničke infrastrukture i avio-povezanost Crne Gore, dok se među bolje ocijenjenim njenim aspektima ističu kvalitet snabdijevanja vodom i električnom energijom, kao i interneta.
„U okviru oblasti administracije, najbolje je ocijenjena carinska, dok preovladava utisak da postoji značajan prostor za unapređenje javne administracije u pogledu transparentnosti i efikasnosti. S tim u vezi, većina privrednika smatra da je neophodna reforma javne administracije”, apostrofirao je potpredsjednik Vujović.
Rezultati istraživanja pokazuju da je ocjena vladavine prava na skoro istom nivou kao prošle godine, uz neznatan pad. Najlošije su ocijenjeni stečajni postupci, poštovanje prava intelektualne svojine, ali i drugi aspekti, što predstavlja vrlo bitne ograničavajuće faktore u podizanju konkurentnosti, ali i privlačenju stranih investicija. Prosječno vrijeme u kojem kupci izmiruju obaveze kompanijama ocijenjeno je najboljom prosječnom ocjenom iz oblasti vladavine prava.
Miljan Šestović, direktor Sektora za istraživanje i analize, istakao je da je u oblasti digitalizacije i digitalne transformacije privreda najbolje ocijenila digitalne servise finansijskog sektora, a u velikoj mjeri su zadovoljni i dostignutim nivoom digitalizovanosti svojih kompanija. Ipak, najviše prostora za unapređenje ove oblasti privrednici prepoznaju u vezi sa digitalnim servisima državnih, kao i organa lokalne samouprave.
Kao moguće rješenje vrlo niskih ocjena u oblasti dostupnosti finansijskih sredstava, privrednici vide formiranje garantnog fonda. „Vrlo niskoj ocjeni oblasti pristupa izvorima finansiranja doprinijele su, prema viđenju privrednika, visoke kamatne stope za investicione kredite, lizing i obrtna sredstva, kao i kolaterali, ponuda izvora finansiranja, obimna dokumentacija potrebna za dobijanje kredita, kao i brzina postupka njihovog odobravanja”, istakao je Šestović.
Privrednici su blago optimistični da će do kraja 2024. godine doći do unapređenja poslovnog ambijenta, što se temelji na pozitivnim očekivanjima kada su u pitanju rezultati, odnosno sveukupno poslovanje. Nešto manje od dvije trećine ispitanika predviđa rast prometa i dobiti, a trećina broja zaposlenih. Polovina anketiranih privrednika smatra da će porasti lični dohoci. Prema očekivanjima privrednika, uslovi za poslovanje 2025. godine će biti bolji od sadašnjih, što pokazuje ocjena koju su dali (2,95), koja predstavlja zadovoljavajući nivo poslovnog ambijenta.
