Definisati smjernice za priznavanje razlika u cijeni na osnovu potpisanih ugovora
Zbog velikih problema prouzrokovanih rastom cijena na tržištu sa kojma su suočeni svi građevinski projekti, Ministarstvo kapitalnih investicija i Ministarstvo ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, pripremili su metodologiju za utvrđivanje razlika u cijeni radova. Kako se definisanje određenih smjernica za praktičnu implementaciju predložene metodologije za utvrđivanje razlike u cijeni radova, ipak odnose na praktična pitanja vezana za konkretnu primjenu od strane izvođača radova, predloženo je da Privredna komora pristupi definisanju odgovarajućih Smjernica za primjenu postupaka priznavanja razlike u cijeni, a na osnovu ugovora o građenju u slučajevima porasta cijena pojedinih elemenata.
S tim u vezi, na sjednici Odbora udruženja građevine i građevinskih materijala Privredne komore, održanoj 13. oktobra, formirana je Radna grupa koju čini 15 predstavnika ministarstava, kompanija i institucija, koja će kreirati pomenute smjernice.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Mile Gujić uz podršku sekretara Balše Rakčevića, a u radu je, pored članova, učestvovao i potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović.
Privrednici su saglasni da je potrebno, u što skorijem roku, napraviti dobre smjernice za primjenu postupaka priznavanja razlike u cijeni, jer trpe veliki pritisak, a pojedini su u riziku aktiviranja bankarskih garancija.
Na ocjenu privrednika da je predložena metodologija dosta komplikovana, profesor Miloš Knežević, koji je bio član radne grupe Ministarstva kapitalnih investicija na izradi ove metodologije, kazao je da je ona opšte poznata i ranije primjenjivana, te da je namjera bila da se izvođačima ostavi već broj mogućnosti da dokazuju razliku u cijeni.
On je istakao da je u svemu tome najvažnija uloga Monstata koji mora dati tačne podatke, jer bi u suprotnom svaki izvođač morao analitički dokazivati porast cijene materijala. Kako je kazao, to bi bilo vrlo kompleksno za primjenu i iziskivalo bi velike resurse.
Privrednici su tokom dalje diskusije ukazali da, iskustvo Hrvatske sa primjenom metodologije na koju se ugledalo Ministarstvo, nije dalo dobre rezultate, te da ju je potrebno učiniti što jednostavnijom i napraviti što jasnije smjernice za radove u niskogradnji, visokogradnji i još nekim vrstama građevinskih radova. Posebno su ukazali na to da urađene smjernice moraju biti usvojene tako da budu podjednako obavezujuće za sve.
Na zahtjev privrednika prema Ministarstvu kapitalnih investicija biće upućena inicijativa da se u problematiku oko javnih nabavki, osim stalno prisutnih Uprave javnih radova i Uprave za saobraćaj, uključe i ostale državne kompanije koje imaju potpisane ugovore sa građevinskim firmama, kao i da se pozove Vlada da se naprave smjernice za priznavanje razlika u cijenama za sve sektore koji imaju veze s javnim nabavkama.
Eurokodovi
Tokom sjednice, predstavnica Inženjerske komore Slavica Žižak govorila je o implementaciji i dinamici Eurokodova, koji predstavljaju evropske standarde (EN 1990 – EN 1999) namijenjene za projektovanje zgrada i inženjerskih konstrukcija kao i drugih radova i proizvoda u građevinarstvu.
Ona je kazala da je rok za njihovu primjenu 1. januar 2023. godine, te da Inženjerska komora više neće tražiti njeno odlaganje.
Prema njenim riječima, neophodno je zajedno sa Institutom za standardizaciju i resornim Ministarstvom organizovati informativnu kampanju, kako bi postojali osnovni parametri za dalji rad i pravilnu implementaciju ovih kodova. Žižak je istakla da je potrebno da 600 inženjera prođe obuku za primjenu eurokodova, te da je do sada samo njih 130 to i učinilo.
Mjere podrške i Snaga je u nama
Potpredsjednik Privredne komore, Nikola Vujović predstavio je set aktivnosti i mjera podrške privredi podrške privredi, koje je ova krovna asocijacija privrede, koja kontinuirano prati uslove za obavljanje privredne djelatnosti, predložila Vladi.
Kako je kazao, kriza izazvana pandemijom, dodatno produbljena ruskom agresijom na Ukrajinu, izmijenila je globalne ekonomske prilike i izazvala poremećaje na tržištu roba. Istorijski visoke cijene tokom ove godine usložile su poziciju crnogorske privrede. Cijene su naglo porasle za sve energente, repromaterijale i poljoprivredno-prehrambene proizvode, a nekoliko puta su prijetile nestašice.
U aktuelnim okolnostima, uz realnu prepostavku da će period pred nama karakterisati neizvjesnost, nije za očekivati da privreda podnosi teret postojeće ili nove krize. Stoga je uloga i podrška Vlade u cilju obezbjeđivanja uslova za odvijanje biznisa i očuvanje privredne aktivnosti neophodna.
Novica Bulatović, direktor Sektora za marketing u Privrednoj komori prezentovao je projekat ‘’Snaga je u nama”, koji je ova asocijacija, u skladu sa zahtjevom privrede, pokrenula 1. jula ove godine, a usmjeren je na širenje svijesti o veličini, snazi i značaju crnogorske privrede za ukupan razvoj države.
Cilj kampanje je povećanje povjerenja u kvalitet domaćih proizvoda i usluga, čime se u kontinuitetu stimuliše razvoj privrede, te afirmišu potencijali kojima Crna Gora raspolaže.
Na kraju sjednice, predsjednik Odbora Mile Gujić informisao je prisutne da je formirana radna grupa za izradu Zakona o planiranju i izgradnji, te da će do kraja godine svake nedjelje biti organizovani sastanci na tu temu.
