Uslovi poslovanja u Slobodnoj zoni Luke Bar i NCTS u posebnom fokusu privrede

Na sjednici Odbora udruženja špeditera analizirani su aktuelni problemi i izazovi u sektoru špedicije, sa posebnim fokusom na uslove poslovanja u Slobodnoj zoni Luke Bar, kao i primjenu Novog kompjuterizovanog tranzitnog sistema (NCTS).

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Darko Globarević, a u radu su, pored članova učestvovali predstavnici Uprave carina Crne Gore, Đuro Krivokapić, Dragan Perović, Davor Kujović, Marina Vukmirović i Suzana Vujošević, kao i sekretar Odbora, Filip Vujović.

Predsjednik Odbora, Drako Globarević istakao je da se privrednici iz sektora logistike i špedicije suočavaju sa dugogodišnjim problemima u funkcionisanju carinskog sistema u ovoj zoni, što ozbiljno narušava efikasnost i konkurentnost Luke Bar kao ključnog tranzitnog čvorišta. Kako je naveo, glavni problemi uključuju hronični nedostatak carinskih službenika, što često dovodi do nemogućnosti obavljanja skenerskih pregleda kontejnera. Zbog toga dolazi do kašnjenja, usporavanja logističkih tokova i povećanja troškova, što dodatno ugrožava položaj Luke Bar na međunarodnom tržištu.

Privrednici su kazali da nedostatak ljudskih resursa i funkcionalnih uređaja za skeniranje u Slobodnoj zoni rezultira povećanim troškovima za uvoznike i izvoznike, koji su primorani da razmatraju alternative u drugim lukama. Ovo je direktna prijetnja razvoju crnogorske logistike i ekonomije, posebno u trenutku kada konkurentske luke u regionu bilježe značajna unapređenja svojih usluga.

Poručili su da je rješavanje ovih problema prioritet za dalji razvoj sektora špedicije i logistike, te da je neophodno hitno zapošljavanje dodatnih carinskih službenika, osiguranje funkcionalnosti skenerskih uređaja u Slobodnoj zoni i unapređenje operativne efikasnosti carinskih procedura.

Đuro Krivokapić, Uprava carina saglasan je sa postojanjem problema sa brojem carinskih službenika, na šta upozoravaju već duže vrijeme. Međutim, navodi on, problemi su kompleksni i prvenstveno povezani s uslovima rada i situacijom s suspendovanim kolegama, što dodatno opterećuje ionako mali broj zaposlenih.

– Uprava carina predano radi na rješavanju ovih izazova i otvoreni smo za saradnju kako bismo zajedno pronašli rješenja unutar raspoloživih okvira. Naša misija ostaje jasna – zaštita carinskog područja Crne Gore i efikasna naplata dažbina – poručio je on.

Kada je u pitanju skener, istakao je da je to alat koji daje indikacije za dalju kontrolu, ali da odluka o njegovom korišćenju i obimu zavisi od onog ko ga koristi, navodeći da postoji pogrešna percepcija da je skener nešto što automatski ubrzava procedure, što nije uvijek slučaj. Naglasio je da carinski službenici rade 24 sata dnevno i trude se da posao obave najbolje što mogu.

– S novom infrastrukturom i dolaskom novih službenika, nadamo se da ćemo značajno unaprijediti situaciju. No, problem nije samo u carinskoj službi – potrebno je da zajedno apelujemo na one koji su odgovorni za stvaranje boljih uslova – naveo je Krivokapić.

Poručio je da su prakse iz prošlosti, poput stavljanja robe u slobodan promet bez adekvatne procedure, bile nezakonite. Da bi se roba uvezla na legalan način, ističe on, mora biti podnijeta odgovarajuća deklaracija.

– Naš cilj je da sve procedure budu jednake za sve – onima koji posluju legalno želimo omogućiti brzu i efikasnu obradu – kazao je on, dodajući da je imperativ procjene rizika primarna stvar uradu.

Na sjednici je posebno istaknut značaj NCTS-a, čija je obavezna primjena na teritoriji Crne Gore počela 1. oktobra. Iako je riječ o modernom sistemu koji bi trebalo da unaprijedi efikasnost tranzitnih procedura, privreda se u praksi suočava s brojnim izazovima.

Naime, proces stavljanja robe u slobodan promet je usporen jer sistem zahtijeva da roba bude istovarena prije nego što se to odobri, što često traje mnogo duže od predviđenog vremena. Ovaj produženi postupak poništava svrhu pojednostavljenog stavljanja robe u slobodan promet, jer umjesto da traje oko sat vremena, proces može trajati i do 24 sata. Ovaj problem se dodatno komplikuje potrebom za dodatnim angažmanom magacinskih radnika i kamiona.

Privrednici pozdravljaju uspostavljeni sistem za praćenje neusaglašenosti tokom istovara koji je efikasan, jer je zabilježen samo mali broj neslaganja. Međutim, kada dođe do neusaglašenosti, proces se usporava jer nema automatskog obavještenja o potrebi za pregledom robe, što dovodi do dodatnog kašnjenja. Rješenja bi bila brža uz bolju komunikaciju putem elektronskog sistema.

Takođe, poručuju da je ključan pravilan unos tarife prilikom tranzitnih deklaracija. Pogrešno unesen tarifni broj uslovljava da se postupak završi po redovnoj proceduri umjesto pojednostavljenog. Takođe, sistemske greške se javljaju i kada špediter pogrešno unese bruto masu pošiljke. Takve greške nisu prepoznate od strane sistema i mogu dovesti do nepravilnog carinjenja po pojednostavljenom postupku.

Predstavnici Uprave carina kazali su da su uvijek dostupni da informišu i pruže odgovore o statusu robe, ali naglašavaju da sve detalje prate kolege koje rade direktno na ispostavama.

Predstavnici Uprave carina se pojasnili da je potrebno okončati tranzitni postupak, tako što se nakon isteka tajmera dozvoljava istovar robe uz prijavljivanje primjedbi ukoliko postoje. Stavljanje robe u slobodan promet se može započeti nakon okončanja tranzitnog postupka. Takođe su naglasili da u slučaju kontrole u odredišnoj ispostavi po evropskoj specifikaciji ne postoji poruka koja obavještava privrednika elektronskim putem o istom.

Takođe, predstavnici Uprave carina su naglasili da je tarifiranje bitno za ovlašćene primaoce koji dobijaju odobrenje po osnovu tarifnih brojeva.

– Razumijemo izazove s kojima se suočavaju privrednici i špediteri u vezi s usporenim procesima i sistemskim problemima i Uprava carina planira da održi sastanak s predstavnicima CIS-a kako bi se detaljno razmotrili navedeni problemi i zajednički pronašla najbolja rješenja – poručili su oni.

Istakli su da je cilj Uprave carina da unaprijedit procese i omogući efikasniju komunikaciju i obradu robe, kako bi se smanjili troškovi i vrijeme čekanja za privrednike.

– U tom pravcu nastavljamo da ulažemo napore u modernizaciju i unapređenje procedura, uključujući bolju integraciju i funkcionalnost sistema, kao i dodatnu edukaciju naših službenika – zaključili su oni, pozivajući sve privrednike da koriste opciju tiketinga za sva pitanja, kako bi se formirala dobra baza znanja sa svim odgovorima.