Zaštita života i zdravlja na radu nije na zadovoljavajućem nivou
Inženjerska komora i Privredna komora su 13. decembra organizovale panel diskusiju „Mjere zaštite i zdravlja na radu u građevinarstvu“.
Uvodničari su bili mr Nikola Luković, predsjednik Inženjerske komore, Mile Gujić, predsjednik OU građevinarstva i IGM Privredne Komore, Mladen Plemić, predsjednik Strukovne komore drugih inženjerskih struka, a kao moderator, Nikola Radulović je prenio pozdravnu riječ mr Olge Radulović, predsjedice Strukovne komore građevinskih inženjera, koja nije mogla da prisustvuje događaju.
O normativnoj uređenosti zaštite i zdravlja na radu u građevinskoj djelatnosti govorio je Zlatko Popović iz resorne inspekcije. On je predstavio zakonski okvir sa fokusom na pravilnike i inspekcijski nadzor u ovoj oblasti.
Doc. dr Dragan Žarković predstavio je ključne propuste u organizaciji gradilišta i primjeni mjera zaštite na radu, koji uzrokuju teške povrede i smrtne slučajeve, sa karakterističnim primjerima iz prakse i predlogom mjera.
Jovica Radovanović je približio rad nadzornog organa na izgradnji infrastrukturnih objekata uz primjere iz prakse, koji su se između ostalog, odnosili na upotrebu sigurnosnog pojasa, korpe za transport ljudi na gradilištu, montažu segmenta stuba toranjske dizalice, radne platforme, ljestve i rampe na gradilištu i dalekovode.
Teme izlaganja Branislava Šebeka bile su koordinacija učesnika u izgradnji i plan mjera zaštite i zdravlja na radu, dok su Vladan Smolović, Ivan Stojanović i Svetlana Ćulafić pripremili materijal na temu implementacije Pravilnika o mjerama zaštite i zdravlja na radu na privremenim i pokretnim gradilištima. Slobodan Drašković ukazao je na obaveze investitora, izvođača, nadzornog organa u postupku primjene ZZNR.
Tokom skupa je, između ostalog, zaključeno da stanje u oblasti Zaštite života i zdravlja na radu u Crnoj Gori nije na zadovoljavajućem nivou.
Naime, zakonski okvir i podzakonska akta su uglavnom zadovoljavajući, ali njihova primjena na terenu ne odgovara potrebama i zahtjevima javnog interesa i zaposlenih, posebno u sektoru graditeljstva. Pored znatno restriktivnijeg pristupa inspekcijskih organa koji prate primjenu zakonskih i podzakonskih odredbi, tužilački i sudski organi moraju sa većom pažnjom i restriktivnijim pristupom sankcionisati sve prekršioce propisa i identifikovane krivce za žrtve i povrede na radnim mjestima. Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma, treba da posveti veću pažnju pitanjima zaštite i zdravlja na radu kako u pogledu prevencije, tako i u pogledu sankcioniranja svih prekršioca mjera zaštite u procesima rada, rečeno je tokom skupa.
Naglašena je potreba da se tokom sačinjavanja prijedloga teksta novog Zakona o planiranju i izgradnji objekata izvrši usklađivanje sa postojećim Zakonom o zaštiti i zdravlju na radu i važećim evropskim normativima. Takođe, neophodno je Informisati i upoznati državne institucije (kada su u ulozi Investitora tj. prilikom raspisivanja tendera) o obavezama primjenjivanja Zakona o zaštiti i zdravlju na radu, koje se odnose na odgovornosti i obaveze Investitora tokom projektovanja i izvođenja radova.
Potrebno je izvršiti prilagođavanje teksta Pravilnika o mjerama zaštite i zdravlja na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima, savremenim metodama izgradnje svih objekata (zgrade, putevi, tuneli, mostovi). Dio Pravilnika koji se odnosi na mostove potrebno je kompletno preraditi u skladu sa uslovima rada na izgradnji mostova u Crnoj Gori (kod tehnologije izrade mostova – osim kesona, dodati razne vrste šipova te, pored pobijanja makarom, razne vrste konzolnih skela, radnih platformi, liftova i slično).
Takođe, na skupu je ukazano na potrebu da se montažno-demontažni poslovi kod toranjskih dizalica normativno urede, ne samo sa aspekta zaštite i zdravlja na radu, već i po pitanju stručne osposobljenosti montera – izvršilaca, njihovih ovlašćenja za rad na ovim poslovima i slično.
Učesnici su istakli potrebu da se posebno posveti pažnja postupku izgradnje i održavanju dalekovoda i antenskih stubova, s obzirom na izražene specifičnosti koje ovi elektroenergetski objekti imaju sa aspekta zaštite i zdravlja na radu.
