Povećati podršku poljoprivrednoj proizvodnji
Odbor udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije na sjednici održanoj 8. novmbra razmotrio je informacije o poslovanju u agraru za period januar-septembar 2024. godine i o realizaciji mjera u okviru IPARD II programa i najava javnih poziva za IPARD III program.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Milutin Đuranović, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović, sekretarka Odbora Lidija Rmuš, te predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Mirsad Spahić, načelnik sektora analiza i Marko Radonjić, generalni direktor Direktorata za plaćanja.
Prezentujući informacije o poslovanju u agraru za period januar-septembar 2024, Lidija Rmuš je istakla da su poljoprivredna i prehrambena preduzeća u Crnoj Gori tokom 2024. godine bila pod snažnim uticajem vremenskih nepogoda, što je smanjilo prinose i povisilo cijene.
– Poljoprivreda, kao “fabrika pod otvorenim nebom”, posebno osjeća klimatske promjene koje donose češće suše, visoke temperature, mrazeve i poplave – istakla je ona.
Kako je navela, aprilski mraz i ljetnje suše smanjili su prinos voća, povrća i sijena. Međutim, zbog povećane potrošnje tokom turističke sezone, sektor je zabilježio pozitivne rezultate za devet mjeseci 2024. godine.
-Sa udjelom od 5,5% u BDP-u, sektor poljoprivrede, ribarstva i šumarstva dostigao je vrijednost od 687,3 miliona eura u 2023. godini, što predstavlja rast od 10% u odnosu na prethodnu godinu i 78,3% u odnosu na 2010 – rekla je ona.
Rmuš je kazala da je, prema Monstatovim podacima, vrijednost otkupa i prodaje u poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu iznosila 38,1 miliona eura, uz rast od 3,1% u odnosu na prethodnu godinu. Proizvodnja grožđa i vina bila je promjenjiva, dok su visoke temperature smanjile prinos, ali poboljšale kvalitet grožđa. Prinos krompira porastao je, ali su cijene pale zbog konkurencije iz regiona.
Prema njenim riječima, izazovi su i dalje prisutni: suša je umanjila proizvodnju sijena i ribnjaka, dok je nedostatak sezonske radne snage otežao proizvodnju i preradu.
Istakla je da industrija mesa, mlijeka i pića bilježe rast, ali da se suočavaju s visokim porezima i nedostatkom radne snage. Evropski fondovi (IPARD) i privatna ulaganja podržali su rast poljoprivrede, ali su lokalni proizvođači pod pritiskom zbog konkurencije i zahtjeva tržišta.
– Uvoz hrane i pića poslednjih godina značajno je porastao, a najveći trgovinski partneri Crne Gore ostaju zemlje CEFTA-e i EU. Povećan je deficit u trgovini hranom, što ukazuje na potrebu jače podrške domaćim proizvođačima – apostrofirala je Rmuš.
Na kraju, naglasila je da preporučene mjere uključuju veća izdvajanja za poljoprivredu, smanjenje akciza na prehrambene proizvode, brži povrat PDV-a, te kreiranje Kreditno-garantnog fonda.
Komentarišući Informaciju o stanju u sektoru koju je prezentovala sekretarka Rmuš, privrednici su apostrofirali da su za kreiranje i realizaciju strateških dokumenata u ovoj oblasti neophodni precizni podaci te da aktuelni popis u poljoprivredi treba da obuhvati što više poljoprivrednika. Takođe smatraju da popise poljoprivrede ubuduće treba realizovati u kraćim vremenskim intervalima, kako bi podaci što vjernije održavali stvarno stanje u sektoru. Podatak da su poljoprivreda i šumarstvo doprinijeli BDP-u sa 687 miliona eura ohrabruje poljoprivrednike naglašavajući da je tome znatno doprinijela potrošnja kroz turizam.
Mirsad Spahić smatra da se prilikom analize vrijednosti poljoprivredne proizvodnje mora uzeti u obzir međufazna potrošnja, odnosno da se u Crnoj Gori troši mnogo da bi se dobio finalni proizvod. Takođe je posebno istakao da se poljoprivreda suočava sa izazovima kao što su klimatske promjene i nedostatak radne snage, te da se to pokušava kompenzovati automatizacijom i uvođenjem savremenih tehnologija u poljoprivredni sektor.
Privrednici su još jednom naglasili da će novouvedene akcize na mirna vina ugroziti poslovanje vinarskog sektora. Takođe, ocjenjuju da se premalo pažnje u Crnoj Gori posvećuje biljnoj proizvodnji, koju je, naglašavaju, potrebno povećati pet puta kako bi odgovorila domaćim potrebama.
Smatraju da se o kju groznici, koja se pojavljuje u Crnoj Gori već četvrti put i zastupljena je u svim evropskim državama, nedovoljno precizno izvještavalo u medijima, što je umanjilo potrošnju domaćih mlječnih proizvoda i doprinijelo okretanju potrošača ka uvoznim. Predlažu da se izmijeni odluka vlade o limitiranim maržama, koja je negativno uticala na cjenovnu konkurentnost domaćih proizvoda, zbog čega su crnogorske mljekare prinuđene da otkupljeno i pasterizovano mlijeko izvoze u region, po znatno nižoj cijeni.
Privrednici su takođe naglasili da država treba da ima više sluha za povećanje izdvajanja kroz agrobudžet kako bi pružili snažniju podršku domaćoj proizvodnji.
Marko Radonjić je istakao važnost strateške pomoći i ulaganja u crnogorski agrar kroz Instrument za pretpristupnu pomoć u oblasti ruralnog razvoja, IPARD, naglasivši da to nije samo prilika za povećanje konkurentnosti naših proizvođača, već i za unapređenje infrastrukture i standarda koji će Crnu Goru približiti evropskim poljoprivrednim tržištima,.
On je istakao da IPARD predstavlja ključnu komponentu ekonomskog razvoja u ruralnim područjima, pružajući poljoprivrednicima dodatne izvore finansiranja i podsticaje za modernizaciju proizvodnje.
-Tu smo postigli značajan rezultat – najbolju potrošnju sredstava IPARD-a od svih zemalja u okruženju, jer će se sredstva IPARDA II iskoristiti sa više od 90% što nijedna država u regionu nije uspjela apostrofirao je Radonjić
Prema njegovim riječima, Program IPARD III, koji je trenutno na raspolaganju, omogućava Crnoj Gori ukupno 82 miliona eura, od čega je 63 miliona granta iz EU, a ostatak kofinansira država. Naglasio je da će ova sredstva uz doprinos korisnika rezultirati ukupnim ulaganjem od 129 miliona eura u crnogorsku poljoprivredu.
– Jedina smo zemlja u regionu koja je raspisala četiri javna poziva za IPARD III, čime pokazujemo posvećenost razvoju poljoprivrede i ruralnog turizma – kazao je on.
Naglasio je da je Crna Gora iz Evropske komisije dobila pohvale za kvalitetnu potrošnju sredstava IPARD-a i razvoj svih sistema koji će nam biti potrebni u budućnosti, najavljujući dalje korake u formiranju i jačanju Agencije za plaćanje koje će omogućiti efikasno korišćenje ovih sredstava.
-Nastavićemo da pružamo podršku našim poljoprivrednicima i da plasiramo što više sredstava kako bismo unaprijedili tržište i proizvodnju u zemlji – zaključio je Radonjić.
