Sinergijskim djelovanjem privrede i nadležnih institucija do unapređivanja procedura i efikasnijeg prometa robe

Tematska sjednica Odbora udruženja špeditera Privredne komore Crne Gore posvećena analizi izazova u poslovanju sa Upravom za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove održana je 29. maja.

Cilj je bio da se kroz otvoreni dijalog predstavnika privrede i Uprave identifikuju problemi i zajednički pronađu konkretna rješenja koja će doprinijeti efikasnijem protoku robe, smanjenju troškova i unapređivanju poslovnog ambijenta u cjelini.

Sjednicu je vodila Snežana Delević, zamjenica predsjednika Odbora, a u radu su učestvovali Filip Vujović, sekratar Odbora, Sunčica Boljević, pomoćnica direktora za sektor veterine, Biljana Blečić, pomoćnica direktora za sektor bezbjednosti hrane, Zorka Prljević, pomoćnica direktora za sektor fitosanitarnih poslova, te načelnik za međunarodni promet, Ervin Bučan.

Tokom sjednice predstavnici privrede iznijeli su niz problema koji se tiču svakodnevnog poslovanja sa nadležnim inspekcijama. Posebno su istaknuti izazovi u vezi sa neujednačenim radnim vremenom i prisustvom fitosanitarne i veterinarske inspekcije na graničnim prelazima, gdje se u praksi dešava da inspektori nisu dostupni tokom vikenda ili da se kontrole obavljaju sa značajnim kašnjenjima. Ukazano je i na potrebu da se odluke o uvozu ili daljem prometu robe donose na samom graničnom prelazu, kako bi se izbjegla višednevna čekanja i nepotrebno preusmjeravanje pošiljki do terminala.

Posebna pažnja posvećena je zadržavanju pošiljki zbog formalnih grešaka u dokumentaciji, poput netačnog broja registarskih oznaka kamiona ili pogrešno navedenog graničnog prelaza u veterinarskim sertifikatima izdatim od strane zemalja članica EU. Privreda smatra da ovakve greške, koje ne utiču na suštinsku bezbjednost pošiljke, ne bi trebalo da budu razlog za višesatna ili višednevna zadržavanja robe.

Razmatrana su i pitanja neujednačenih praksi uzorkovanja robe za analize, kao i potreba za jasnim protokolima kada je riječ o superanalizi i reeksportnim procedurama. Učesnici su istakli potrebu za preciznim tumačenjem propisa koji uređuju miješanje različitih vrsta prehrambenih proizvoda u jednoj pošiljci, kao i za osiguravanjem dovoljnog broja kadrova, posebno u periodima povećanog prometa, poput ljetnje turističke sezone.

Tokom diskusije otvoreno je pitanje kompatibilnosti inspekcijskih procedura sa savremenim carinskim praksama, posebno u pogledu digitalizacije i pojednostavljenja procesa za AEO preduzeća. Privreda je pozvala Upravu da, u skladu sa evropskim standardima, razmotri uvođenje godišnjih odobrenja za uvoz određenih roba, čime bi se dodatno unaprijedila efikasnost i transparentnost.

Predstavnice Uprave su se osvrnule na niz pitanja i sugestija iznesenih od strane privrednika, naglasivši da ovakvi susreti predstavljaju važnu priliku za usaglašavanje stavova, razjašnjavanje procedura i unapređivanje saradnje. Istakle su da Uprava aktivno učestvuje u dnevnoj komunikaciji sa špediterima i uvoznicima, te da se većina izazova uspješno rješava kroz direktnu saradnju na terenu.

Kada je riječ o radnom vremenu inspekcija na graničnim prelazima, pojašnjeno je da je ono javno dostupno na sajtu Uprave, gdje su objavljeni svi podaci o inspektorima, njihovom rasporedu i kontaktima. Naglašeno je da nijedan granični prelaz nema identično radno vrijeme, jer se ono određuje na osnovu opterećenja i broja pošiljki, pri čemu su prelazi poput Dobrakova najprometniji i samim tim imaju duže radno vrijeme. Istaknuto je i da se svake godine usvaja Vladin plan za rad graničnih inspekcija tokom ljetnje sezone, ali da kapaciteti nisu dovoljni da bi se organizovao optimalan rad svih službi, budući da se inspekcija suočava sa dugogodišnjim nedostatkom kadra, što predstavlja i prepreku u pregovorima sa EU u okviru poglavlja 12.

Po pitanju najave pošiljki, podsjetile su da je zakonom propisana obaveza da se pošiljke najavljuju najmanje 24 sata unaprijed, što je nužno kako bi inspektori mogli da se stručno pripreme za pregled – naročito kada se radi o biljkama koje mogu biti nosioci štetnih organizama. Naglasile su da ovaj standard već sada odgovara praksi Evropske unije i da će nakon pristupanja EU svi pregledi biti usklađeni kroz elektronski sistem, bez mogućnosti vanrednih i nenajavljenih postupanja.

Kao pozitivan pomak, najavljeno je da se radi na uvođenju nacionalnog fitosanitarnog informacionog sistema, koji će dodatno digitalizovati i ubrzati procese, dok se paralelno ulaže u modernizaciju graničnih prelaza. Ukazano je i na problem neadekvatne infrastrukture, posebno na GP Božaj, gdje inspekcije često moraju koristiti prostorije špeditera zbog nedostatka osnovnih uslova.

Pitanje formalnih grešaka u dokumentima – poput netačnih registarskih oznaka ili pogrešno označenog graničnog prelaza – takođe je bilo predmet diskusije. Predstavnice Uprave su istakle da se ti propusti najčešće otkrivaju upravo zbog odsustva centralizovanog informacionog sistema, ali i da će digitalizacija u budućnosti spriječiti takve slučajeve, jer će pošiljke biti praćene automatski.

U vezi sa praksom uzorkovanja i mogućnosti izdavanja godišnjih dozvola za uvoz, pojašnjeno je da takva rješenja nijesu moguća, jer se radi o biljkama koje potencijalno mogu ugroziti domaću poljoprivredu i ekosistem. Sporadične kontrole se, međutim, mogu vršiti tamo gdje je to bezbjedno, ali sistemski se inspekcija ne može unaprijed odreći prava na pregled. Naglašeno je da je uloga inspektora upravo da štiti javno zdravlje i zdravlje bilja, te da su te nadležnosti definisane međunarodnim konvencijama i zakonodavstvom EU.

Po pitanju reeksporta, istakle su da se postupak sprovodi u skladu sa međunarodnim standardima i da se ne može izdati fitosertifikat bez dokaza da su sve dažbine uredno plaćene, jer je to uslov zakonodavstva koje se primjenjuje i u EU. U vezi sa tumačenjem reeksportne dokumentacije i ulogom carinskih skladišta, Uprava je izrazila spremnost da se ova pitanja dodatno razjasne u saradnji sa Upravom carine i drugim nadležnim organima.

Predstavnice Uprave bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove apostrofirale su da postoji spremnost da se, u saradnji sa privredom, laboratorijama i Upravom carine, dodatno optimizuju procedure, posebno u ljetnjim mjesecima kada je povećana potražnja za voćem i povrćem. Takođe,  privredni subjekti su pozvani da se uključe u izradu novog zakona koji će, kako je najavljeno, biti usvojen do kraja godine, i koji će značajno unaprijediti regulatorni okvir.

Učesnici su saglasni da je, u cilju rješavanja brojnih operativnih izazova sa kojima se špediterski sektor suočava, neophodno organizovati zajednički sastanak sa Upravom carina, predstavnicima laboratorija i svim relevantnim institucijama, kako bi se definisale jedinstvene procedure, uskladile kontrole i unaprijedila efikasnost cjelokupnog uvoznog i izvoznog procesa.