Privredna komora Crne Gore

Main Menu

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija

logo

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija
Poslovni ambijent
Home›Poslovni ambijent›Sistemski riješiti pitanje zapošljavanja stranaca

Sistemski riješiti pitanje zapošljavanja stranaca

By Novica Bulatovic
February 29, 2024
792
0
Share:

Nedostatak radne snage ugrožava rad i konkurentnost crnogorske privrede, kao i realizaciju budućih investicionih projekata. Kako bi se prevazišao ovaj izazov, strateško opredjeljenje treba da bude omogućavanje zapošljavanja kvalitetne inostrane radne snage, a što je praksa zastupljena i u državama okruženja, ocijenjeno je tokom sjednice Odbora udruženja metalurgije i metaloprerađivačke industrije, održane 29. februara.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Slobodan Stanić uz podršku sekretarke Marije Milačić, a u radu su, pored članova, učestvovali potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović, predstavnici resornih ministarstava – vanjskih poslova i ekonomskog razvoja, Uprave policije, sekretari odbora udruženja, te agencija koje se bave posredovanjem pri zapošljavanju.

Nedostatak radne snage i izazovi prilikom njenog angažovanja iz inostranstva su među najvećim problemima crnogorske ekonomije, ocijenio je predsjednik Stanić. Naglasio je da je riječ o veoma kompleksnom izazovu koji ne pogađa samo ovaj, već većinu sektora crnogorske privrede i potrebno je pokrenuti dijalog kako bi se stanje unaprijedilo.

Draško Tomašević, Zip Danilovgrad, navodi da već godinama nailaze na svojevrsnu opstrukciju prilikom zapošljavanja radnika iz dalekih destinacija i nerazumijevanje administracije za potrebe privrede i kretanja na tržištu rada, te ističe da je neophodan dijalog između donosilaca odluka i poslodavaca.

– Ne tražimo ovo da ne bismo angažovali domaće radnike, već pokušavamo da nadomjestimo njihov nedostatak sa udaljenih istočnih destinacija. Naše komšije, Hrvatska i Srbija, su dozvolile da se radnicima iz Indije i Filipina nadomjesti deficit kadrova, jer je riječ o hroničnom nedostatku koji se mora što prije rješavati – kazao je Tomašević.

Naglašava da je angažovanje stranaca neophodno precizno zakonski urediti, a da administracija treba da unaprijedi komunikaciju sa privredom i redovno je informiše o odlukama po njenim zahtjevima.

Miloš Jovanović, Investeam, smatra da je neophodno da se kroz saradnju privrede i Vlade doprinese strateškom rješenju u pravcu liberalizacije zapošljavanja stranaca, te da je preduslov prepoznati države iz kojih dolaze kvalitetni radnici, kao što su Nepal za stočarstvo, Indija za poljoprivredu, Kirgistan i Uzbekistan za ugostiteljstvo, Tadžikistan za građevinarstvo.

– Zapad je prepoznao iz koje države dolaze kvalifikovani pojedinci za određene oblasti, a države iz okruženja su uvele online aplikacije za vize i prijavu boravka, što znatno olakšava zapošljavanje stranaca. Crnoj Gori je neophodna jasna strateška politika i strategija, u suprotnom bi mogli ostati bez radne snage i potencijala za dalji privredni razvoj – poručio je on.

Miljan Vučinić, predstavnik Uprave policije – odsijek za strance smatra da razgovor na ovu temu treba voditi sa resornim ministrima, te da je u cilju rješavanja ovog pitanja neophodno sklopiti bilateralne sporazume sa državama prepoznatim po radnoj snazi. Kazao je da prilikom angažovanja radnika iz inostranstva postoji rizik da je riječ o migrantima, te da Uprava policije ovom pitanju prilazi neselektivno prije svega vodeći računa o bezbjednosnom aspektu.

Predstavnici kompanije Regrut, Danilo Nikolić i Božo Popović, kazali su da je ova firma do sada obezbjeđivala kadrove za top i srednji menadžment, te da je odnedavno počela da se bavi i deficitarnim kadrovima. Smatraju da je veliki problem to što se posredovanjem u zapošljavanju bave i oni koji nijesu profesionalci, te da je potrebno utvrditi striktna pravila za poslovanje u ovoj oblasti. Takođe su ukazali i na štetnost toga što se u Crnoj Gori registruju strane kompanije zarad dobijanja vize i rješavanja boravka njihovih vlasnika, a koje ne ostvaruju nikakav promet, pa time ne plaćaju ni poreze.

Elvira Bekteši, Ministarstvo vanjskih poslova istakla je da su svjesni sa kakvim se problemima suočava privreda, ali da su zakoni po tom pitanju izričiti. Ona je pojasnila trenutne zakonske procedure u oblasti zapošljavanja i boravka stranaca u našoj zemlji, te istakla da, iako nisu adekvatne sadašnjoj situaciji, moraju se poštovati. Takođe, neophodno je pristupiti izmjenama Zakona o strancima.

– Ministarstvo vanjskih poslova nadležno je za izdavanje viza, a postupak uključuje slanje zahtjeva ANB-u, Ministarstvu unutrašnjih poslova, ali i svim ostalim nadležnim organima (UP,ANB) koji daju svoj doprinos u procesu izdavanja viza. U slučaju negativnog odgovora od strane drugog nadležnog organa, obrazloženje za odbijanje vize ne može biti dostupno, jer se radi o bezbjednosnim podacima – istakla je ona.

Bekteši je takođe ukazala na pozitivan primjer Hrvatske u ovoj oblasti, istakavši da bi trebalo preuzeti njihovu dobru praksu. Kada je u pitanju predloženi proces apliciranja stranaca za dozvole za boravak u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, kazala je da je on trenutno nemoguć zbog ograničenih resursa i nedostatka administrativnih kapaciteta.

Sanja Marković, sekretarka Odbora turizma i ugostiteljstva govorila je o projektu koji se trenutno sprovodi i finansiran je od strane GIZ-a, a odnosi se na pojednostavljenje sezonskog zapošljavanja. Naime, kroz projekat se namjeravaju primijeniti najbolja iskustva stečena kroz sprovođenje ranijih projekata u regionu, prije svih unapređenje postojećih procedura i razvoj softvera za elektronsku registraciju sezonskih radnika.

– Elektronska prijava i odjava, registracija radnika, izdavanje dozvola za boravak i rad – sve ovo treba biti obuhvaćeno specifičnim zakonom koji bi trebao biti usvojen do iduće godine. U međuvremenu, trebamo razmotriti kako implementirati već postojeće odredbe u Zakonu o strancima – kazala je Marković, dodajući da strateško opredjeljenje Crne Gore mora biti usmjereno ka stvaranju kvalitetne radne snage.

Prema njenim riječima, predloženo je rješenje po uzoru na Hrvatsku, koja već ima sličan zakon i gdje se sve radi elektronskim putem, i to na način da se naš član 79 Zakona o strancima u potpunosti implementira, kako bi se proces dostavljanja kompletne dokumentacije ubrzao. Takođe, smatra Marković, Zavod za zapošljavanje ne bi trebao davati saglasnost za zapošljavanje stranaca kada su u pitanju deficitarna zanimanja u državi, kao što su turizam i građevina. Ona je najavila i uskoro donošenje lex specialisa koji bi se odnosio na prijavu i odjavu radnika elektronskim putem.

Ističe da je neophodno razmotriti i uvođenje tri vrste ugovora za sezonske radnike po uzoru na Hrvatsku, te promijeniti član zakona koji se odnosi na zapošljavanje studenata koji predstavljaju i veliki potencijal kada su u pitanju privremeni i povremeni poslovi.

– Crna Gora mora imati strateško opredjeljenje da ima dovoljno radne snage koja će kvalitetno obavljati poslove u svim sektorima – poručila je Marković.

Predstavnik kompanije Epam Systems, Stefan Marković kazao je da ova IT kompanija daje značajan doprinos državi u vidu poreza, ali da se suočavaju sa velikim problemom kada je u pitanju zapošljavanje stranaca.

-U cilju poboljšanja saradnje smo imali nekoliko sastanaka s MUP-om, gdje smo ponudili besplatno softversko rješenje, po uzoru na Hrvatsku. Ova aplikacija obuhvata online prijave za dozvole boravka, ali i sve neophodne dokumente za građane – kazao je on, istakavši da je sistemsko rješavanje ovog problema od suštinskog značaja.

Na sjednici je zaključeno da donosioci odluka moraju prepoznati potrebe privrede i kroz partnerski odnos izgradili odgovarajuću infrastrukturu i prilagodili zakonodavni okvir, kada je u pitanju nedostatak radne snage.

0
Shares
  • 0
  • +
  • 0
  • 0

Related articles More from author

  • Poslovni ambijent

    Povećati podršku poljoprivrednoj proizvodnji

    November 8, 2024
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Obavještenje prevoznicima

    December 21, 2023
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Sugestije privrednika osnov za pripremu Programa unapređenja konkurentnosti privrede za 2024. godinu

    February 9, 2024
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Kriterijumi za dodjelu šuma da budu jednaki za sve drvoprerađivače

    March 25, 2022
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Unaprijediti poslovni ambijent i konkurentnosti MSP

    December 23, 2025
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    S ministrom Ćulafićem o izazovima komunalne privrede

    November 25, 2024
    By Novica Bulatovic

Menu

  • Galerija

  • Publikacije

  • Glasnik

Najave

  • 20
    Februar
    Saopštenja

    Konkurs za dodjelu nagrada PKCG za 2025. godinu

  • 12
    Januar
    Sajmovi

    Javni poziv za izgradnju i dizajn štandova za potrebe sajamskih manifestacija u 2026. godini

  • 12
    Januar
    Sajmovi

    Posjeta WINE PARIS & VINEXPO PARIS 2026

  • 15
    Februar
    Saopštenja

    Eko-fond: Javni konkurs za dodjelu subvencija za primjenu mjera energetske efikasnosti privredi i preduzetnicima

Privredna komora Crne Gore © 2022
All rights reserved

pkcg logo

Kontakt info

Privredna komora Crne Gore
ul. Novaka Miloševa 29/II
Podgorica 81000
Crna Gora

tel +382 20 23 05 45
fax +382 20 23 04 93
pkcg@pkcg.org
www.komora.me

  • Početna
          • January 8, 2026

            Crnogorska privreda u ovu godinu ulazi sa umjerenim optimizmom

          • December 29, 2025

            Potpisan Sporazum o saradnji u oblasti digitalizacije između Ministarstva javne uprave i Komore

          • December 26, 2025

            Sprovođenje reformi na putu ka EU uz jačanje domaće proizvodnje ključno razvojno pitanje

          • December 25, 2025

            Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma: Uloga institucija i privrede u borbi protiv finansijskog kriminala

          • December 24, 2025

            Neophodna izdašnija podrška poljoprivrednoj proizvodnji i agroindustriji

          • December 23, 2025

            Bez investicija i modernizacije nema oporavka metaloprerađivačke industrije

          • December 23, 2025

            Unaprijediti poslovni ambijent i konkurentnosti MSP

          • December 22, 2025

            Sajber bezbjednost kao zajednička odgovornost

          • December 22, 2025

            Predjednica Drakić na Novogodišnjem ekonomskom forumu Instituta sertifikovanih računovođa i revizora

          • December 22, 2025

            Komora uspostavila Regionalnu mrežu plave ekonomije (RBEN)

  • O PKCG
  • Udruženja