Poreskom politikom ojačati konkuretnost domaćih proizvoda
Poreske stope na domaću hranu i akcize na piće je potrebno umanjiti. Poreskom politikom može se uticati da naši proizvodi budu jeftiniji od uvoznih, povećaće se njihova potrošnja, a smanjiti uvoz iz inostranstva, poručeno je sa sjednice Odbora udruženja poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore Crne Gore, koja je održana 17. aprila.
– Bez takve poreske politike neće biti razvoja poljoprivrede u Crnoj Gori – poručili su privrednici.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora, Milutin Đuranović, a u radu su učestvovali i sekretarka Odbora, Lidija Rmuš, potpredsjednik Privredne komore, Dragan Kujović i direktor Direktorata za plaćanja u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede, Marko Radonjić.
Rmuš je u svom izlaganju govorila o stanju u agraru u 2024. godini istakavši da, nakon što je snižena stopa PDV-a na ribu, jaja i bijele sireve, privrednici očekuju razumijevanje da se smanje poreske stope na voće i povrće, mesne prerađevine, pšenicu i tradicionalen sireve.
– Mi imamo najveću stopu PDV-a na hranu i piće u regionu. Prošla godina je bila teška za poljoprivredu zbog klimatskih uslova, ali i pored toga bilježimo porast proizvodnje i izvoza, ali i uvoza hrane i pića koji iznosi 976 miliona eura – rekla je Rmuš, uz ocjenu da se moramo više potruditi da plasiramo domaće proizvode i širimo svijest o potrebi njihove kupovine.
Predsjednik Odbora Đuranović naglašava da se približavamo neslavnoj cifri od milijardu eura vrijednosti uvoza hrane.
– Dnevno se iz Crne Gore odlije 2,8 miliona eura na uvezenu hranu i piće – upozorio je on.
Privrednici su ukazali na to da treba slijediti primjer Hrvatske gdje su porezi 5 odsto za mlijeko i mlječne proizvode (kod nas 7), suhomesnate proizvode sedam odsto (kod nas 21) a za voće 5 odsto dok je kod nas 21 odsto. Oni smatraju da bi Crna Gora trebalo poljoprivredu da tretira kao pitanje nacionalne bezbjednosti a ne tržišnu utakmicu, te da domaći proizvođači u javnim nabavkama treba da imaju prioritet.
Čula se i procjena privrednika da domaći proizvodi pokrivaju svega 15 odsto tržišta Crne Gore, te da se na način kao do sad situacija teško može unaprijediti. Novi popis poljoprivrede je ukazao da broj poljoprivrednih proizvođača opada, a raste njihova prosječna starost.
Direktor Direktorata za plaćanja u Ministarstvu poljoprivrede, Marko Radonjić, istakao je posvećenost ovog Ministarstva unapređenju poljoprivredne politike i pravičnoj raspodjeli sredstava iz Agrobudžeta i IPARD fondova, istakavši da ovogodišnji Agrobudžet iznosi 77 miliona eura, što je povećanje u odnosu na prethodnu godinu. Naglasio je da su potrebe poljoprivrede i dalje znatno veće, te da će Ministarstvo nastaviti da se zalaže za veće izdvajanje iz budžeta.
-U našem Ministarstvu nikada nećete čuti da je Agrobudžet dovoljan. Uvijek ćemo se boriti da on bude veći, jer znamo da poljoprivreda zaslužuje više – rekao je Radonjić.
On je takođe kazao da poljoprivreda ima veliki potencijal rasta, a da bi se povećala proizvodnja, neophodno je više voditi računa o održavanju kvaliteta domaćeg proizvoda, koji su sada možda i najbolji u regionu, ali to moraju biti u kontinuitetu.
Kada je riječ o sredstvima iz IPARD programa, ukazao je na izuzetno veliko interesovanje proizvođača i dodao da trenutna administrativna i kadrovska ograničenja usporavaju obradu zahtjeva. Uprkos tome, Ministarstvo radi na pronalaženju rješenja i pripremama za pristupanje Evropskoj uniji, koje se očekuje 2028. godine.
U tom kontekstu, poseban fokus stavljen je na ažuriranje podataka o korišćenju zemljišta i unosa u LPIS sistem, jer će od toga zavisiti buduća sredstva iz evropskih fondova.
– Ako želimo ozbiljnu podršku iz evropskih fondova, moramo imati tačne i potpune podatke o površinama koje se obrađuju. To je preduslov za dobijanje omotnice koja može značajno pomoći našim proizvođačima – poručio je Radonjić.
On je podsjetio da će akcize za gorivo za 2024. godinu poljoprivrednicima biti isplaćene 25. aprila, prema važećim pravilnicima i na osnovu prijavljenih površina.
Radonjić je istakao da je neophodna saradnja između institucija i proizvođača, kao i da se svi pristupi planiranju i reformama u sektoru poljoprivrede moraju temeljiti na realnim podacima i činjenicama.
Na sjednici je ukazano na potrebu da se skrate rokovi plaćanja domaćim proizvođačima na najviše 30 dana.
– Kad se kupuje proizvod vani, mora se platiti odmah, dok otkupljivači plaćaju našim proizvođačima nakon 60 dana. Moraju se uvažiti domaći proizvođači, kojima dugi rokovi plaćanja prave problem da isplate obaveze prema radnicima i kooperantima – rekao je Radonjić.
Privrednici takođe smatraju da je crnogorsko tržište ograničeno i nije dovoljno veliko za održiv rast, a izvozni kapaciteti ograničeni. Međutim, vide turizam kao priliku za povećanje potrošnje domaćih proizvoda i kao važan kanal za njihovu promociju.
Poručili su i da je primjetna neusklađenost tržišta i regulatornog okvira, što stvara nelojalnu konkurenciju i otežava poslovanje domaćih proizvođača. S obzirom na različite standarde i regulatorna ograničenja, smatraju da bi trebalo uvesti jasnija pravila o trgovini i uvozu kako bi se stvorili povoljniji uslovi za domaću proizvodnju.
Na kraju, istaknuto je da je prosječna starost mašina u mnogim industrijama izuzetno visoka, što direktno utiče na efikasnost proizvodnje i konkurentnost na tržištu. Zastarjela oprema povećava troškove poslovanja. Bez adekvatne podrške, teško je ulagati u novu tehnologiju i opremu, što može dovesti do problema u zadovoljenju potreba domaćeg tržišta.
Zaključeno je da je za razvoj domaće proizvodnje ključna stabilna finansijska i institucionalna podrška, modernizacija industrije, jača promocija domaćih proizvoda, te efikasniji izvoz i bolja regulacija tržišta.
Na kraju, usvojen je Izvještaj rada Odbora za 2024. godinu.
