Raditi na unapređenju ženskog preduzetništva i rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori

Na sjednici Koordinacionog odbora za žensko preduzetništvo Privredne komore Crne Gore, održanoj 8. februara prezentovani su  rezultati istraživanja „Rodni jaz u zaradama u Crnoj Gori“, inicjative „Top Women Business Montenegro”, žiga “Ženski biznis“, te udruženje Women on Boards Adria (WOBA).

U svom uvodnom izlaganju, predsjednica Odbora Jasna Pejović kazala je da  Privredna komora Crne Gore već decenijama podržava smisao i doprinos ženskog preduzetništva privredi.

– Privredna komora realizuje dosta aktivnosti, a tokom ove godine radićemo na povećanju dostupnosti servisa i usluga koje Komora nudi svojim članicama, kao i većoj interaktivnosti u komunikaciji sa njima, što će doprinijeti osnaživanju stavova privrede koje Komora zastupa pred organima javne uprave, kao njihovo krovno udruženje – istakla je ona.

Ines Pajović iz Međunarodna organizacija rada (MOR) prezentovala je rezultate istraživanja ” Rodni jaz u zaradama u Crnoj Gori”, koje je urađeno u saradnji sa Monstatom. Ona je podsjetila na Konvenciju o jednakom nagrađivanju, koju je izradio MOR, koja je uvela  koncept “jednake zarade za rad jednake vrijednosti”. Pojasnila je da prema ovom konceptu muškarci i žene koji obavljaju isti posao treba da primaju istu zaradu, Ali zarade bi trebalo da budu iste čak i ako se obavljaju različiti poslovi, pod uslovom da se ovi poslovi smatraju radom „jednake vrijednosti.

Pajović je istakla da je prosta definicija rodne razlike u platama (engl. gender pay gap) GPG je razlika između zarada muškaraca i žena, izražena kao udio u zaradama muškaraca , na primjer: ako muškarci zarađuju u prosjeku 10, a žene u prosjeku 8, GPG je (10-8)/10=20%

Prema njenim riječima, kada je u pitanju GPG, treba ga posmatrati u širem kontekstu rodnih razlika. To su razlike u učešću radne snage ili stopama zaposlenosti, kao i vrstama poslova i zanimanjima/sektorima zapošljavanja. Kako je navela, rezultati su pokazali relativno visok GPG, naročito među određenim grupama.

– Rodni jaz u zaradama je 16%, a svega 20% žena je na upravljačkim mjestima u preduzećima. Ako ovome dodamo i podatak da je manje od 10% imovine u Crnoj Gori u vlasništvu žena, jasno je da postoji jaz u pogledu ekonomske moći između muškaraca i žena u Crnoj Gori – kazala je Pajović.

U istraživanju su predstavljena ograničenja istraživanja i date preporuke za stvaranje uslova u društvu i na tržištu rada za evoluciju ženskog preduzetništva u Crnoj Gori od socijalne ka ekonomskoj kategoriji.

Kao preporuke, Pajović navodi da bi trebalo raditi na politikama koje promovišu jednake zarade i ocjenu radnih mjesta  za rad jednake vrijednosti, transparentnost zarada na nivou preduzeća, kao i politike zarada i kolektivnog pregovaranja.

– Neophodne su i minimalne zarade za smanjenje GPG-ja, kolektivno pregovaranje za veću rodnu ravnopravnost I politike koje promovišu učešće ženske radne snage. Takođe više poslova i bolji poslovi za žene, te politika brige/njege za bolju ravnotežu između posla i privatnog života – kazala je ona.

Inicijativu “Top Women Business Montenegro”(TWBM) predstavila Ljiljana Burzan Nikolić, Bi Communication. Ona je kazala da je Top Women Business Montenegro platforma u okviru koje se analiziraju poslovne aktivnosti žena u Crnoj Gori, predstavljaju preduzeća, organizacije, institucije i ličnosti koje su u prethodnih godinu doprinijele razvoju ženske poslovne zajednice. 

-Ono što je naša karakteristika i vjerovatno specifičnost je što iako je tržišna uloga agencija za komunikaciju posredovanje, mi smo neko ko je napravio svoj proizvod i plasira ga na tržište svojim kanalima. Naravno radimo i za klijente, ali no po čemu nas prepoznaju su naši projekti – istakla je Burzan Nikolić.

Kako navodi, nakon pet godina realizacije 100 najvećih u CG, koji je bio franšiza, odlučili su da naprave koncept koji će u u potpunosti odgovarati posebnostima poslovanja na crnogorskom tržištu i 2023. i lansirali Top Business Montenegro.

-U fokusu TBM inicijative je isticanje dobrih primjera uspješne poslovne prakse i promocija uspješnih crnogorskih kompanija, na bazi realnih rezultata koji su ostvareni u prethodnoj poslovnoj godini. Aktivnosti koje sprovodimo, za cilj imaju i povećanje kulture finansijskog izvještavanja, te favorizovanje legalne ekonomije – kazala je Burzan Nikolić.

Marija Dragojević iz Sekretarijat Savjeta za konkurentnost prezentovala je žig “Ženski biznis”.

– Prepoznajući značaj ispravnog identifikovanja „ženskih biznisa”, ali i izazova sa kojima se suočavaju kompanije u vlasništvu žena u domenu dostupnosti finansiranja, Sekretarijat Savjeta za  konkurentnost (SCC) , uz podršku EBRD-a i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva, razvio je projekat dodjele ŽIGA „Ženski biznis” za privredna društva koja zadovoljavaju uslove iz međunarodnog dokumenta za žensko preduzetništvo MEST IWA 34 – istakla je ona.

Asanović je kazala da je partner projekta Agencija za kreativne komunikacije BI  Communication u saradnji sa BI Consulting Montenegro, prvim crnogorskim provajderom poslovnih informacija.

Prema njenim riječima, opšti cilj projekta je ekonomsko osnaživanje žena, koje će doprinijeti unapređenju rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori kroz pravilno targetiranje stvarnih „ženskih biznisa” čije je glavno obilježje da žene imaju ne samo formalno-pravno vlasničku, već i suštinsku upravljačku funkciju.

– Za dobijanje ŽIG-a Ženski biznis neophodno je ispunjavanje kriterijuma definisanih međunarodnim dokumentom MEST IWA 34, čije se ključne cjeline odnose na pitanja da li preduzećem upravljaju žene, da li je preduzeće u vlasništvu žena, da li žene imaju punu kontrolu nad preduzećem i da li je „žensko” preduzeće nezavisno. U planu je i organizovanje info-sesija na temu uslova i procedura za dobijanje ŽIGA Ženski biznis, koje će biti otvorene za sve zainteresovane preduzetnice. Info-sesije biće organizovane u centralnoj, južnoj i sjevernoj regiji Crne Gore – kazala je Todorović.

Istakla je da će procedura za dodjelu ŽIGA „Ženski biznis” će biti javno dostupna svim potencijalnim nosiocima žiga i drugim zainteresovanim  stranama, te izrazila uvjerenje da će Privredna komora Crne Gore biti značajan partner u ovom projektu.

O udruženju Women on Boards Adria (WOBA) govorila je Biljana Braithwaite, osnivačica ove inicijative. Ona je kazala da WOBA predstavlja regionalnu, neprofitnu inicijativu koja je posvećena unapređenju rodne ravnopravnosti na nivou upravnih odbora i najviših rukovodećih pozicija u kompanijama u Adria regionu.

Kako je istakla, inicijativa WOBA predstavljena je na prvom regionalnom ESG Samitu Zapadnog Balkana, u aprilu 2023. godine u Crnoj Gori, u organizaciji kompanije Sustineri Partners. Tom prilikom, podršku inicijativi pružile su eminentne međunarodne organizacije poput European Women on Boards i Women at the Table, koje su odigrale ključnu ulogu u zagovaranju rodne ravnopravnosti u upravnim odborima globalno i na nivou Evropske unije.

– Talenat i ambicija podjednako su zastupljeni među polovima, zbog čega će udruženje Women on Boards Adria zagovarati jednake mogućnosti za muškarce i žene na vodećim pozicijama. Za to postoji jasan argument u poslovnoj praksi, budući da studije pokazuju da raznovrsni i inkluzivni timovi ostvaruju bolje rezultate od homogenih timova – kazala je Braithwaite.

Prema njenim riječima, naša regija i dalje zaostaje u rješavanju problema rodne neravnopravnosti u poslovnom okruženju, što pored činjenice da nije u skladu sa vrijednostima koje zastupamo, predstavlja I neiskorišćenu poslovnu priliku.

– Povećanjem zastupljenosti žena na rukovodećim pozicijama, kompanije mogu očekivati poboljšanje finansijskog performansa, kao i unapređenje nefinansijskih aspekata kao što su reputacija, percepcija investitora i angažovanje ključnih aktera – istakla je ona.

Govoreći o misiji ove inicjative, kazala je da je to promocija rodne ravnopravnosti, podsticanje inkluzivnog odlučivanja u kompanijama na svim nivoima, uklanjanje prepreka za ulazak žena u upravne odbore, te ubrzanje tempa njihovog napredovanja ka izvršnim i visoko-rukovodećim pozicijama u kompanijama u Adria regionu, a sve u skladu Direktivom Evropske unije o ženama u upravnim odborima.

-Women on Boards Adria će nastojati da unaprijedi zastupljenost žena na liderskim pozicijama u poslovnom svijetu putem: saradnje sa kompanijama, vladama, međunarodnim institucijama i organizacijama civilnog društva, kako bi promovisala zastupljenost žena i inkluziju na svim nivoima, kao i usklađivanje rodne politike u regiji s EU standardima – rekla je Braithwaite.

Sekretarka Odbora, Ana Filipović govorila je o kampanji Privredne komore “Snaga je u svima nama”, posvećenoj jačanju domaće privrede kao i motivaciji budućih liderki i lidera da se odvaže na preduzetničke korake.

Prema njenim riječima, kao aktivnosti ove kampanje, do sada  je urađeno 12 podcast emisija i blog koji su dostupni na sajtu kampanje “Snaga je u svima nama”.

– Uvjerena sam da ste već upoznate sa ovom kampanjom kroz promotivne videe koje smo pripremili sa djecom i drago mi je da je jedna od gošći podcasta dolazi baš iz ovog Koordinacionog odbora – kazala je Filipović.

Ona je takođe informisala članice da je Regionalni savjet za saradnju i ove godine je raspisao poziv za nominaciju za nagrade za najbolje žene preduzetnice u 2023.godini. Kazala je da nominaciju može da podnese pojedinac kao i predstavnici privatnog i javnog sektora. Rok za prijavu je 26. februar 2024, a planiran je i online info dan 15. februara uz obezbijeđen prevod na naš jezik.