Neriješeni imovinsko – pravni odnosi usporavaju realizaciju projekata

Odbor udruženja građevinarstva i industrije građevinskih materijala Privredne komore, razmotrio je 11. aprila Informaciju o poslovanju u sektoru za 2022. godinu, kao i projektne aktivnosti Uprave za kapitalne projekte i Uprave za saobraćaj za tekuću.Usvojeni su Izvještaj o radu Odbora za 2022. i Plan rada za 2023.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Mile Gujić, a u radu su, pored članova učestvovali Maja Delić, pomoćnica direktora Uprave za kapitalne projekte i Dušan Kokić, Uprava za saobraćaj.

Sekretar Odbora Balša Rakčević prezentovao je Informaciju o poslovanju u sektoru, gdje se navodi da preliminarne vrijednosti izvršenih građevinskih radova za 2022. iznose 688,7 miliona eura, 4,44% manje u odnosu na prethodnu godinu. Izvršeni efektivni časovi ostvareni na gradilištima u periodu 2022. godine bili su 18.118, dok su u uporednom periodu 2021. iznosili 18.659 časova. Nastavljaju se pozitivni trendovi što se tiča broja zaposlenih u sektoru. Prosječan broj zaposlenih za devet mjeseci iznosio je 15.389, dok je samo u septembru sektor zapošljavao 16.008 radnika (7% ukupnog broja radnika u ovom mjesecu).

Prosječna cijena kvadratnog metra stana u novogradnji u Crnoj Gori, kada su u pitanju samo privredni subjekti, za 2022. godinu je iznosila 1.402 eura i viša je 15,30% u odnosu na 2021. kada je iznosila 1.216 eura, dok je na nivou Podgorice cijena iznosila 1.432 eura i viša je za 18,15 % u odnosu na 2021. godine, kada je iznosila 1.212 eura.

U informaciji se navodi da šansu za oporavak i dalji razvoj u sektoru građevinarstva predstavlja nastavak započetih kapitalnih projekata, te da ohrabruju najave da će se nastaviti realizacija novih velikih infrastrukturnih projekata u oblasti energetike, putne i komunalne infrastrukture.

U narednom periodu treba raditi na punoj afirmaciji Zakona o javno-privatnom partnerstvu, kako bi na taj način animirali domaće i inostrane kompanije, a sve u cilju učešća u finansiranju i izgradnji kapitalnih projekata na lokalnom i državnom nivou. Povećanu građevinsku aktivnost iskoristiti kao osnov i zamajac za revitalizaciju industrije građevinskih materijala, posebno proizvodnje cementa, proizvodnje opekarskih proizvoda, povećanje proizvodnje ukrasnog kamena. Za brži razvoj od izuzetnog je značaja i planska dokumentacija, pa u što skorijem roku treba imati jasno definisane pravce razvoja sa akcentom na Prostorni plan Crne Gore. Od značaja za sektor bi bio i nastavak Vladinog „Projekta rješavanja stambenih potreba građana po povoljnim uslovima – Projekat 1000 plus“, koji je u dosadašnjem periodu realizovao IV faze.

Istaknut je i značaj što crnogorske kompanije učestvuju kao podizvođači na velikim projektima (autoput, Porto Novi, Luštica Bay) jer to u mnogome utiče na veće zapošljavanje domaće radne snage, usvajanje standarda, dobijanje međunarodnih sertifikata, te poboljšanje nivoa gradnje i stručnog nadzora kao i sticanje značajnih referenci za učešće kako na domaćem tako i na međunarodnom tržištu.

Maja Delić  predstavila je plan aktivnosti Uprave za kapitalne projekte za 2023. godinu.

Ona je kazala da je Zakonom o budžetu za tekuću godinu planirano da ova uprava realizuje sredstva za projekte u ukupnom iznosu od 136.507.071,32 eura, za 297 projekata i 21 program, odnosno aktivnosti.

– Za izgradnju lokalne infrastrukture predviđeno je 39 miliona eura. Za zaštitu životne sredine i turističku ponudu izdvojeno je 16 miliona eura, unapređenje obrazovanja 14 miliona, a za odbranu i zdravstvo po 10 miliona – istakla je Delić.

Kada je u pitanju regionalna zastupljenost, ona je kazala da je za sjever opredijeljeno 32 odsto, jug 22, centar 28, dok je 11 odsto budžeta predviđeno za projekte iz više opština.

Prema njenim riječima, nedostatak projektne dokumentacije dovodi do kašnjenja u realizaciji projekata, kao i neriješeni imovinsko-pravni odnosi, posebno u izgradnji ski centara, te globalni poremećaj cijena roba i usluga.

– Za kvalitetno planiranje takođe su nephodni zakonski preduslovi – istakla je Delić, dodajući da će na ukupnu realizaciju Kapitalnog budžeta za tekuću godinu značajan uticaj imati dinamika realizacije novih projekata.

Ona je kazala da je neophodno zadovoljenje kriterijuma definisanih Odlukom o izradi kapitalnog budžeta i utvrđivanju i vrednovanju kriterijuma za izbor projekata. Kao ključne kriterijume/aktivnosti navela je: finansijsku vrijednost projekta, riješene imovinsko-pravne odnose, te involviranost UZS i UKP u pripremi kapitalnog budžeta.

Dušan Kokić iz Uprave za saobraćaj govorio je o planu aktivnosti ove institucije za 2023. godinu.

On je kazao da je za ovu godinu predviđen završetak već ugovoreninih projekata, a 62 miliona iz budžeta opredijeljeno je za realizaciju 72 projekta od čega 36 za radove i 36 za projektovanje.

– Preostalo je da se raspiše tender za 12 projekata, među kojima su Bajička ulica na Cetinju, Bulevar prema Tuzima III faza, rekonstrukcija puta Virpazar – Golubovci, te Vidrovan – Jasenovo polje – istakao je Kokić.

Prema njegovim riječima, u ovoj godini aktivno primjenjuju smjernice za pripremu postupaka priznavanja razlika u cijeni na osnovu ugovora o građenju.

Privrednici su tokom sjednice ukazali na otežanu saradnju sa Upravom za katastar i državnu imovinu, posebno na primorju, ističući da se na donošenje rješenja u upravnom postupku čeka i do pet, šest mjeseci.  Stoga su pozvali na što hitniji sastanak sa ovom institucijom, kako bi prevazišli barijere u svom poslovanju.

Takođe, istakli su problematiku tumačenja smjernica i indeksa zaključenja ugovora koji se odnose na linearnu interpolaciju. Stava su da je neophodno usaglasiti stav u skladu sa smjernicama, jer se indeksi koje objavljuje Monstat saopštavaju sa mjesec dana zakašnjenja, što je nedovoljno vremena kako bi aplicirali za razliku u cijeni.

Ocijenili su i da je za naredni period neophodno aktivno raditi na rješavanju gorućeg problema u građevinarstvu, a koji se odnosi na nedostatak radne snage i zapošljavanje stranih radnika.

Predsjednik Odbora Mile Gujić, kazao je da će uskoro Nacrt zakona o izgradnji objekata biti na javnoj raspravi, pa je pozvao sve privrednike da daju svoje sugestije kako bi odredbe ovog zakona bile u interesu privrednika, ali i svih ostalih subjekata.