Brža implementacija IPARD programa imperativ

Brža implementacja IPARD programa mora biti imperativ u narednom periodu, kako bi se što efikasnije i u najvećoj mogućoj mjeri iskoristila preostala opredijeljena sredstva iz evropskih fondova, ocijenjeno je na sjednici Odbora poljoprivrede i prehrambene industrije Privredne komore, održanoj 24. oktobra.

Sjednicu je, uz podršku sekretarke Odbora Lidije Rmuš, vodio predsjednik Odbora Milutin Đuranović, a u radu su, pored privrednika, učestvovali i potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović i predstavnici Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede – državni sekretar Budimir Mugoša i Danka Perović.

Lidija Rmuš, sekretarka Odbora, prezentujući Informaciju o poslovanju sektora, kazala je da su istorijski visoke cijene energenata, repromaterijala i poljoprivredno-prehrambenih proizvoda tokom ove godine usložile poziciju crnogorske privrede, a značajan uticaj imale su i elementarne nepogode koje su pogodile Crnu Goru prošle i ove godine.

– S tim u vezi, Privredna komora je, kao krovna asocijacija privrede, krajem septembra predložila Vladi set aktivnosti i mjera podrške za nesmetano funkcionisanje privrede, a nastaviće da, u skladu sa potrebama, predlaže i nove – kazala je Rmuš, izražavajući zahvalnost što je mjera koja se odnosi na smanjenje PDV-a na svježu ribu već prihvaćena od strane Ministarstva finansija.

Rmuš je navela da je, u cilju poboljšanja poslovnog ambijenta potrebno izvršiti određene korekcije važećih zakonskih rješanja u Zakonu o akcizama, Zakonu o PDV-u i Zakonu o nepokretnosti. Zahtjev privrede je da se vrati staro rješenje za povraćaj akciza iz prethodnog zakona odnosno da se povraćaj akcize vrši na stvarno utrošene količine goriva a ne preko procenta na ostvareni ukupan prihod. Takođe, poljoprivreda, odnosno proizvodnja hrane je veoma podložna mnogim rizicima u proizvodnji (suša, poplave, grad, veliki snijeg i dr) od koji se veoma teško ili nikako ne možemo zaštititi, pa se rješavanje pitanja osiguranja poljoprivredne proizvodnje nameće kao neophodnost, i u narednom periodu trebalo bi ovom pitanju posvetiti posebnu pažnju i obezbijediti pomoć poljoprivrednicima.

– Budući da pekarska industrija, konditorska industrija, proizvodnja kafe i flaširanje voda nemaju mogućnost dobijanja granta za modernizaciju i povećanje proizvodnje kroz IPARD program, trebalo bi obezbijediti određeni nivo podrške u Agrobudžetu – istakla je Rmuš.

Prema njenim riječima, raspoloživi podaci Monstata za osam mjeseci ove godine i 2022. godinu ukazuju da je vrijednost otkupa i prodaje proizvoda poljoprivrede, šumarstva i ribarstva 20,6 miliona eura, tako da je u odnosu na isti period 2021.godine ostvaren rast od 2,5%. Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede za 8 mjeseci je otkupljeno 16,18 mil. litara mlijeka, što, u odnosu na isti period prošle godine, predstavlja pad od 9,7%, a u odnosu na 2020.godinu otkup je bio manji za 13,6%. U sektoru mljekarstva evidentan je pad otkupljenih količina, pa su mljekare bile prinuđene da, kako bi zadovoljile potražnju, naročito u vrijeme turističke sezone, uvoze pasterizovano mlijeko za dalju preradu.

Rmuš je navela da je, prema podacima Monstat-a, proizvodnja prehrambenih proizvoda u periodu januar-avgust 2022. godine veća za 12,1% u odnosu na isti period 2021. godine, a proizvodnja pića manja za 1,2%. Tokom ove godine, kod pojedinih privrednih subjekata koji se bave proizvodnjom hrane, došlo je do porasta proizvodnje, ali ipak još uvijek nije postignut nivo iz 2019. godine, dok je jedan broj subjekata i dalje bio u zoni slabijeg poslovanja.

Takođe, navela je da je uvoz poljoprivedno-prehrambenih proizvoda (uključujući svilu, eterična ulja, kožu i dr.) za prvih 8  mjeseci tekuće godine iznosio 526 mil. eura i veći je za 34% u odnosu na uporedni period 2021. godine, dok je izvoz iznosio 35 mil. eura i na nivou je ostvarenja iz istog perioda 2021. godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 6,7%. Primjetan je trend rasta uvoza hrane iz godine u godinu, kao i rast deficita (osim u godini korone). Ovi podaci ukazuju na neophodnost značajnijeg uključivanja države u rješavanje pitanja  visokog deficita u hrani a nameće se i kao neophodnost aktivnijeg uključivanja svih aktera u društvu u cilju podrške domaćim proizvođačima: kroz bolju promociju domaćih proizvoda, bolje pozicioniranje domaćih proizvoda  u trgovačkim lancima i značajno veća ulaganja u razvoj domaćih kapaciteta za  proizvodnju hrane.

Mikan Jauković, direktor prodaje Pivare Trebjesa istakao je da su, usljed pandemije i trenutne krize u Ukrajini, inflatorni pritisci na industriju pića, posebno pivarstvo, ogromni. Takođe, rast cijena inputa kao što su, krupica, slad, limenke i pet ambalaža, u značajnoj mjeri utiče na troškove.

– Pivara Trebjesa, kao nukleus pivarstva, daje svoj veliki doprinos Crnoj Gori, sa multiplikativnim efektom na cjelopkupnu ekonomiju. Međutim, teško je imati pozitivan bilans, ako od početka nismo povećavali cijene – kazao je Jauković, te predložio da se akciza na pivo smanji za 20%.

Budimir Mugoša, državni sekretar u Minstarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede je ocijenio  da bez primarne poljoprivredne proizvodnje nema budućnosti, te da nema države koja ne štiti svoje poljoprivredne proizvođače.

Najavio je da će, ukoliko bude usvojen u iznosu koji predlažu, Agrobudžet za narednu godinu biti najveći do sada, što diktiraju i kompleksne okolnosti u kojima posluje ovaj sektor.

Predsjednik Odbora Đuranović ocjenjuje da država treba da izvuče pouke i nađe mehanizme zaštite pojedinih proizvoda, a po uzoru na države regiona.

IPARD

Danka Perović iz Direktorata za plaćanje je predstavila trenutno aktivne mjere programa IPARD II.

-To su Mjera 1 – Investicije u fizički kapital poljoprivrednih gazdinstava, Mjera 3 – Investicije u fizički kapital vezano za preradu i marketing poljoprivrednih i ribljih proizvoda, te Mjera 7 – Diverzifikacija gazdinstava i razvoj poslovanja – rekla je Perović.

Ona je navela da je, od početka implementacije IPARD- a (2018. godine) do sada isplaćeno 264 projekata, ukupne vrijednosti 29,459,864.27 eura (sa PDV-om), od čega je 10,656,219.71 eura iznos EU doprinosa (od 39.000.000 eura raspolozivog za programski period 2014-2020). To sve ukazuje da Mjera 1 i Mjera 3 imaju za cilj povećanje konkurentnosti. Takođe, isplaćeno je 13 zahtjeva za avansno plaćanje, ukupnog EU iznosa od 1,184,560.63 eura.

Prema njenim riječima, korisnici sve više traže produženje roka, te je u skladu sa tim upućen dopis Evropskoj komisiji, kako bi ugovorene investicije uspjele da se realizuju. Takođe, krajem jula, ukinut  je PDV za fizička lica, što je ogroman iskorak za njihov budžet, a doprinijeće i boljoj realizaciji investicija. Ona je pozvala sve structure društva da zajedničkim snagama učine sve kako bi se iskoristila sva novčana sredstva predviđena IPARD programom.

Slavica Pavlović, direktorica Sektora udruženja u Privrednoj komori, predstavila je kampanju ,,Snaga je u nama”, koja je počela 1. jula, a ima cilj širenja svijesti o veličini, snazi i značaju privrede Crne Gore. Ona je pozvala sve privrednike da se priključe kampanji i prijave kako bi besplatno promovisali svoje proizvode i usluge.