Privrednici i ministarstvo saglasni: Neophodno resetovati šumarski sektor
Odbor udruženja šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti Privredne komore, na sjednici održanoj 15. decembra razmotrio je Informaciju o poslovnom ambijentu u sektoru za period januar-septembar 2023, Ekonomsku analizu korišćenja šuma u državnom vlasništvu i Studiju izvodljivosti osnivanja preduzeća za upravljanje šumama.
Pred privrednicima su takođe bili predlog Programa rada Odbora za 2024. godinu, inicijativa za formiranje Grupacije za grafičku i izdavačku djelatnost, a prezentovana je kampanja „Snaga je u svima nama“.
Sjednicu je, u odsustvu predsjednika Odbora Milovana Gojkovića, vodio sekretar Goran Popović, a u radu su pored članova, učestvovali potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović, novi v.d. direktora Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvoprerađivačku industriju Darko Stojanović, pomoćnik direktora Uprave za šume i lovišta Danko Popović, kao i Jelena Pavićević, konsultantkinja na projektu “Snaga je u svima nama”
U informaciji o poslovnom ambijentu, koju je prezentovao sekretar Popović, između ostalog se navodi da drvna industrija, koja se u većini strateških i planskih dokumenata označava kao jedna od strateških grana, zajedno sa turizmom i poljoprivredom, treba da predstavlja glavni oslonac razvoja Crne Gore. Ukupan broj privrednih društava u drvnoj industriji, prema posljednjim podacima MONSTAT-a iznosio je oko 450. Najveći dio investicija u posljednjih nekoliko godina plasiran je u fabrike za proizvodnju peleta.
U skladu sa važećim programima gazdovanja šumama za gazdinske jedinice i planovima gazdovanja, ukupna drvna zapremina koja može biti predmet korišćenja šuma u 2023. godini iznosi 675.994 m3 bruto drvne zapremine (u državnim šumama 401.822 m3, a u privatnim šumama 274.172 m3). Ukupno planirali prihodi po svim vidovima korišćenja šuma iznose 12,29 miliona eura. Ukupno je izvezeno drveta u vrijednosti od 35,19 miliona eura, a uvezeno 38,86 miliona eura. U strukturi izvoza najveći dio odnosi se na izvoz rezane građe u vrijednosti od 20,61 milion eura, peleta 10,87 miliona eura.
Među preporukama koje se navode u informaciji, sekretar Popović je posebno istakao da je neophodno raspoloživi dozvoljeni godišnji sječivi etat, predviđen Programom gazdovanja šumama maksimalno iskoristiti.
– Produžiti rok izvršenja radova privrednim društvima, koja zbog opravdanih razloga (vremenskih uslova), nijesu završila sječu, izvoz i otpremu do 1. avgusta i 31.decembra 2023. godine, a koja su u skladu sa članom 3 ugovora, produžila rok važenja bankarske garancije. Takođe, privrednim društvima treba ponovo omogućiti pojednostavljeni postupak za izvoz proizvoda drvne industrije, te nastaviti i ubrzati proces sertifikacije šuma po FSC standardima što će pomoći domaćoj drvnoj industriji da izađe na zapadno tržište – rekao je Popović.
Privrednici su istakli za ambijent za poslovanje drvoprerade nije dobar, te da plaćaju najskuplju sirovinu u Evropi.
– Sa ovim cijenama bojim se da će se brojni drvoprerađivači ugasiti. Nema razvoja drvoprerade sa ovakvim načinom dodjele sirovine i nelojalnom konkurencijom. Da bismo iskoračili ka finalizaciji proizvoda potrebne su značajne investije koje se ne mogu realizovati uz model dodjele šume na korišćenje jednogodišnjim ugovorima. Potrebna je reforma sistema što prije i brže – rekao je Jasmin Bralić.
Privrednici navode da je potrebno napraviti adekvatan pravilnik i prije određivanja cijena korišćenja uraditi klasifikaciju šuma po kategorijama, uzeti u obzir otvorenost terena, puteve, konfiguraciju terena. Uslovi za korišćenje koji se baziraju na cijenama nijesu dobro rješenje, jer će dosta firmi nudi ekonomski neopravdane cijene samo da bi ušli u šume, dodaju oni.
Predstavnik Ministarstva Ranko Kankaraš da su za 2024. godinu planirane reforme sistema koji ne funkcioniše, ali je ujedno obavijestio privrednike da će i naredne biti na snazi jednogodišnji model dodjele šuma na korišćenje, te prognozirao da će ona za drvopreradu biti teška.
– Jasno je da su reforme u ovoj oblasti neophodne i radi se na novim propisima, jer dosadašnji sistem ne daje rezultate. Trenutno radimo na Programu gazdovanja šumama za 2024 i planirana je revizija početnih cijena u pravcu njiihovog snižavanja. Jednogodišnji ugovori nijesu razvojna politika pogotovo u drvnoj industriji i ne privlače investicije u ovu oblast – kazao je on i još jednom najavio osnivanje državnog preduzeća za upravljanje šumom koje će biti obavezno da snabdijeva privredu sirovinom.
Danko Popović, pomoćnik direktora za Upravljanje šumama i lovišta je kazao da su svi zahtjevi privrednika za produženje ugovora proslijeđeni ministarstvu. Ranko Kankaraš je citirao ministra sa prethodnog sastanka sa drvopređivačima da će svi ugovori koji nijesu ispunjeni iz opravdanih razloga biti produženi.
Prema riječima Darka Stojanovića, v.d. generalnog direktora za šumarstvo, lovstvo i drvopređivačku industriju, svima je jasno da stvari u ovoj oblasti nijesu dobro postavljene i već duže se ne odvijaju u pravom smjeru.
– Sistem koji nije dao rezultate u narednom periodu treba popraviti – naglasio je on.
Privrednici su posebno istakli na neadekvatnu percepciju njihovog rada i značaja u društvu. Da bi se ovakva percepcija korigovala Privredna komora je pokrenula kampanju Snaga je u svima nama.
Cilj kampanje je podići razumijevanje građana, privrede i donosioca odluka o potrebama privrede, kako bi se te prepreke zajednički prevazilazile. Naglašena je važnost sinergije privrede kako bi poruka kampanje bila što efikasnija. To bi omogućilo postojećim privrednim subjektima da ostvaruju bolje rezultate u takvom ambijentu, dok bi potencijalni preduzetnici bili motivisaniji za realizaciju svojih ideja, a sama kampanja bi imala dublji značaj i postigla željene rezultate.
