Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma: Uloga institucija i privrede u borbi protiv finansijskog kriminala
Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Centrom za finansije i Financial Hub, 25. decembra organizovala seminar ,,Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma: Uloga institucija i privrede u borbi protiv finansijskog kriminala’’.
Cilj je bio jačanje znanja i kapaciteta predstavnika institucija i privrede u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma, sa posebnim fokusom na regulatorni okvir, obaveze obveznika, identifikaciju i upravljanje rizicima, kao i praktične izazove u primjeni propisa. Tokom seminara razmotrene su uloge nadležnih institucija i privrednih subjekata u sistemu sprečavanja finansijskog kriminala, uz razmjenu iskustava i primjera iz prakse.
-Današnja tema je izuzetno aktuelna i značajna, ne samo sa aspekta regulatornih obaveza, već i sa stanovišta ukupne ekonomske stabilnosti, povjerenja u finansijski sistem i međunarodnog ugleda Crne Gore. Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma predstavlja jedan od ključnih stubova savremenog sistema bezbjednosti i održivog razvoja, a odgovornost za njegovu efikasnu primjenu dijele kako nadležne institucije, tako i privredni subjekti – poručio je u uvodnom obraćanju potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović.
On je posebno istakao značaj primjene SPN/FT propisa za Crnu Goru.
-Kao mala i otvorena ekonomija, Crna Gora mora kontinuirano jačati svoj institucionalni i regulatorni okvir, usklađivati se sa međunarodnim standardima i preporukama relevantnih tijela, poput FATF-a i Evropske unije. Efikasan sistem sprečavanja finansijskog kriminala nije samo zakonska obaveza, već i preduslov za privlačenje investicija, jačanje povjerenja investitora i stabilan razvoj privrede – kazao je Vujović.
Na seminaru su govorili stručnjaci iz ove oblasti, Aleksandar Radović, pomoćnik direktora Uprave policije – Sektora za finansijsko-obavještajne poslove, koji donosi višegodišnje iskustvo u borbi protiv finansijskog kriminala i međunarodnoj saradnji, te Ivan Simonović, osnivač i direktor konsultantske kompanije Solumon d.o.o., podijelio je praktične aspekte regulatornog savjetovanja i primjene SPN/FT propisa u privredi. Predstavnici bankarskog sektora — Nikola D. Pejović iz Crnogorske komercijalne banke i Sanja Mijušković iz Hipotekarne banke, govorili su o iskustvima iz prakse u oblasti procjene rizika, dubinske analize klijenata, interne kontrole i saradnje sa nadzornim organima.
-Regulativa u oblasti sprječavanja pranja novca i finansiranja terorizma (AML/CFT) predstavlja izuzetno zahtjevan i strogo propisan okvir čija se primjena očekuje u svakodnevnom poslovanju. U tom kontekstu, od presudne je važnosti da ovlaštena lica za sprječavanje pranja novca posjeduju ne samo teorijsko znanje, već i praktične vještine potrebne za pravovremeno prepoznavanje sumnjivih transakcija i ponašanja – istakao je Radović.
Poručio je da će kroz ovu obuku, učesnici steći jasno razumijevanje novog zakonskog okvira, svojih zakonskih obaveza i odgovornosti, kao i konkretne alate za identifikaciju indikatora pranja novca i finansiranja terorizma. On se posebno fokusirao na praktične primjere, analizu stvarnih scenarija, pravilno postupanje u slučaju uočenih nepravilnosti, kao i na način dokumentovanja i prijavljivanja sumnjivih aktivnosti nadležnim institucijama.
Ivan Simonović je u svom izlaganju naglasio da se sistem sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma ne smije posmatrati kao administrativna obaveza, već kao funkcionalan i dokaziv proces koji mora biti sastavni dio svakodnevnog poslovanja. Ukazao je da nadzorni organi ne ocjenjuju formalnu usklađenost niti dobru namjeru obveznika, već isključivo to da li su propisane mjere pravilno postavljene, dosljedno sprovedene i uredno dokumentovane. Poseban akcenat stavio je na značaj pravilne procjene rizika, poznavanja klijenata, utvrđivanja stvarnog vlasnika i kontinuiranog praćenja poslovnih odnosa, kao i na obavezu blagovremenog prijavljivanja sumnjivih aktivnosti.
Simonović je upozorio da se u praksi najčešće javljaju propusti poput neadekvatnog KYC-a, pogrešne klasifikacije klijenata i nedostatka kvalitetne evidencije, što značajno povećava regulatorni rizik.
-Nadzorni organi ne procjenjuju namjeru obveznika, već da li se mjere sprovode dosljedno, da li su pravilno dokumentovane i da li postoji jasna evidencija koja potvrđuje njihovu primjenu. Ukoliko takvi dokazi ne postoje, iz ugla nadzora može se zaključiti da sistem praktično ne postoji – naveo je on.
Pejović je istakao da identifikacija i procjena rizika predstavljaju osnov savremenog sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma. U tom okviru, identifikacija klijenata i utvrđivanje stvarnog vlasništva imaju ključnu ulogu u prepoznavanju i sprječavanju zloupotreba, naročito u slučajevima složenih vlasničkih struktura. Naglasio je da primjena faktora i matrice rizika omogućava dosljedno donošenje odluka, jačanje regulatorne usklađenosti i zaštitu integriteta finansijskog sistema, bez ugrožavanja legitimnog poslovanja.
-Pristup zasnovan na procjeni rizika predstavlja srž savremenog sistema za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, jer omogućava institucijama da prepoznaju stvarne prijetnje i na njih odgovore na proporcionalan i efikasan način – zaključio je Pejović.
Prema riječima Sanje Mijušković, primjena Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma u praksi zahtijeva više od formalnog ispunjavanja zakonskih obaveza. Istakla je da efikasan SPN/FT sistem podrazumijeva kontinuiranu edukaciju zaposlenih i klijenata, jasno razumijevanje obuhvata zakona, kao i aktivno praćenje klijenata i poslovnih odnosa. Poseban značaj ima otvorena komunikacija sa nadzornim organima, razmjena informacija unutar sektora i dosljedno vođenje evidencije o preduzetim mjerama, jer nemar u primjeni zakona direktno povlači odgovornost.
– Samo kroz kombinaciju znanja, saradnje i proaktivnog pristupa moguće je prepoznati i spriječiti složene oblike zloupotreba, uključujući korupciju, trgovinu ljudima i zloupotrebu offshore struktura – kazala je ona.
Zaključeno je da sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma predstavlja strateški važan segment ukupne bezbjednosti i ekonomskog razvoja, koji zahtijeva jasno definisanu i dosljednu saradnju između nadležnih institucija i privrede. Efikasna primjena SPN/FT propisa mora biti zasnovana na procjeni rizika, pravovremenoj identifikaciji klijenata i stvarnog vlasništva, kontinuiranom praćenju poslovnih odnosa i odgovornom postupanju u slučaju sumnjivih aktivnosti. Naglašeno je da formalno ispunjavanje zakonskih obaveza nije dovoljno, već je neophodan proaktivan pristup, stalna edukacija i razvijanje praktičnih vještina zaposlenih. Samo kroz snažan institucionalni okvir, visok stepen regulatorne usklađenosti i aktivno učešće privrednih subjekata moguće je efikasno suzbiti finansijski kriminal i očuvati integritet finansijskog sistema.
