Emocionalna i socijalna inteligencija u poslu
Privredna komora Crne Gore je 4. februara organizovala seminar “Emocionalna i socijalna inteligencija u poslu”.
Cilj je bio da se ukaže na značaj upravljanja ljudskim potencijalima u uslovima stalnih promjena u poslovnom okruženju, sa posebnim fokusom na ulogu emocionalne i socijalne inteligencije u svakodnevnom radu.
-U savremenom poslovnom okruženju, koje karakterišu ubrzane promjene, visoka neizvjesnost i stalni pritisak na rezultate, sve je jasnije da tehnička znanja i stručnost više nijesu dovoljni sami po sebi. Ono što sve češće pravi razliku između prosječnih i uspješnih pojedinaca, timova i organizacija jeste sposobnost da razumijemo sebe i druge, da prepoznamo emocije, upravljamo njima i gradimo kvalitetne odnose – poručila je u pozdravnoj riječi Marga Koković iz Sektora za obrazovanje i kvalitet u PKCG.
Predavačica je bila Ana Đurović, izvršna direktorica i vlasnica firme Brain Code d.o.o. koja pruža podršku u poslovanju i razvoju firmama i pojedincima, kroz unapređenje poslovnih procesa i poslovnih vještina. U radu sa ljudima i timovima, Ana spaja praksu, teoriju i savremene alate, pomažući pojedincima i organizacijama da ostvare održiv razvoj i bolje rezultate – kroz razumijevanje sebe i drugih.
Tokom izlaganja, Đurović je naglasila da se savremeno poslovanje odvija u uslovima konstantnih promjena, te da fokus više nije isključivo na tehnologiji i procedurama, već na načinu na koji ljudi funkcionišu unutar organizacija. Istakla je da poslovni rezultati danas u velikoj mjeri zavise od kvaliteta svakodnevnih interakcija zaposlenih, njihove komunikacije i sposobnosti saradnje.
Posebno je naglasila značaj emocionalne i socijalne inteligencije u profesionalnom okruženju. Ove vještine, kako je pojasnila, podrazumijevaju sposobnost upravljanja sopstvenim reakcijama, jasno izražavanje, razumijevanje radnog konteksta i konstruktivnu saradnju sa drugima. Prema njenim riječima, emocionalna i socijalna inteligencija predstavljaju temelj savremenog menadžmenta i odlučuju o tome da li će poslovne strategije ostati na nivou planova ili će biti uspješno sprovedene u praksi.
-Poslovni rezultati danas se ne proizvode isključivo kroz procese i tehnologiju, već kroz svakodnevne interakcije ljudi unutar organizacije – poručila je Đurović.
Govoreći o organizacionim benefitima, navela je da kompanije koje sistematski razvijaju ove kompetencije ostvaruju stabilnije procese, manji broj unutrašnjih konflikata i veću operativnu efikasnost.
-U takvim okruženjima problemi se rješavaju brže, zaposleni ostaju duže, a rezultati postaju održivi. Emocionalna inteligencija je danas pitanje korporativne otpornosti – kazala je ona.
Osvrnuvši se na domaći kontekst, Đurović je kazala da se crnogorska privreda i dalje nalazi u tranziciji iz tradicionalnog hijerarhijskog modela upravljanja ka modelu koji zahtijeva veću zrelost liderstva. Iako postoji rastuća svijest o potrebi drugačijeg pristupa vođenju ljudi, praksa još uvijek često počiva na intuiciji i ličnom iskustvu, umjesto na sistematskom razvoju liderskih i interpersonalnih vještina.
Kao primjere dobre prakse izdvojila je turizam i uslužne djelatnosti, gdje je kvalitet usluge direktno vezan za komunikaciju zaposlenih i odnos prema klijentima, zatim IT sektor, kao i kompanije koje posluju na međunarodnom tržištu, u kojima su timska saradnja, interkulturalna osjetljivost i kultura otvorene komunikacije već postali profesionalni standard.
Zaključeno je da emocionalna i socijalna inteligencija više ne predstavljaju dodatnu vrijednost, već ključni faktor diferencijacije i dugoročne konkurentnosti organizacija, bez obzira na djelatnost.
