Kako mjeriti kvalitet ljudskih resursa i produktivnost
Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Elite Academy Balkans, 20. marta organizovala seminar „Kako mjeriti kvalitet ljudskih resursa i produktivnost“.
U pozdravnoj riječi, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet dr Mladen Perazić istakao je da su ljudi najvažniji potencijal svake kompanije, te samim tim sektor ili služba za ljudske resurse sve više postaju najvažniji dio kompanije.
Tokom seminara učesnici su imali priliku da saznaju kako postaviti jasne ciljeve, planove, ključne indikatore izvršenja i kako mjeriti performanse pojedinaca i sektora.
Predavač je bio Milorad Pavićević, dugogodišnji direktor stranih kompanija za Balkan (Delta, Nestle Adriatic, Chipita, Pompea), nakon čega 2015. godine pokreće Elite Academy Balkans, najprije kad dio italijanske Elite Academy iz Firenze, a od 2022. godine šire svoje aktivnosti i postaju veoma značajna organizacija za obuke i primjenu Soft skills i najnaprednijih metodologija u radu sa ljudima na Balkanu.
On je istakao da je cilj današnjeg seminara da predstavi najsavremenije metode u mjerenju performansi, kako pojedinaca u kompaniji, tako i sektora.
– Moguće je, i neophodno, mjeriti procese i performanse kako bismo uticali na poboljšanje. Takođe, mjerljivost je neophodna i radi jasnog postavljanja organizacione strukture, motivacije i vođenja saradnika, komunikacije – kazao je Pavićević.
Prema njegovim riječima, osnov za postavljanje kvalitetne bonus šeme je u mjerljivosti procesa i performansi.
On je istakao da je cjelokupan prihod preduzeća, ostvaren kroz prodaju robe ili pružanje usluga tokom određenog perioda, ključan za procjenu finansijske stabilnosti i opšteg uspjeha preduzeća. Takođe je, kako navodi, važna i ukupna produktivnost koja mjeri koliko su zaposleni efikasni u obavljanju poslova, te da veće brojke ukazuju na efikasniju proizvodnju i smanjenje troškova proizvodnje.
Pavićević je ukazao i na važnost mjerenja stope fluktuacije, odnosno procenta zaposlenih koji su napustili kompaniju tokom određenog perioda.
– Stopa fluktuacije se često koristi kao pokazatelj zadovoljstva zaposlenih i efikasnosti regrutacije. Važno je pratiti ove informacije kako bi se identifikovali problematični trendovi i sprovela adekvatna HR strategija – kazao je Pavićević.
Naveo je da takođe u obzir treba uzeti i stopu zadržavanja koja predstavlja procenat zaposlenih koji su ostali u kompaniji tokom određenog perioda. Visoka stopa zadržavanja ukazuje na efektivno upravljanje ljudskim resursima i zadovoljstvo zaposlenih, dok niska stopa može ukazivati na probleme sa angažovanjem i motivacijom zaposlenih. Kada je u pitanju stopa zadovoljstva zaposlenih, istakao je da je ona vitalna za održavanje produktivnosti i angažovanosti.
– Visoka stopa zadovoljstva zaposlenih često rezultira smanjenim fluktuacijama i većim nivoom lojalnosti. Kompanije često koriste ankete i povratne informacije zaposlenih kako bi procijenile nivo zadovoljstva i identifikovale oblasti za poboljšanje – rekao je on.
Prema njegovim riječima, važan je i procenat zaposlenih koji su unaprijeđeni u posljednjih 12 mjeseci.
– Stopa promocije je važna jer pokazuje koliko se organizacija brine o razvoju svojih zaposlenih. Visoka stopa promocije može uticati na povećanje motivacije i zadovoljstva zaposlenih, dok niska stopa može dovesti do nezadovoljstva i demotivacije – istakao je Pavićević.
On je tokom predavanja takođe ukazao na neophodnost mjerenja stopa: zapošljavanja; otpuštanja; obuke i razvoja; povratka ulaganja u obuku, regrutaciju, zadržavanje, angažovanje, performanse, te zadovoljstvo zaposlenih.
