Zašto je rod naše pitanje

Rodna ravnopravnost ostaje važno društveno pitanje zbog postojećih nejednakosti u oblasti političke moći, ekonomije, pravnog statusa, podjele rada i prisutnog nasilja i diskriminacije, stoga je neophodno kontinuirano raditi na njihovom prevazilaženju kroz edukaciju, primjenu zakona i promjenu društvenih obrazaca.
Ovo je poručeno sa seminara ,,Zašto je rod naše pitanje?”, održanog 28. aprila u Privrednoj komori Crne Gore.
-Cilj seminara je podizanje svijesti iz oblasti rodne ravnopravnosti i prenošenje znanja i vještina. Predavanje je zasnovano na praktičnom i stručnom iskustvu i namijenjeno je svima koji učestvuju u donošenju poslovnih odluka. Osnaživanje žena i promovisanje rodne ravnopravnosti je od suštinskog značaja za brže postizanje održivog razvoja – poručila je u pozdravnoj riječi Ksenija Đukanović iz Sektora za obrazovanje i kvalitet u PKCG.
Predavačica je bila Aet Salh, samostalna savjetnica za rodnu ravnopravnost u Sekretarijatu za socijalno staranje Glavnog grada Podgorica. Trenerica je rodne ravnopravnosti UNDP/OEPSa. Autorka je knjige „Proces socijalizacije rodne ravnopravnosti”, i preko dvadeset naučnih stručnih radova, objavljenih i u međunarodnim časopisima i zbornicima. Učestvovala je na brojnim konferencijama, obukama i seminarima u zemlji i inostranstvu.
Salh je tokom seminara ukazala na ključne pojmove, izazove i trenutni položaj rodne ravnopravnosti u društvu. Istakla je razliku između pola i roda, naglašavajući da pol predstavlja biološke, anatomske i fiziološke karakteristike koje su uglavnom nepromjenljive i univerzalne, dok je rod društveno uslovljena kategorija koja se oblikuje kroz vrijeme i prostor. Prema njenim riječima, rod podrazumijeva skup društveno definisanih uloga, ponašanja i očekivanja koja se pripisuju ženama i muškarcima.

-Rod nije nešto što je unaprijed zadato i nepromjenljivo, već skup uloga i obrazaca ponašanja koje usvajamo kroz porodicu, obrazovanje i šire društvo, često i nesvjesno. Upravo zbog toga, ono što je društveno naučeno može se vremenom mijenjati i unapređivati – kazala je ona.
Govoreći o rodnim režimima, naglasila je da oni predstavljaju strukturirane odnose između muškaraca i žena, kako na institucionalnom, tako i na svakodnevnom nivou, te da upravo ti odnosi oblikuju porodične i partnerske dinamike, ali i raspodjelu moći u društvu. Istakla je da se rodne uloge uče kroz proces socijalizacije, u porodici, obrazovnom sistemu, medijima i kulturi, čime se dodatno učvršćuju postojeće društvene norme.
Ukazala je i na ekonomske nejednakosti, ističući da žene, zbog nižih plata, manjeg učešća na tržištu rada i češće zastupljenosti u slabije plaćenim sektorima, ostvaruju niže prihode u odnosu na muškarce. Takođe je naglasila da razlike postoje i u pristupu obrazovanju i profesionalnim izborima, gdje društvena očekivanja i dalje utiču na obrazovne i karijerne puteve.
Govoreći o suštini rodne ravnopravnosti, istakla je da se ona svodi na pitanje da li svi ljudi imaju jednake mogućnosti, prava i tretman bez obzira na pol i rod, naglašavajući da je to jednostavno pitanje u teoriji, ali često složeno u praksi.

-Rodna ravnopravnost nije samo pitanje zakona i formalnih prava, već stvarnih životnih okolnosti u kojima se ljudi nalaze, prilika koje imaju, izbora koje mogu da naprave i podrške koju dobijaju. Bez promjene društvenih normi i svakodnevnih praksi, teško možemo govoriti o suštinskoj jednakosti – poručila je Salh.
Osvrnuvši se na regionalni kontekst, naglasila je da su Crna Gora i zemlje Zapadnog Balkana ostvarile određeni napredak, ali da i dalje zaostaju za prosjekom Evropske unije. Prema njenim riječima, razlike između država regiona nisu velike, te se može reći da se sve nalaze na sličnom nivou razvoja, dok je ključni izazov ne nedostatak zakona, već njihova primjena i ukorijenjene društvene norme.
Kada je riječ o pozitivnim primjerima, istakla je da je oblast obrazovanja jedan od najsnažnijih segmenata rodne ravnopravnosti u Crnoj Gori, naglašavajući da žene u velikom broju završavaju magistarske i doktorske studije, čak i u većem procentu nego muškarci.
Na kraju, naglasila je da rodna ravnopravnost ostaje važno društveno pitanje zbog postojećih nejednakosti u oblasti političke moći, ekonomije, pravnog statusa, podjele rada i prisutnog nasilja i diskriminacije, te da je neophodno kontinuirano raditi na njihovom prevazilaženju kroz edukaciju, primjenu zakona i promjenu društvenih obrazaca.





