Razmotreni zakonodavni okvir i ključni infrastrukturni projekti u građevinarstvu

Razmotreni zakonodavni okvir i ključni infrastrukturni projekti u građevinarstvu
Na sjednici Odbora građevinarstva i industrije građevinskih materijala koja je održana 16. aprila, predstavljeno je trenutno stanje zakonodavnog okvira u oblasti izgradnje objekata, sa posebnim osvrtom na primjenu novog Zakona o izgradnji objekata i pratećih podzakonskih akata, kao i na unapređivanje procedura, uključujući uvođenje elektronskih prijava. Takođe su predstavljene aktivnosti Monteputa, sa fokusom na nastavak izgradnje autoputa na dionici Mateševo–Andrijevica, plan aktivnosti Agencije za izgradnju Podgorice za 2026. godinu, kao i plan aktivnosti Sekretarijata za imovinu, zastupanje i investicije Opštine Bar, uz pregled ključnih projekata i izazova u njihovoj realizaciji.
Milica Abramović iz Ministarstva prostornog planiranja, načelnica Direkcije za izdavanje dozvola, istakla je da je rad na izradi zakona i podzakonskih akata trajao četiri godine. Zakon o izgradnji objekata usvojen je u martu 2025. godine, paralelno sa Zakonom o uređenju prostora, pri čemu su ova dva zakona funkcionalno povezana, ali su sada normativno razdvojena kako bi se jasno razgraničile oblasti planiranja i izgradnje.
Kako je naglasila, cilj novog zakonskog rješenja je uspostavljanje standardizovanog sistema u kojem su jasno definisane procedure, nadležnosti i minimalni obim potrebne dokumentacije, posebno u postupku izdavanja građevinskih dozvola. Kada je u pitanju digitalizacija i implementacija sistema elektronskih dozvola, u toku su obuke za službenike u ministarstvu i lokalnim samoupravama.

Abramović je ukazala na ključne izazove u praksi, posebno na nedovoljan kvalitet projektne dokumentacije i revizija, što direktno utiče na probijanje zakonskih rokova za izdavanje građevinskih dozvola (30, odnosno 60 dana). Česti su zahtjevi za dopunom dokumentacije, uključujući i dodatne provjere od strane nadležnih organa, naročito u tehničkom dijelu, nedovoljno obrađena ostane dokumentacija vezana za CEDIS, elaborati u oblasti zaštite od požara i dr. Posebno je naglasila potrebu za jačanjem odgovornosti struke, uključujući projektante i revidente, uz strožije sankcije za nepoštovanje propisa. Upućen je apel nadležnim institucijama i Inženjerskoj komori i komori Arhitekata, da utiču na podizanje kvaliteta projektne dokumentacije, uz insistiranje na sigurnosti, kvalitetu i zaštiti javnog interesa kao prioritetima.
U diskusiji su privrednici podržali iznesene stavove, ukazujući na potrebu unapređenja tehničkog kvaliteta projekata. Takođe su postavljena pitanja u vezi sa uspostavljanjem portala za izdavanje urbanističko-tehničkih uslova. Iz Ministarstva je pojašnjeno da je u toku priprema geoportala, dok se do njegove pune implementacije primjenjuje postojeći sistem u skladu sa važećim zakonskim rješenjima. Predstavnici privrede ukazali su na usporen investicioni proces, posebno u dijelu izdavanja dozvola, naglašavajući da produženi rokovi i administrativne procedure utiču na poslovni ambijent. Istaknuti su i problemi u realizaciji projekata nakon izdavanja dozvola, poput priključenja na infrastrukturu, što zahtijeva bolju koordinaciju između nadležnih institucija.Takođe, na apel naših privrednika o izmjenama i dopunama nekih članova postojećeg zakonskog teksta, koji direktno utiču na poslovanje, iz Ministarstva je najavljeno da će najvjerovatnije doći do usklađivanja zakona sa EU regulativom i da treba iskoristiti momenat i uputiti uobličen materijal na razmatranje.
Zaključeno je da je na narednoj sjednici Odbora udruženja potrebno organizovati širu raspravu uz učešće predstavnika relevantnih institucija, uključujući, resorno MInistarstvo, Ministarstvo unutrašnjih poslova, inspekcijske organe, Agencije za elektronske komunikacije, CEDIS-a, Vodovoda, Inženjerske i komore Arhitekata, kako bi se zajednički razmotrili izazovi i unaprijedila primjena zakona.
Milan Ljiljanić, direktor Monteputa, govoreći o dionici autoputa Mateševo-Andrijevica, podsjetio je da je u februaru potpisan ugovor o projektovanju i izgradnji sa konzorcijumom PowerChina – Stecol – Pccd, koji sada formira lokalnu kancelariju obavlja pripremne radnje kao što su organizovanje projektantnih timova i licenciranje inženjera. Ne gubimo vrijeme i paralelno radimo vie stvari.
-Sredinom godine očekujemo početak izgradnje. Projekat je vrlo zahtjevan u građevinskom smislu a najzahtjevjniji je tunel od 4 km od koga zavisi dinamika radova. Tu je 7-8 km mostova a kroz glavni projekat će se definisati tačna njihova i dužina trase. U nekim djelovima se pokušava optimizacija trase kako bi se izbjegla pojava klizišta i dodatni nepredviđenii radovi. Izazovni su socijalni aspekt kao i ekološki, jer je dosta objekata u neposrednoj blizini trase. Taj aspekt je itekako osjetljiv i gledamo da sve koji žive blizu trase zaštitimo. Glavni radovi će biti od 2027. godine, a pripremni ove godine. Gledaćemo da tunel započnemo ove godine s obzirom na njegovu zahtjevnost – rekao je Ljiljanić.
Među ostalim prioritetnim projektima naveo je zaobilaznice oko Budve, Podgorice i Bara i njihovo povezivanje autoputem i brzim cestama. Takođe je rekao da je u planu raspisivanje tendera za idejno rješenje zapadnog kraka Jadransko jonskog autoputa.
Privrednici smatraju da pomenuti investicioni ciklus nosi velike šanse za građevinski sektor i ukazuju na potrebu bolje organizacije crnogorskih privrednika kako bi bili ukljjučeni u rad na navedenim projektima u najvećoj mogućoj mjeri.

Isped Agencija za izgradnju i razvoj Podgorice obratio se izvršni direktor Bajko Vučićević i izvijestio o programu za 2026. godinu. Agencija planira značajne aktivnosti u oblasti uređenja građevinskog zemljišta, komunalnog opremanja i izgradnje infrastructure. On je istakao da su budžetom predviđena velika ulaganja, uključujući 10.800.000 eura za visokogradnju, 9.200.000 eura za saobraćajnice i mostove, 2.550.000€ za projektnu dokumentaciju, 2.500.000 eura za uređenje lokacija i 840.000 eura za vodovodnu mrežu. Vučićević je naveo da je među ključnim projektima rekonstrukcija robne kuće „NA-MA“, rekonstrukcija sportskog centra „Ljubović“, kao i projekat sajamsko-kongresnog centra u Agroindustrijskoj zoni. Takođe, naveo je i rekonstrukciju određenog broja gradskih saobraćajnica kao i modernizaciju komunalne infrastrukture poput vodovoda, kanalizacije i javne rasvjete. Zaključujući obraćanje, Vučićević je istakao da je cilj svih planiranih aktivnosti unapređenje funkcionalnosti grada i kvaliteta života građana kroz održiva i savremena urbanistička rješenja.
Predstavnici privrednih subjekata koji posluju u kontakt zoni izgradnje Bulevara Vojislavljevića, su se na sjednici uputili molbu Agenciji da se u komunikaciji sa Upravom za saobraćaj pronađe model realizacije radova, kojim bi dio saobraćajnice tokom izgradnje uvijek ostajao prohodan, jer bi u suprotnom bili suočeni sa potpunim zatvaranjem ili jako otežanim poslovanjem. Po riječima Vučićevića, Agencija će, u saradnji sa Upravom za saobraćaj pokušati da pronađe adekvatan model, budući da je svjesna izazova sa kojima se privrednici suočavaju.
Sekretar Sekretarijata za imovinu, zastupanje i investicije, Opština Bar, Stefan Šušter, predstavio je plan aktivnosti ove institucije za 2026. godinu, ističući da je budžetom predviđen investicioni okvir od oko 42 miliona eura. Naglašeno je da značajan dio sredstava ide na pripremne aktivnosti, uključujući izradu tehničke dokumentacije i rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, koji i dalje predstavljaju jedan od ključnih izazova u realizaciji projekata. Kao najznačajnije projekte izdvojio je izgradnju olimpijskog bazena u Baru, kao i nastavak aktivnosti na sportskoj dvorani „Topolica“. U fokusu je i izgradnja bulevara na potezu od Sutomora ka Baru, završen je konkurs za izgradnju prve javne garaže u Baru, dok je kao izazovan projekat istaknuto rješavanje parking prostora u Virpazaru, za koji je u toku priprema tehničke dokumentacije.
Na kraju sjednice, sekretar Odbora Balša Rakčević predstavio je Informaciju o poslovnom ambijentu u sektoru građevinarstva za 2025. godinu.
Sjednicu je vodio predsjednik Odbora, Mile Gujić.





