Formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata jedno od ključnih mjerila za zatvaranje poglavlja 15

Na Odboru udruženja energetike i rudarstva, održanom u Privrednoj komori 20. novembra, razmotreni su Plana rada OU energetike i rudarstva za 2024 god i Nacrt Zakona o snabdjevanju naftnim derivatima u slučaju poremećaja na tržištu. Predstavljene su inicijative „Vodonična strategija Crne Gore“ i formiranje Grupacije distributera nafte i naftnih derivata, a prezentovana je i kampanja PKCG „Snaga je u svima nama“.

Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ivan Bulatović uz podršku sekretara Odbora Ranka Vukmirovića, a u radu su pored članova učestvovali i potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović, te načelnica Direkcije za reformu razvoja energetike u MInistarstvu saobraćaja i pomorstva,  Zorana Sekulić.

Sekulić je podsjetila da tema formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata datira od 2016. godine, te da je njihovo uspostavljanje jedno od ključnih mjerila za zatvaranje poglavlja 15  – Energetika u pregovorima s EU. Nacrt zakona je prošao javnu raspravu i uvažene su sugestije privrednika, pa je njegov tekst pretrpio znatne korekcije.

– Rezerve bi omogućile sigurno snabdijevanje u slučaju poremećaja na tržištu derivata, a formirale bi se na neprofitnoj osnovi. Iznosile bi oko 100 hiljada tona derivata, što je ekvivalent tromjesečnoj potrošnji – kazala je ona.

Prema njenim riječima, trećina ove količine trebalo bi da bude uskladištena u Crnoj Gori, a planirano je da to bude u rezervoarima koji se nalaze u luci u Baru, dok dvije trećine mogu biti obezbjeđene u vidu tiketa. Obveznici ovog zakona biće veliki uvoznici derivata i Uprava za ugljovodonike, a kada se steknu okolnosti za to, sve bi u jednom trenutku preuzela Uprava.

Sekulić je istakla da se obavezne rezerve skladište se u carinskim i/ili akciznim skladištima, koja imaju mogućnost istovara i utovara naftnih derivata sa najmanje dvije vrste transporta. Pritom, početak utovara mora da bude moguć u roku od 48 sati od davanja naloga za utovar i to minimalno u količini od 1.000 tona obaveznih rezervi na dan.

Ona je takođe kazala da će se nakon rebalansa budžeta pristupiti rekonstrukciji rezervoara u Baru, koji su u državnom vlasništvu, kako bi isti služili namjeni.

– Rezervoari sada nisu u dovoljno dobrom stanju za skladištenje goriva, te se moraju adaptirati. Nakon rebalansa budžeta, objavićemo javni poziv i krenuti u njihovu rekonstrukciju – istakla je ona.

Sekulić je navela da je energetski subjekat koji skladišti obavezne rezerve dužan da obezbijedi ispravnost skladišta i infrastrukture za utovar i istovar obaveznih rezervi iz skladišta, redovno održavanje i polisu osiguranja od uobičajenih rizika i od rizika od curenja (lekaže) za vrijeme trajanja ugovora o skladištenju obaveznih rezervi.

Privrednici su tokom diskusije ukazali da bi za skladištenje rezervi derivata mogli biti iskorišćeni rezervoari u Bijelom Polju, te da bi to bilo poželjno i sa aspekta seizmičke sigurnosti. Predstavnica Vlade je međutim istakla da se rezervoari moraju naprije adaptirati, te da se razmatra da li bi ih bilo povoljnije iznajmljivati od naftnih kompanija. Privrednici su takođe imali dilemu hoće li inostrani partneri poštovati obaveze po tiketima u vrijeme energetskih turbulencija.

Predstavljajući Inicijativu „Vodonična strategija Crne Gore“ Sekulić je kazala da su, promjene koje sa sobom nosi orijentacija na vodonik kao zamjenu za fosilna goriva, veoma dalekosežne te da se cio ovaj tehnološki, finansijski, regulatorni, edukativni i naučnoistraživački proces karakteriše kao vodonična tranzicija.

– Iz dosadašnjeg iskustva može se jasno sagledati da je prvi korak izrada nacionalne vodonične strategije, koja je svojevrsna legitimacija o nastojanjima Crne Gore u ovoj oblasti, ali isto tako i osnova za preduzimanje konkretnih koraka kako bi se projekti i programi implementirali u Crnoj Gori – istakla je Sekulić.

Prema njenim riječima, Ministarstvo je uspjelo da dobije potvrdu od GIZ-a da će pružiti podršku izradi vodonične strategije i u toku je sprovođenje tenderske dokumentacije za sprovođenje postupka izbora eksperata koji će raditi na izradi strategije.

– Na ovaj način bismo išli u pravcu postepenog smanjivanja zavisnosti od fosilnih goriva, mada treba imati u vidu da je cijena tehnologije proizvodnje jako visoka, a izazov je i skladištenje vodonika – poručila je Sekulić.

Na sjednici je prihvaćena i inicijativa za formiranje Grupacije distributera nafte i naftnih derivata, čiji bi rad bio usmjeren na pružanje pomoći i podrške malim kompanijama koje se bave distribucijom nafte i naftnih derivata i razmatranje pitanja od značaja za njihov rad, kako bi se na organizovan i efikasan način rješavali problemi u toj oblasti.

Kampanja “Snaga je u svima nama”

Predstavnica Sektora za marketing PKCG, Maja Rašković upoznala je članove Odbora sa projektom i kampanjom “Snaga je u svima nama”.

Ona je kazala da je Privredna komora još prošle godine započela kampanju koja je ukazala na veoma važan aspekt – koliki je stepen (ne)razumijevanja građana o snazi, veličini i značaju privrede Crne Gore. Kampanja posebno naglašava potrebu da se privreda, kao stub ekonomskog i društvenog razvoja, istakne kao zajednička tema.

– Kroz kampanju smo se trudili da ukazujemo na poslovne barijere sa kojim se svaki sektor u privredi suočava u svakodnevnom poslovanju. Cilj nam je bio podići razumijevanje građana o potrebama privrede, kako bismo zajedno prevazilazili te prepreke – istakla je Rašković.

Ona je naglasila važnost sinergije privrede kako bi poruka kampanje bila što efikasnija. To bi omogućilo postojećim privrednim subjektima da ostvaruju bolje rezultate u takvom ambijentu, dok bi potencijalni preduzetnici bili motivisaniji za realizaciju svojih ideja, a sama kampanja bi imala dublji značaj i postigla željene rezultate

Prema njenim riječima, ovaj projekat će imati svoj kontinuitet, jer smo svi svjesni da je osnaživanje privrede i privrednika dugoročan proces, koji zahtijeva jačanje njihovog realnog identiteta i poboljšanje imidža u društvu.