Privredna komora Crne Gore

Main Menu

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija

logo

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija
Poslovni ambijent
Home›Poslovni ambijent›Neophodan strateški pristup razvoju turizma

Neophodan strateški pristup razvoju turizma

By Novica Bulatovic
April 25, 2025
630
0
Share:

Bez hitnog i koordinisanog djelovanja institucija, ključni problemi koji opterećuju turističku privredu prijete ozbiljnim posljedicama po uspješnost ljetnje sezone, održivost biznisa i ukupne javne prihode, poručeno je sa sjednice Odbora turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, koja je održana u Skupštini Opštine Budva.

Predstavnici lokalne samouprave, turističkih organizacija, privrede i državnih institucija otvoreno su ukazali na višestruke izazove, čiji se efekti već osjećaju na terenu.

Predsjednik Odbora udruženja turizma i ugostiteljstva Privredne komore Crne Gore, Ranko Jovović, kazao je da prošlogodinšnji pad prihoda u turizmu predstavlja ozbiljno upozorenje i zahtijeva hitne i strateški promišljene mjere kako bi se izbjegao nastavak negativnog trenda, posebno u uslovima nedostatka ključnih strateških dokumenta i neadekvatne uključenosti privrede u kreiranje zakonskih rješenja. On je istakao potrebu za efikasnijim i digitalizovanim procedurama za angažovanje sezonske radne snage, te apelovao na završetak svih infrastrukturnih projekata i građevinskih radova prije početka sezone. Takođe, ocijenio je da će povećanje PDV-a sa 7% na 15% negativno uticati na konkurentnost crnogorskog turističkog proizvoda, pogotovo u poređenju sa zemljama regiona koje zadržavaju niže poreske stope. –  Kašnjenja u sprovođenju tenderskih procedura za zakup djelova morskog dobra i neizvjesnost oko spremnosti kupališta mogu ozbiljno ugroziti početak sezone. Bez jasnog strateškog pravca, čak i najveće prednosti koje Crna Gora ima kao destinacija, prirodne ljepote, raznovrsna ponuda i kulturno nasljeđe, mogu biti dovedene u pitanje  –  upozorio je Jovović, pozivajući sve aktere u turističkoj privredi da zajednički doprinesu rješavanju izazova kako bi se osigurala kvalitetna realizacija predstojeće ljetnje sezone .

Predsjednik Opštine Budva Nikola Jovanović ocijenio je da održavanje sjednice Odbora predstavlja primjer saradnje Privredne komore, odnosno cjelokupne privrede i lokalne samouprave. – Naš cilj je da sa privredom radimo na poboljšanju uslova kako bismo udruženim snagama što bolje realizovali turističku sezonu. Komunikaciju sa privredom smatramo esencijalno važnom kako bismo zajednički sagledali probleme i nalazili najbolje načine da se prevaziđu – rekao ej Jovanović.

Opština je, kroz rad svog Koordinacionog tijela za praćenje priprema turističke sezone, identifikovala ključne izazove. – I ove godine, nažalost, nedovoljno pripremljeni ulazimo u sezonu i tako je iz godine u godinu. Pripreme dolaze kasno što je loša praksa. Glavni aktuelni izazov predstavljaju tenderi za zakup kupališta, naročito u Budvi – najvažnijoj turističkoj destinaciji koja ostvaruje 50 odsto turističkih prihoda. Na današanji dan u Budvi nije podnijet nijedan zahtjev za saglasnost za otvaranje kupališta. Tenderi su kasno sprovedeni, a posebno očekujemo kašnjenje kod onih gde je došlo da promjene zakupca. Opština apeluje da se postupak ubrza uz striktno poštovanje zakona i podzakonskih procedura – rekao je Jovanović.

On je takođe kao izazove istakao povećanje cijena zakupa plaža što će poskupiti usluge a time umanjiti konkurentnost destinacije, kao i još nezavršene radove na bulevaru od Tivta do Budve, što opterećuje cio primorski region. Najavio je da će Opština formirati tijelo koje će pratiti važne investicije. – Mora se otvoriti jak investicioni ciklus koji je bitan za valorizaciju turističkih potencijala – zaključio je on.

Petar Odžić, predsjednik Skupštine Opštine Budva, ukazao je da nas čeka neizvjesnost u odvijanju turističke sezone. – Što se tiče lokalnog nivoa, turistička sezona će biti pripremljena na najbolji mogući način – uvjerava Odžić. On smatra da su tenderi za zakup kupališta destabilizovali početak turističke sezone, te da povećanje PDV-a u ovom sektoru dovodi u pitanje konkurentnost poslovanja. –  Povećanje poreskih opterećanja ne vodi nužno povećanju prihoda od poreza, već smanjenju naplate i povećavanju sive zone. Drastično povećanje nameta u turizmu neće dati željene finansijske efekte. Tražićemo vraćanje PDV na pređašnju stopu – kazao je Odžić.

Potpredsjednik Privredne komore Nikola Vujović istakao je da u susret turističkoj sezoni nedostaju strateška dokumenta, pretpostavke u smislu infrastrukture i povoljan poslovni ambijent. –  Ovakva osnova za bavljenje turizmom djeluje prilično destimulišuće, naročito ako vidimo šta radi konkurencija u okruženju. Probleme koje ste naveli privreda odavno prepoznaje i raduje spremnost za razgovor lokalnih samouprava sa privrednicima. Na svim projektima PKCG će biti partner kako bismo probleme u turizmu riješili što prije – rekao je Vujović.

Privrednici su na sjednici kao jedan od najvećih problema istakli nedostatak kvalifikovane radne snage. Postupci za dobijanje radnih dozvola su spori, komplikovani i često neefikasni. Ukazali su na to da radnici iz trećih zemalja čekaju mjesecima na dozvole, što im onemogućava da na vrijeme započnu rad. Uvedeni su i novi administrativni uslovi (poput potvrde o nekažnjavanju), koji dodatno otežavaju situaciju. Istovremeno, poručuju oni, turističke škole nemaju dovoljan broj polaznika, a mladi kadrovi često ne ostaju u struci, što ugrožava budućnost lokalnog turizma.

Takođe, nedostatak avio-konekcija i loša infrastruktura dodatno udaljavaju Crnu Goru od regionalnih konkurenata poput Hrvatske i Albanije, koje konstantno unapređuju svoju ponudu. Posebno su ukazali na to da su cijene zakupa plaža značajno povećane, te da zbog kasnog tendera postoji ozbiljna opasnost da plaže neće biti spremne do sredine jula, čime bi se narušila srž ponude crnogorskog turizma.

Smatraju i da povećanje PDV-a nije smjelo uslijediti nakon što su cijene za 2025. već bukirane. Ova promjena mogla bi ugroziti rentabilnost poslovanja, jer su već uzeti avansi, a dodatna fiskalna opterećenja dolaze retroaktivno. Porezi na nepokretnosti su takođe naglo porasli, što hotelijere stavlja u izuzetno nepovoljan položaj. Istovremeno, ističu, izostaje kvalitetna i koordinisana promocija crnogorskog turističkog proizvoda. Upozorili su da lokalne turističke organizacije nemaju dovoljne kapacitete, dok nacionalna strategija promocije ne postoji.

Aleksandar Božović, TO Budva ukazao je na ključne izazove i potencijale u susret ljetnjoj sezoni, među kojima su infrastrukturna ograničenja, nedostatak strateških dokumenata i potreba za boljom saradnjom među institucijama. –  Potrebno je što prije krenuti u snažniju promociju destinacija i izradu nove strategije turizma koja će uključiti sve aktere – od lokalnih turističkih organizacija do resornog ministarstva – poručio je on.

Predstavnik Ministarstva unutrašnjih poslova, Dragan Dašić, istakao je da nadležni u filijali Budva rade pod velikim pritiskom sa ograničenim kadrovskim i prostornim kapacitetima, uprkos velikom broju zahtjeva.  –  Na današnji dan imamo 95.000 stranaca u evidenciji, od čega je njih 30.000 na stalnom boravku. U Budvi je izdato više od 20.000 radnih dozvola, a broj zaposlenih i prostorije ostali su isti – naveo je Dašić, uz apel za pomoć i veća ulaganja.

Milena Milić, Ministarstvo turizma prezentovala je Plan pripreme ljetnje turističke sezone za 2025. godinu, istakavši da je Vlada Crne Gore je, kroz koordinaciju Ministarstva turizma, fokus stavila na unapređenje infrastrukture, proširenje smještajnih kapaciteta, diversifikaciju ponude, bolju promociju destinacije, te suzbijanje sive ekonomije. –  Poseban akcenat je na produženju sezone i jačanju Crne Gore kao cjelogodišnje destinacije, uz podršku međunarodnim sajmovima, marketing kampanjama i novim aviolinijama. Plan uključuje i intenzivne inspekcijske kontrole, povećanje bezbjednosti, zdravstvenu spremnost i podršku zapošljavanju domaće radne snage – kazala je ona.

O bezbjednosti destinacije sa osvrtom na bezbjednost hotela, govorio je Zoran Vučinović, Odbor za bezbjednost u turizmu AMBCG.  – Lokalne i državne institucije u kontinuitetu rade na jačanju sigurnosnog ambijenta, svjesne značaja koji turizam ima za ukupan ekonomski razvoj. Poseban akcenat stavlja se na koordinaciju između turističkog i bezbjednosnog sektora, kroz operativne planove i zajedničke aktivnosti, s ciljem očuvanja povjerenja gostiju i međunarodne reputacije Budve kao sigurne, uređene i poželjne destinacije – kazao je on.

Na kraju, zaključeno je da Crna Gora mora uvesti strateški pristup razvoju turizma, sa fokusom na održivost, jednostavnije procedure, partnerski odnos između države i privrede i sistemsko rješavanje višegodišnjih problema. U suprotnom, crnogorski turizam bi mogao izgubiti trku sa konkurencijom i nanijeti dugoročnu štetu ekonomiji zemlje.

0
Shares
  • 0
  • +
  • 0
  • 0

Related articles More from author

  • Poslovni ambijent

    Predstavljen Program razvoja industrije prerade drveta i proizvodnje namještaja za period 2025 – 2028.

    September 27, 2024
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Sinergijskim djelovanjem privrede i nadležnih institucija do unapređivanja procedura i efikasnijeg prometa robe

    May 29, 2025
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Aktivnije raditi na digitalizaciji privrede

    November 27, 2023
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Podstaći primjenu standarda i afirmisati značaj kvaliteta

    February 24, 2025
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Produžiti rok za prijavu robe carinskoj ispostavi

    September 26, 2024
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Instrukcija za plaćanje carinskog duga od 01. januara 2024.

    January 1, 2024
    By Novica Bulatovic

Menu

  • Galerija

  • Publikacije

  • Glasnik

Najave

  • 5
    Maj
    Obrazovanje

    Seminar: Uslovi za razvoj vještačke inteligencije na Zapadnom Balkanu: gdje se nalazimo i šta nas očekuje?

  • 6
    Maj
    Obrazovanje

    Seminar: Primjena MSFI 9 – Finansijski instrumenti sa fokusom na potraživanja od kupaca i model očekivanih kreditnih gubitaka (ECL)

  • 14
    Maj
    Projekti

    Info dan projekta RECONNECT – Nove prilike za unapređenje biznisa

  • 05
    Novembar
    Saopštenja

    Konkurs za sufinansiranje učešća u Network EUREKA projektima u 2026. godini

Privredna komora Crne Gore © 2022
All rights reserved

pkcg logo

Kontakt info

Privredna komora Crne Gore
ul. Novaka Miloševa 29/II
Podgorica 81000
Crna Gora

tel +382 20 23 05 45
fax +382 20 23 04 93
pkcg@pkcg.org
www.komora.me

  • Početna
          • April 30, 2026

            Izvještaj o usklađivanju međugradskih redova vožnje za registracioni period 2026/2027

          • April 30, 2026

            Regionalni fond za izazove dodijelio skoro pola miliona eura za projekat iz Crne Gore

          • April 30, 2026

            Nagradna igra “Kupujmo naše!”

          • April 30, 2026

            Pravila Nagradne igre “Kupujmo naše!”

          • April 29, 2026

            Uručena uvjerenja zaštitarima lica i imovine

          • April 29, 2026

            Šta EU fondovi donose kompanijama – predrasude i mogućnosti

          • April 28, 2026

            Zašto je rod naše pitanje

          • April 27, 2026

            IRMS i regulatorni okvir u praksi: izazovi, rizici i rješenja za efikasnije poslovanje

          • April 23, 2026

            Predstavljen strateški okvir za planiranje razvoja obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori

          • April 22, 2026

            Značaj interne revizije u donošenju menadžerskih odluka

  • O PKCG
  • Udruženja