Predstavljen Program razvoja industrije prerade drveta i proizvodnje namještaja za period 2025 – 2028.

U okviru sjednice Odbora šumarstva, drvne industrije, grafičke i izdavačke djelatnosti, 27. septembra održan je okrugli sto posvećen početku izrade Programa razvoja industrije prerade drveta i proizvodnje namještaja za period od 2025. do 2028. godine, sa akcionim planom za 2025. i 2026. godinu.

Cilj ovog događaja je bio da se napravi presjek sadašnjeg stanja u šumarstvu i drvnoj industriji, ali i da se prikupe relevantni stavovi i sugestije ključnih aktera iz ove oblasti, kako bi se izradio kvalitetan program koji će doprinijeti rastu i razvoju ovog sektora.

Darko Stojanović, generalni direktor Direktorata za šumarstvo, lovstvo i drvnu industriju kazao je da se danas industrija prerade drveta i proizvodnje namještaja u Crnoj Gori suočava s brojnim izazovima. Istakao je da postoji preko 540 privrednih društava koja se bave ovom djelatnošću, ali da trenutni podaci ukazuju na značajnu neravnotežu između uvoza i izvoza drvnih proizvoda. Naime, vrijednost izvoza drveta i proizvoda od drveta iznosi svega oko 2,5 miliona eura, dok uvoz iznosi čak 120 miliona eura. Kazao je da je posebno nepovoljna situacija u sektoru namještaja, gdje uvoz značajno prevazilazi izvoz.

– Nadam se da će ovaj program dati odgovore i smjernice kako da promijenimo trenutni odnos i unaprijedimo ovu industriju u Crnoj Gori. Očekujemo vaše sugestije i komentare kako bismo kreirali dokument koji će biti primjenljiv i koji neće ostati samo mrtvo slovo na papiru – zaključio je Stojanović.

Goran Đalović, načelnik Direkcije za drvnu industriju, osvrnuo se na trenutno stanje drvne industrije u Crnoj Gori i naglasio ključne izazove i perspektive ovog sektora.

Prema njegovim riječima, jedan od glavnih problema je neadekvatno iskorišćavanje kapaciteta za preradu drveta, što ukazuje na potrebu za efikasnijim korišćenjem resursa. Postojeća preduzeća se suočavaju s izazovima u osiguravanju potrebnih sirovina i pristupu tržištu, što zahtijeva bolju koordinaciju sa sektorom šumarstva.

– Privrednicima iz sektora šumarstva i drvoprerade mora da se omogući izlazak na tržište EU i to je posao za državu. Da biste pristupili tom tržištu potrebna je modernizacija vaše proizvodnje i promjena proizvodnih programa – apostrofirao je Đalović.

Posebno je istakao razvoj proizvodnje biomase, koja ima višestruke prednosti, uključujući poboljšanje kvaliteta šuma i ekonomsko valorizovanje drvnog otpada. Naglasio je da se ovaj segment prepoznaje kao ključan za unapređenje sektora i smanjenje negativnog uticaja šumskih požara kroz uklanjanje suvog drvnog materijala.

Prof. dr Branko Glavonjić, stručnjak u oblasti drvne industrije, predstavio je nacrt Programa razvoja prerade drveta i proizvodnje namještaja u Crnoj Gori za period 2025-2028.

Ovaj Program ima za cilj unapređenje drvne industrije kroz povećanje finalizacije i valorizacije drvne sirovine, jačanje izvoza proizvoda sa visokom dodatom vrijednošću i podršku domaćem tržištu, kazao je Glavonjić.

Prema njegovim riječima, predviđeno je niz aktivnosti, kao što su podrška nabavci sušara za drvo, organizacija okruglih stolova sa ključnim akterima i kreiranje podsticaja za formiranje lanaca dobavljača. Akcioni plan programa definiše detaljan vremenski okvir aktivnosti, procjenu potrebnih finansijskih sredstava i način monitoringa sprovođenja, a biće formirano i Koordinaciono tijelo koje će pratiti realizaciju plana i vršiti evaluaciju rezultata.

Tokom diskusije, privrednici iz sektora drvoprerade kazali su da se suočavaju s nizom izazova koji otežavaju prelazak na održiviji i efikasniji model poslovanja. Iako je koncept koji se zagovara privlačan i nužan za dugoročni razvoj, smatraju da se prelazak na novi model ne može ostvariti preko noći, te da zahtijeva najmanje pet do sedam godina kontinuiranog rada i prilagođavanja.

Istakli su da je dosadašnja praksa poslovanja usmjerena isključivo na cijenu, bez obzira na druge ključne parametre poput zapošljavanja, PDV-a, ukupnog prihoda i sličnih pokazatelja. Trenutno je drvoprerada na nivou primarne proizvodnje, bez značajnog napretka prema finalizaciji proizvoda, što je nužno za dalji razvoj. Ovaj proces zahtijeva ulaganje u naprednu tehnologiju i obučenu radnu snagu, što je dodatni izazov za mnoge privrednike.

Posebno su istakli pitanje nabavke sirovine za sve koji se bave drvopreradom jer niko ne želi ulagati značajna sredstva u proizvodnju ako nema sigurnosti u nabavci sirovine. Visoke cijene sirovina postale su način da se firme održe, ali time se demotivišu ljudi da ulažu u razvoj i stvaranje novih vrijednosti.

Smatraju da je bolja komunikacija između privrede i državnih institucija ključna, te da bi značajno doprinijela obezbjeđivanju potrebnih sredstava za razvoj sektora. Mišljenja su da Ministarstvo ekonomskog razvoja treba povećati fondove za podršku ozbiljnim projektima, jer trenutni model, koji se temelji na refundaciji sredstava, stvara velike probleme privrednicima koji sve moraju unaprijed finansirati.

Privrednici traže jasno definisane uslove poslovanja, sigurnost ulaganja i podsticaje za dalja širenja kako bi mogli odgovorno i održivo upravljati svojim resursima i doprinositi razvoju lokalnih zajednica i privrede u cjelini.

Predstavnici Svjetske banke su istakli da su programi podrške od ključne važnosti za razvoj drvne industrije ali da izazovi nisu samo finansijske prirode. Naime,novi program za razvoj drvne industrije predstavlja osnovu za rješavanje problema, ali je jasno da niti jedna institucija ili program ne može sam riješiti sve ove izazove, s obzirom na njihovu kompleksnost, koja uključuje finansijske, kapacitetske i druge regulatorne aspekte.–

U vezi s podrškom Svjetske banke, važno je imati realna očekivanja u narednih godinu dana radiće se sa resornim ministarstvom na detaljnoj pripremi ovog projekta, apored finansijske pomoći, akcenat će biti na aktivnostima koje će pomoći u rješavanju sistemskih izazova, uključujući jačanje institucionalnih kapaciteta, razvoj javnih preduzeća i regulative nakon donošenja novih zakona.

Sjednicu je vodio sekretar Odbora, Goran Popović, a u radu su, pored članova, učestvovali i potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović i predstavnici Svjetske banke.