U fokusu izmjene četiri ključna zakona iz oblasti saobraćaja
Na sjednici OU saobraćaja Privredne komore Crne Gore, održane 14. aprila, predstavljene su izmjene propisa iz oblasti saobraćaja. U fokusu su bili zakoni o prevozu u drumskom saobraćaju; homologaciji vozila, sistema, sastavnih djelova i posebnih tehničkih jedinica; radnom vremenu i pauzama u toku radnog vremena mobilnih radnika, uređajima za evidentiranje u drumskom prevozu, te sigurnosti pomorske plovidbe i lukama.
Predstavnik Ministarstva saobraćaja, v.d. generalni direktror direktoraza za drumskin saobraćaj mr Nikola Veljović kazao je da se trenutno radi na izmjenama i dopunama četiri zakona.
– Izmjene i dopune zakona preduzimaju se prvenstveno u cilju usklađivanja sa zakonodavstvom Evropske unije, kako bi se ispunili neophodni uslovi za zatvaranje pregovaračkog poglavlja 14 – Saobraćajna politika. Istovremeno, cilj ovih izmjena je unapređenje poslovnog ambijenta i prakse za sve učesnike u sektoru saobraćaja” – poručio je Veljović
Kada je u pitanju Zakon o homologaciji, istakao je da je Ministarstvo uzelo u obzir sve pristigle sugestije i mišljenja, te da nacrt zakona je poslat na mišljenje relevantnim institucijama, uključujući Sekretarijat za zakonodavstvo. Ista procedura primijenjena je i na zakon koji se odnosi na tahografe i radno vrijeme vozača.
Ministarstvo je u potpunosti posvećeno stvaranju povoljnijeg i efikasnijeg poslovnog ambijenta za sve prevoznike u Crnoj Gori. Danas smo napravili važan iskorak – potpisan je ugovor koji omogućava profesionalnim vozačima da u rekordnom roku, za svega nekoliko minuta, dobiju svoju licencu. Ovo je konkretan dokaz da Ministarstvo aktivno radi na otklanjanju administrativnih barijera i olakšavanju svakodnevnog poslovanja, bilo da je riječ o putničkom ili teretnom prevozu“ – poručio je Veljović.
Veljović je najavio da će naredni korak biti potpuna digitalizacija procesa – kako unutar Ministarstva, tako i u okviru sektora drumskog saobraćaja – sa ciljem da se omogući jednostavniji pristup bazama podataka, kao i brže i efikasnije podnošenje zahtjeva, uključujući i zahtjeve za izdavanje licenci
mr Demir Đešević, Ministarstvo saobraćaja govorio je više o izmjenama propisa u Zakonu o radnom vremenu i pauzama u toku radnog vremena mobilnih radnika, istakavši sa su one većinom tehničke prirode, ali da je bitna razlika, koja stupa na snagu od jula, što će sva vozila za prevoz putnika ili robe preko 2.5 tone morati da imaju ugrađene pametne tahografe druge generacije. Takođe, vozači će morati da obavljaju sedmični odmor u adekvatnom smještaju, a ne u kabinama vozila.
– Prilikom kontrole, moraće se pokazati da je odmor trajao najmanje 56 sati. Još jedna važna izmjena je redovno baždarenje tahografa kod sertifikovanih subjekata. Sve ove mjere proističu iz obaveze implementacije evropskih regulativa i odnose se na sve prevoznike – kako u putničkom, tako i u teretnom saobraćaju – istakao je on.
Bojan Radoman, Ministarstvo saobraćaja kazao je da je planirani rok za usvajanje Zakona o ugovorima o prevozu u drumskom saobraćaju i Zakona o inspekcijskom nadzoru četvrti kvartal ove godine, te da u radnim grupama učestvuju i predstavnici Privredne komore Crne Gore, a biće organizovane i javne rasprave kako bi se ostavio prostor za dodatne sugestije. Glavni cilj izmjena jeste usklađivanje sa novim EU regulativama iz 2020. godine.
– Takođe, razmatramo određena administrativna rješenja koja bi doprinijela skraćenju procedura – što bi olakšalo rad i nama i vama kao prevoznicima. Naš cilj je da ispoštujemo rok – četvrti kvartal, iako dinamika može zavisiti od obaveza prema Evropskoj komisiji, jer će sva zakonska akta morati da dobiju njihovo mišljenje – istakao je on.
Prema njegovim riječima, pored zakonskih izmjena, razmatra se i regulativa o pravima putnika u drumskom saobraćaju, kao i pitanje naknada koje su trenutno različite u odnosu na evropski prosjek, o čemu će se dodatno razgovarati u saradnji sa Ministarstvom finansija.
Privrednici pozdravljaju donošenje zakona usaglašenih sa EU koji regulišu oblast saobraćaja, ali smatraju da je neophodno da privrednici budu uključeni u njihovo kreiranje, kako bi se predlagač upoznao sa svim izazovima koje će proizvesti njihova implementacija.
Istaknut je nezavidan konkurentski položaj prevoznika u odnosu na kolege iz okruženja, prije svega zbog znatno većih troškova zarada, ali i zbog akciza na gorivo koje pojedine države u okruženju nemaju. Na taj način su prevoznici iz okruženja koji mogu da rade u Crnoj Gori u znatno povoljnijem položaju od domaćih, pa privrednici smatraju da zbog toga naša zemlja može postati tranzit od čega naši vozači neće imati koristi već isključivo inostrani.
Ukazali su i na najveći problem – nedostatak vozača na tržištu rada, što postaje sve veći izazov.
Kada su u pitanju zakoni o sigurnosti pomorske plovidbe i lukama, predstavnici Minsitarstva pomorstva, istakli su da se ova oblast usklađuje sa međunarodnim standardima kroz preciznije tehničke zahtjeve za plovila, jasno definisane sigurnosne zone i strože kontrole u osjetljivim područjima poput Bokokotorskog zaliva. Uvedeni su Nacionalni odbor za olakšice i sistem jedinstvenog nacionalnog prozora, a unaprijeđen je i nadzor nad plovidbom putem VTMIS sistema i obavezne upotrebe AIS i LRIT uređaja.
Naveli su da je poseban fokus stavljen na zaštitu životne sredine, sigurnost putnika i posade, kao i pooštravanje uslova za obuku i licenciranje pomoraca. Pojačane su kaznene mjere radi suzbijanja nelegalne plovidbe i zagađenja.Zakon o upravljanju lukama modernizuje pristup upravljanju morskim lukama, koje se sada tretiraju kao javno dobro dostupno svim korisnicima. Uveden je stroži sistem koncesionisanja, jasniji kriterijumi za dodjelu koncesija i nove naknade za korišćenje obale i lučke infrastrukture. Zakon uvodi i oštrije mjere zaštite morskog ekosistema, uključujući zabranu ispuštanja otpada i sankcije za prekršaje.
Primjenom ovih zakona očekuje se doprinos boljoj organizaciji luka, sigurnijem prometu i održivom razvoju priobalnih područja.
Na kraju, usvojen je Izvještaj o radu OU saobraćaja za 2024. godinu. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora, Igor Banović.
