Privredna komora Crne Gore

Main Menu

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija

logo

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija
Poslovni ambijent
Home›Poslovni ambijent›Rudnik Brskovo: Nastaviti dijalog i pronaći liniju spajanja između ekologije i industrije

Rudnik Brskovo: Nastaviti dijalog i pronaći liniju spajanja između ekologije i industrije

By Novica Bulatovic
January 30, 2024
540
0
Share:

U okviru redovne sjednice Odbora udruženja energetike i rudarstva Privredne komore Crne Gore, odrzanoj 30. januara, predstavnici kompanije Tara Resources AG odrzali su prezentaciju projekta rudnik cinka, olova i bakra u Mojkovcu. Sjednicu je vodio predsjednik Odbora Ivan Bulatović, uz podršku sekretara Ranka Vukmirovića, a u radu su, pored članova Odbora učestvovali potpredsjednik Privredne komore Dragan Kujović, kao i generalni menadžer Tara Resources Brskovo Mine Richard Boffey.

Predstavnik investitora Tara Resources Brskovo Mine istakao je da je riječ o investiciji od blizu 200 miliona eura, uz primjenu najstrožih ekoloških standarda, maksimalnih mjera na očuvanju javnog zdravlja građana, kao i o velikim ekonomskim i socijalnim benefitima za opštinu Mojkovac, Sjever i Crnu Goru u cjelini, gdje ce vise od 550 ljudi biće direktno zaposleno u rudniku tokom rada i više od 700 tokom izgradnje. Do sada je uloženo 32 miliona eura, što već ovaj projekat čini najvećom investicijom u Mojkovcu, a očekuje se da će izgradnja rudnika biti investicija od blizu 200 miliona eura. Kada otpočne sa radom, rudnik će generisati približno 100 miliona eura izvozne prodaje godišnje (oko 1,5 milijardi eura tokom radnog vijeka).

Kompanija Tara Resources AG je švajcarska rudarska kompanija koja posjeduje koncesiju na rudnik Brskovo u Mojkovcu. Ova firma, kako je saopšteno u prezentaciji, ima značajno iskustvo u rudarstvu i eksploataciji metala, kao i u sticanju, finansiranju, izgradnji i radu rudnika na globalnom nivou uz poštovanje najbolje prakse, uključujući Equator Principles i smjernice EBRD-a, kao i najbolje dostupne tehnologije na nivou EU. Takođe,u prezentaciji je navedeno, između ostalog, daprimjenjuju najbolju ekspertizu na pripremi projektnih i tehničkih studija, baštine društveno odgovorno poslovanje i primjenjuju ESG standarde.

  • Ovo će povećati ukupan crnogorski izvoz za 25% – naveo je Richard Boffey.

Rudnik će proizvoditi prosječno 45 kt cinka, 10 kt olova i 3 kt bakra, u koncentratu na godišnjem nivou. Ovim će rudnik Brskovo postati jedan od vodećih rudnika cinka u Evropi. Tara Resources očekuje se da će godišnji prihod od poreza biti 5-7 miliona eura i da rudnik Brskovo postane najprofitabilnija kompanija u Crnoj Gori.

  • Planirani direktni prihod Crne Gore iznosiće više od 150 miliona eura od poreza i koncesionih naknada tokom 15 godina radnog Dodatnih preko 200 miliona eura na poreze, doprinose, akcize, itd. Benefite će imati EPCG, CEDIS, CGES, Monte Cargo, Luka Bar – naveli su iz Tare.

Oni ističu da je područje projekta već  snažno pogođeno ranijim rudarskim operacijama, koje nisu bile rehabilitovane. Stare jame koje se izlivaju u rijeku Rudnicu biće tretirane projektom i rehabilitovane kao i odlagališta otpada. Postrojenje za upravljanje otpadom biće izgrađeno kako bi se uskladištio sav mineralni otpad iz rudnika koji nastaje tokom prerade minerala. Sva voda koja će biti ispuštena u rijeku Rudnicu biće potpuno tretirana u postrojenju za tretman voda, do nivoa visokog kvaliteta, čime će se poboljšati kvalitet rijeke Rudnice koja se uliva u Taru, navedeno je tokom prezentacije.

Privrednici su tražili pojašnjenja o rizicima koje u javnosti ističe NVO sektor, a odnose se na mogućnost narušavanja životne sredine u slučaju realizacije investicije ističući da je jedan od najvećih  rizika to što će među iskopanim mineralima biti i žive. Predstavnik Tare je pojasnio da je sulfidna ruda u Brskovu vulkanskog porijekla i sadrži cink, gvožđe, bakar, a u tragovima živu, kadmijum, srebro i malu količinu zlata koja se ne može ekonomski valorizovati. Prema njegovim riječima, rizici su posljedica neadekvatnog menadžmenta rudarskim procesima, a u Tara Resources su uvjereni u najvišu klasu njihovog upravljanja otpadom i tretiranja vode što će otkloniti štetne metale iz rastvora i neće ih biti u koncentratu.

– Svi rudnici i koncentrati cinka i olova imaju dio žive i potpuno je zakonski rudariti takve minerale, neće biti rizika za ljude i okolinu – naglasio je Boffey.

On je odgovarajući na pitanje privrednika kazao da su u Evropi rudnici često blizu gradova, ali da zahvaljujući tehnologiji, njihovi žitelji nijesu izloženi nikakvim štetnim emisijama ili buci. Privrednike je takođe interesovalo da li je koncesionar razmotrio mogućnosti jamske eksploatacije rude, na što im je odgovoreno da to ne bi bilo ekonomski isplativo.

Privrednici ističu i da ova tema dolazi u vrijeme zelene tranzicije u Crnoj Gori u ekološkoj državi,što smatraju dodatnim problemom za realizaciju ovakvih i sličnih projekata, ali takođe ističu da se „naša ekonomija mora diverzifikovati“ i „postaviti na stabilne osnove“, kako bi samostalno finansirala te tranzicione procese.

– Diverzifikacija je osnov svake stabilne ekonomije, a rudarstvo tome može značajno doprinijeti uz veoma malo rizika za životnu sredinu. Bio sam generalni menadžer pet rudarskih projekata i mogu vam reći da se sve može kontrolisati. Rudarska industrija se ne smije više posmatrati kao dinosaurus zahvaljujući modernoj tehnologiji. Zemlja treba da iskoristi prirodne resurse za dobrobit stanovnika – zaključio je predstavnik Tara Resources.

Na sjednici je ocijenjeno da treba nastaviti sa ovakvom diskusijom, u koju bi bili uključeni svi relevantni faktori, posebno NVO sektor ”zelenih“ kako bi donosioci odluka imali potpuno jasnu sliku o svim aspektima ovog projekta prilikom odlučivanja.

– Ukoliko je moguće, poštujući sve evropske standarde, treba naći liniju spajanja između ekologije i industrije – poručuju privrednici.

U nastavku sjednice usvojen je Izvještaj o radu Odbora udruženja energetike i rudarstva za 2023. godinu.

0
Shares
  • 0
  • +
  • 0
  • 0

Related articles More from author

  • Poslovni ambijent

    Stvoriti sigurno i konkurentno okruženje za e-trgovinu

    September 20, 2024
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Novi saziv OU građevinarstva i industrije građevinskih materijala održao prvu sjednicu

    September 28, 2023
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Neophodna jasnija pravila za otvaranje računa i boravak stranaca

    November 27, 2025
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Iskoristiti potencijale za razvoj elitnog turizma

    September 6, 2022
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Deficit radnika ugrožava razvoj agrara

    June 27, 2023
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Konstituisan Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju

    May 16, 2023
    By Novica Bulatovic

Menu

  • Galerija

  • Publikacije

  • Glasnik

Najave

  • 20
    Februar
    Saopštenja

    Konkurs za dodjelu nagrada PKCG za 2025. godinu

  • 12
    Januar
    Sajmovi

    Javni poziv za izgradnju i dizajn štandova za potrebe sajamskih manifestacija u 2026. godini

  • 12
    Januar
    Sajmovi

    Posjeta WINE PARIS & VINEXPO PARIS 2026

  • 15
    Februar
    Saopštenja

    Eko-fond: Javni konkurs za dodjelu subvencija za primjenu mjera energetske efikasnosti privredi i preduzetnicima

Privredna komora Crne Gore © 2022
All rights reserved

pkcg logo

Kontakt info

Privredna komora Crne Gore
ul. Novaka Miloševa 29/II
Podgorica 81000
Crna Gora

tel +382 20 23 05 45
fax +382 20 23 04 93
pkcg@pkcg.org
www.komora.me

  • Početna
          • January 8, 2026

            Crnogorska privreda u ovu godinu ulazi sa umjerenim optimizmom

          • December 29, 2025

            Potpisan Sporazum o saradnji u oblasti digitalizacije između Ministarstva javne uprave i Komore

          • December 26, 2025

            Sprovođenje reformi na putu ka EU uz jačanje domaće proizvodnje ključno razvojno pitanje

          • December 25, 2025

            Sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma: Uloga institucija i privrede u borbi protiv finansijskog kriminala

          • December 24, 2025

            Neophodna izdašnija podrška poljoprivrednoj proizvodnji i agroindustriji

          • December 23, 2025

            Bez investicija i modernizacije nema oporavka metaloprerađivačke industrije

          • December 23, 2025

            Unaprijediti poslovni ambijent i konkurentnosti MSP

          • December 22, 2025

            Sajber bezbjednost kao zajednička odgovornost

          • December 22, 2025

            Predjednica Drakić na Novogodišnjem ekonomskom forumu Instituta sertifikovanih računovođa i revizora

          • December 22, 2025

            Komora uspostavila Regionalnu mrežu plave ekonomije (RBEN)

  • O PKCG
  • Udruženja