Zajednički rješavati otvorena pitanja i izazove u sektoru komunalne privrede

Odbor udruženja komunalne privrede Privredne komore Crne Gore, na sjednici održanoj 4. jula razmotrio je informacije o metodologiji za utvrđivanje cijena za obavljanje regulisanih komunalnih djelatnosti, selektivnom sakupljanju otpada i uspostavljanju programa proširene odgovornosti proizvođača.
Sjednicu je vodio zamjenik predsjednika Odbora Radenko Vujošević, uz podršku sekretarke Milene Rmuš, a u radu su, pored članova, učestvovali predstavnici Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma – Dušan Bugarin, generalni direktor Direktorata za ekologiju sa saradnicima Verom Vujošević, Ružicom Brnović i Ivanom Stanišićem, predsjednik Odbora Regulatorne agencije za energetiku, Branislav Prelević, sa saradnicima Milicom Knežević i Milošem Petrovićem, te direktor Eko-fonda Draško Boljević.
Tokom sjednice, članovi Odbora apelovali su na hitne izmjene zakonske regulative koja uređuje komunalnu privredu u cilju očuvanja komunalne djelatnosti, vodovodnih i kanalizacionih sistema, kao i ugroženih vodovodnih društava.
Istakli su da sve primjedbe i sugestije koje su predstavnici ove djelatnosti upućivali tokom godina, nisu usvojene i prihvaćene, te da struka nije konsultovana prilikom kreiranja Zakona o komunalnim djelatnostima. Kako su naveli, Zakon je neprimjenljiv u mnogim svojim djelovima, posebno u onom koji se odnose na tarifnu politiku za komunalne usluge i metodologiju za utvrđivanje cijena za obavljanje regulisanih kominalnih djelatnosti. Posebno je apostrofirana inflacija i rast cijena inputa, naročito hlora čija je cijena sada tri puta veća, a koji dodatno ugrožavaju poslovanje vodovodnih i komunalnih preduzeća.
Saglasni su da je redovno i nesmetano pružanje komunalnih usluga prioritet svake zemlje, te da se mora sačuvati, prvenstveno sinergisjkim djelovanjem zajedno sa predstavnicima lokalnih samouprava i resornim ministarstvima.

Zamjenik predsjednika Odbora, Radenko Vujošević, kazao je da su komunalna preudzeća, bilo da su vodovodna ili ona koje se bave sakupljanjem otpada i drugim djelatnostima, pozvana da djeluju u interesu građana i zadovolje njihove potrebe.
– Onog momenta kada te potrebe ne mogu biti zadovoljene, nalazimo se u velikom problemu, zajedno sa kompletnom privredom – istakao je on, dodajući da zbog toga stvari treba sagledati sa tog aspekta, te da su svi u sistemu dužni da zajednički rješavaju goruća pitanja kako ne bi došlo do urušavanja ove djelatnosti.

Članovi Odbora su istakli da će primjenom nove metodologije cijena, preduzeća biti u velikom gubitku, te da se njom ne predviđa nikakav amortizacioni fond. Posebno su naglasili da je neophodno imati različite cijene za privatna i fizička lica, te zimski i ljetnji period.
Predsjednik Odbora Regulatorne agencije za energetiku, Branislav Prelević je kazao da žele da naprave sistem koji bi bio ekonomski održiv, te da drugi to prepoznaju, ali da se bez promjena u Zakonu neće ništa postići, na čemu se mora raditi zajedno sa resornim Ministarstvom. Kada je u pitanju nova metodologija za utvrđivanje cijena za obavljanje regulisanih komunalnih djelatnosti, poručio je da je to nešto što je dio evropskog zakonodavstva i kao takvo nepromjenljivo, ukoliko želimo ispuniti sve svoje obaveze na putu ka Evropskoj uniji.
Dušan Bugarin, generalni direktor Direktorata za ekologiju kazao je da se EU legislativa mora sprovoditi, te da se svaki zakon šalje na mišljenje Evropskoj komisiji.
– Mi u svemu ovome moramo biti partneri i dići saradnju na veći nivo, preduzeća, opštine, i Ministarstvo, kako bi zajednički rješavali problem – istakao je on, dodajući da su otvoreni za sve razgovore, te da će se u najkraćem roku organizovati sastanak sa predstavnicima komunalnih preduzeća.

Tokom sjednice, predstavnici Ministarstva ekologije su ukazali na značaj selektivnog sakupljanja otpada i uspostavljanja programa proširene odgovornosti proizvođača i istakli da je neohodno napraviti mehanizam i motivisati građane da što više odlažu otpad u reciklažna dvorišta, jer će se samo na taj način dati podrška cirkularnoj ekonomiji i značaju reciklaže.
Kazali su da je selektivno sakupljanje otpada propisano zakonom još 2005. godine, sa izmjenama koje su uslijedilie 2011. a čiji je cilj bio da se do 2021. godine odlaže 50% sekundarnih sirovina za ponovnu upotrebu. Oni su naveli da je, po statistikama Monstata, svega 15% tog cilja postignuto, i to uglavnom od strane privrede.
Kako su naveli, nije se puno uticalo na jačanje ekološke svijesti građana, što je ključno za uspješnu implementaciju ovog procesa.
Takođe, kazali su da je neophodno da opštine u svojim godišnjim budžetima moraju planirati određeni dio sredstava za ovu oblast, te da se mora više ulagati i u nabavku opreme za komunalna preduzeća.
Na sjednici je dogovoreno da se na temu proširene odgovornosti proizvođača organizuje poseban sastanak sa predstavnicima svih komunalnih preduzeća u Crnoj Gori, ali i predstavnicima lokalnih samouprava.
Članovi Odbora su apostrofirali da je, ako ne postoji dobra infrastruktura i tehnika za selektivno sakupljanje otpada, upitno i njeno sprovođenje. S tim u vezi, apelovali su na veću pomoć u vidu subvencija i dostupnosti evropskim pozivima, kojima bi se pomoglo u finansiranju nabavke nedostajuće mehanizacije komunalnoj privredi.
Direktor Eko-fonda, Draško Boljević kazao je da je ova institucija u maju objavila Javni konkurs za dodjelu subvencija za realizaciju projekta uklanjanja neuređenih odlagališta tkz. „divljih deponija”, sa specifičnim ciljem selekcije otpada, ponovne upotrebe i reciklaže.
– Dodjelom bespovratnih sredstava željeli smo da pružimo podršku lokalnim samoupravama i njihovim komunalnim preduzećima za realizaciju projekata sprječavanja nelegalnog deponovanja otpada i prevencije nastajanja novih divljih deponija, odnosno ispunjavanja obaveza predviđenih lokalnim akcionim planovima upravljanja otpadom – istakao je on.
Boljević je naveo da je odziv za dodjelu ovih subvencija bio jako mali, što znaći da predviđeni budžet neće moći do kraja da se iskoristi. On je najavio da će sledeći poziv biti za pomoć komunalnim preduzećima, te apelovao da se njihovi predstavnici prijave i iskoriste nepovratna sredstva koja će biti obezbijeđena.
Privrednici su pohvalili proaktivnu ulogu Ekfonda, ali i istakli da je nephodno smanjiti traženu dokmentaciju koja je sada preobimna, te olakšati procese prijave na ovakve pozive.