Podrška privrede ključna u implementaciji Zakona o sigurnosti snabdjevanja naftom i naftnim derivatima
Privredna komora Crne Gore je u saradnji sa Ministarstvom energetike i rudarstva organizovala 23. aprila dodatni konsultativni sastanak povodom Nacrta zakona o sigurnosti snabdjevanja naftnim derivatima.
Cilj je bio da se razmotre pristigle sugestije privrednika i da se kroz otvorenu diskusiju bliže sagledaju obaveze budućih obveznika formiranja obaveznih naftnih rezervi, ali i šireg konteksta, odnosno značaja cjelokupnog pitanja za sigurnost snabdijevanja Crne Gore u slučaju poremećaja u snabdijevanju ili preduprijeđenja istog, koji može nastupiti na lokalnom, regionalnom ili svjetskom tržištu.
Zorana Sekulić, v.d direktorice Direktorata za naftu i gas u Ministarstvu energetike i rudarstva podsjetila je da je formiranje obaveznih rezervi naftnih derivata jedno od ključnih mjerila za zatvaranje poglavlja 15 – Energetika u pregovorima sa EU.
Prema njenim riječima, u toku je rad na finalnoj verziji zakona, a cilj je da se na optimalan način sprovede implementacija ove obaveze u saradnji sa privrednicima. Ističe kašnjenje u ispunjavanju ove obaveze, te potrebu što ranijeg formiranja rezervi naftnih derivata u cilju obezbjeđenja sigurnosti snabdijevanja, ali i spunjavanja međunarodno preuzetih obaveza. Navodi da će najveća obaveza biti na Upravi za ugljovodonike, ali i nužnost podrške privrede u sprovođenju ovog zakona, koji nosi veliku obavezu i odgovornost – kazala je Sekulić.
Kako navodi, plan je da Uprava za ugljovodnike uzme aktivnu ulogu u formiranju i održavanju rezervi, za čije čuvanje su predviđeni rezervoari u državnom vlasništvu na lokalitetu Bar. Takođe, navodi da se skladišni rezervoari nalaze u tehničko neispravnom stanju, te da ih je neophodno adaptirati i modernizovati. U cilju prevazilaženja finansijskih izazova oko formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata, dio sredstava direktne budžetske podrške Crnoj Gori od strane Europske komisije za prevazilaženje energetske krize, u iznosu od 7.5 miliona eura predviđen je za formiranje dijela obaveznih rezervi i adaptaciju rezervoara u državnom vlasništvu namijenjenih skladištenju obaveznih rezervi, istakla je Sekulić.
– Imamo direktivu o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koju moramo da implementiramo i obavezu koju moramo da ispunimo. Obaveza formiranja obaveznih rezervi mora biti troškovno neutralna i ne smije opteretiti privredu u finansijskom smislu – istakla je ona.
Sekulić je kazala da je dat rok od 200 dana za ispunjenje obaveza formiranja rezervi, od dobijanja instrukcije, a finansijski troškovi biće nadoknađeni.
Prema njenim riječima, namjera zakonodavca nije da ijednog uvoznika dovede u neravnopravan položaj u odnosu na ostale uvoznike, a stav Ministarstva je da uvoznike koji nemaju skladišnih kapaciteta ni u Crnoj Gori ni u inostranstvu, a koji bi imali obavezu formiranja strateških rezervi u količini od nekoliko desetina do nekoliko stotina tona, ne treba obavezivati na formiranje strateških rezervi jer je pojedinačno riječ o malim količinama čiji troškovi kontrole od strane Ministarstva te administracija koju zahtjevju, ne opravdavaju smisao formiranja u takvoj formi. Takvi uvoznici imaće mogućnost da svoju obavezu prenesu na Upravu za ugljovodonike, čime će se uvećati količina rezervi koju treba da formira Uprava, što će pojednostaviti nabavku rezervi, administraciju, kontrolu količine i kvaliteta, ali i, posljedično, jediničini trošak formiranja strateških rezervi Uprave – istakla je ona.
Sekulić je takođe istakla da će u roku od godinu dana od puštanja rezervi Radna grupa, u kojoj će biti i predstavnici naftnih kompanija, donijeti krizni plan kojim će biti precizirano kada i kako će se rezerve povlačiti, a o tome će odlučivati Vlada na predlog Ministarstva.
Privrednici su naglasili važnost transparentnosti i jasnoće u definsanju visine naknade kako bi se osiguralo poštovanje ekonomske pravde i stabilnosti. Takođe, smatraju oni, ključno je postići zajedničko rješenje s Ministarstvom u vezi s raspodjelom naknade, te da se samo kroz saradnju i otvoreni dijalog, može pronaći optimalno rješenje koje će zadovoljiti potrebe svih uključenih strana.
Privrednici su istakli i da je neophodno definisati odnos između rezervi u gotovom proizvodu i rezervi u tiketima kako bi se osigurala njihova adekvatna raspodjela i korištenje. Nadalje, predložili su omogućavanje tiketinga svim uvoznicima bez obzira na visinu obavezne rezerve, kako bi se podstakla konkurentnost i smanjio administrativni teret. Osim toga, predložili su produženje roka dopreme robe s trenutnih 3 dana na 5 dana kako bi se olakšalo dopremanje rezervi goriva, što je ključno za stabilnost i sigurnost snabdjevanja.
Smatraju i da je u Nacrtu Zakona potrebno koristiti konzistentne mjerne jedinice ili definisati specifične gustine za konverziju m3 u tone ili obratno, što je resorno Ministarstvo prihvatilo, a Sekulić kazala da će to biti uređeno kroz podzakonski akt.