Privredna komora Crne Gore

Main Menu

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija

logo

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija
Saopštenja
Home›Saopštenja›Predstavljena Studija o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom u Crnoj Gori

Predstavljena Studija o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom u Crnoj Gori

By Novica Bulatovic
January 31, 2023
601
0
Share:

Privredna komora Crne Gore, u saradnji sa ekspertskim timom Parpounas Sustainabilty Consultants LTD, a uz finansijsku podršku kompanija Coca-Cola HBC Crna Gora, Knjaz Miloš Montenegro i Industrije piva i sokova Trebjesa, izradila je Studiju o upravljanju ambalažom i ambalažnim otpadom u Crnoj Gori koja je predstavljena 31. januara, uz učešće i veliko interesovanje predstavnika državnih i lokalnih institucija, privrede, nevladinog sektora i medija.

Studija je izrađena sa ciljem da se analizira stanje upravljanja ambalažnim otpadom u Crnoj Gori i daju preporuke i predlozi rješenja za postepeno uvođenje šeme proširene odgovornosti proizvođača (EPR), sa mogućnošću daljeg proširenja Sistema upravljanja ambalažnim otpadom.

Imajući u vidu važnost rješavanja pitanja ambalažnog otpada, Studija donosi analizu trenutne situacije, i predlaže optimalna rješenja prilagođena potrebama crnogorskog tržišta. Studijom se predlaže postepeno uvođenje šeme proširene odgovornosti proizvođača (EPR), sa mogućnošću daljeg proširenja sistema upravljanja ambalažnim otpadom. EPR je od 2000. godine obavezan u svim zemljama Evropske unije, a u različitim formama primjenjuje se u preko 150 zemalja, omogućavajući ostvarenje izuzetno visokih stopa reciklaže.

Predsjednica Privredne komore Nina Drakić istakla je suštinsku važnost da Vlada kreira podsticajno okruženje za implementaciju sistema upravljanja ambalažnim otpadom i pruži optimalne mjere podrške za njegovo adekvatno funkcionisanje, koje svakako podrazumjeva naročito blisku saradnju države i privrede.

– To znači da je uključivanje predstavnika privrede u izradu novog regulatornog okvira koji prati relevantnu EU legislativu, kao i implementacija preporuka i modela iz Studije i kreiranje sistemske simbioze i dugoročnog partnerstva privrede kao nosioca, s jedne strane, i donosilaca odluka kao regulatora na tržištu, s druge strane, izuzetno važno za trajno rješavanje problema zbrinjavanja otpada u Crnoj Gori – rekla je predsjednica Drakić.

Ističe da je za trajno rješavanje problema zbrinjavanja otpada u Crnoj Gori izuzetno važno uključivanje predstavnika privrede u izradu novog regulatornog okvira koji prati relevantnu EU legislativu, implementacija preporuka i modela iz Studije, te kreiranje sistemske simbioze i dugoročnog partnerstva privrede i donosilaca odluka (regulatora) u ovoj oblasti.

– Smatramo da bi bilo od posebnog značaja pripremiti programe subvencija za ulaganja u novu infrastrukturu i promovisanje koncepta Produžene odgovornosti proizvođača svim relevantnim akterima. Paralelno sa navedenim, privatni sektor u Crnoj Gori takođe treba da se pripremi za njegovu primjenu, te konsultuje i ojača saradnju sa lokalnim vlastima i preduzećima koja posluju sa otpadom u zemlji, kako bi se ovaj sistem adekvatno razvijao – zaključuje ona.

Kemal Grbović, v.d. direktora Direktorata za ekologiju i klimatske promjene istakao je da je oblast upravljanja otpadom veoma kompleksna, te da su u državama EU direktive koje je uređuju prepoznate kao „teške“.

– Direktive su „teške“ u svakom smislu, tehničko, tehnološkom, finansijskom, infrastrukturnom i dr. Veoma zahtjevne ciljeve iz EU direktiva u značajnoj mjeri prenijeli smo u naše zakonodavstvo. U tom smislu posebno zahtjevno je upravljanje ambalažnim otpadom i zbog zbog toga nam je interesantno čuti iskustva drugih država, pogotovo iskustva država članica Evropske unije – kazao je Grbović.

Prema njegovim riječima, ova oblast se može urediti u svim segmentima kako treba, ali ako građani odlažu otpad tamo gdje ne treba, percepcija je kao da institucije sistema nijesu posvećene u dovoljnoj mjeri. Zato je, kaže on, veoma bitno unapređenje inspekcijskog nadzora.

– Predlogom zakona o upravljanju otpadom, čije je donošenje planirano za II kvartal ove godine, predviđeno je formiranje inspekcije na nivou države, čiji će osnovni zadatak biti da vrši kontrolu implementacije lokalnih planova upravljanja komunalnim otpadom – najavio je Grbović.

Kirjakos Parpunas, izvršni direktor kompanije Parpounas Sustainabilty Consultants, predstavio je glavne rezultate studije i pojasnio koncept proširene odgovornosti.

EPR proizilazi iz principa „zagađivač plaća”, a podrazumijeva finansijsku i operativnu odgovornost proizvođača za upravljanje otpadom koji nastaje nakon što potrošač upotrijebi proizvod. Riječ je o veoma složenom konceptu, koji zahtijeva saradnju brojnih aktera iz javnog i privatnog sektora, kao i građana. EPR podržava modernizaciju sektora upravljanja otpadom, olakšava postizanje visokih stopa reciklaže, promoviše nove i ekološki prihvatljivije proizvode i pomaže zemljama da svedu na minimum svoje emisije gasova sa efektom staklene bašte

– Prelazak na EPR sa tradicionalnog načina bavljenja otpadom nije jednostavan proces, čemu u prilog najbolje govori iskustvo 10 država, među kojima i Grčke, koje su 2004. godine pridružile EU, a nijesu imale potrebnu infrastrukturu i morale su da se brzo prilagode evropskim zahtjevima u ovoj oblasti. Da bi se to postiglo potrebna je posvećenost i sinhronizovano planiranje sa privredom, što je jedna od najvažnijih aktivnosti koja predstoji Crnoj Gori. Vaša namjera da uključite privredu u uspostavljanje EPR je izuzetno važna za prelazak na cirkularnu ekonomiju, te postizanje ciljeva dekarbonizacije – rekao je Parpunas.

Prema njegovim riječima, EPR pokreće neophodna ulaganja u infrastrukturu, podstiče odvojeno sakupljanje otpada i recikliranje, pomaže državi da ostvari ciljne vrijednosti u pogledu reciklaže i obezbjeđuje saradnju građana kroz kampanju za podizanje nivoa svijesti. On značajno doprinosi modernizovanju upravljanja otpadom u državi, smanjuje odlaganje na deponije tako što pruža opcije za upravljanje otpadom koje spadaju u više nivoe hijerarhije otpada (smanjenje-ponovna upotreba-recikliranje), kao i negativne efekte po javno zdravlje i životnu sredinu.

– Konkretno, predloženi PRO će tokom prvih pet godina postojanja reciklirati 68.650 tona ambalaže. To je ekvivalentno smanjenju od preko 59.000 tona emisija CO2 i uklanjanju 154.700 automobila sa puteva u Crnoj Gori. Otvoriće se do 500 novih radnih mjesta – kazao je prezenter.

Tokom diskusije, predstavnici privrede su između ostalog istakli neophodnost konsenzusa o pravcu razvoja komunalne privrede i većeg investiranja u ovu oblast. Ocjenjuju neophodnost informisanja i edukovanja građana o upravljanju ambalažnim otpadom, te širenja svijesti kod proizvođača da ambalaža treba da u određenom procentu sadrži recikliranu plastiku.

Moderatorka skupa bila je Milena Rmuš, sekretarka Koordinacionog odbora za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine.

Zaključci i preporuke Studije: 

Najprikladniji model za Crnu Goru bio bi sistem EPR sa sakupljanjem tri frakcije otpada, i to lake ambalaže, papira i stakla, za koje se koriste zasebni zvonasti kontejneri. Takav scenario obezbjedio bi bi i ostvarivanje zacrtanih ciljnih vrijednosti za reciiklažu i promovisao bolji kvalitet sakupljenog materijala, a istovremeno doprinosi i uspješnoj cirkularnosti materijala i promovisanju cirkularne ekonomije. U slučaju pojave početnih problema sa postavljanjem različitih kontejnera u gradovima, predlaže se, kao alternativna opcija, sakupljanje dvije frakcije – jedan zvonasti kontejner za papir i laku ambalažu, a drugi za staklo. Taj model je jednostavniji, podrazumijeva manje obilazaka radi pražnjenja kontejnera i mogao bi da očuva zadovoljavajući kvalitet materijala ako bi sortirne stanice bile prilagođene za sortiranje navedenih frakcija. U budućnosti, ukoliko se donese odluka o uvođenju sistema depozita za ambalažu za pića koji bi bio komplementaran sa EPR-om, poželjni scenario bi podrazumijevao da PRO sakuplja dvije frakcije ambalaže – jedan kontejner za laku ambalažu i papir, a drugi za staklo.

Ključne preporuke za djelotvoran sistem za upravljanje ambalažnim otpadom u Crnoj Gori: tačno, blagovremeno i dosljedno prenošenje principa EU koji se tiču ambalažnog otpada u domaće zakonodavstvo; odrediti realne ciljne vrijednosti u pogledu obima ili rokova ili oboje; odrediti realne rokove za primjenu sistema EPR, pri čemu bi za razvijanje odgovarajućeg ekosistema za EPR bile potrebne dvije do tri godine; adekvatno sprovođenje zakona i monitoring, kao i nadgledanje djelotvornosti šeme EPR; pažljiva analiza stepena zrelosti tržišta i djelotvornosti šeme EPR prije donošenja odluke da se primijeni sistem depozita; uspostaviti i održavati centralni sistem za upravljanje podacima o ambalaži u svrhu mapiranja i upravljanja tokovima ambalažnog otpada; kreirati finansijske podsticaje kako bi se podržala primjena EPR, poput većih cijena odlaganja na deponije, zabrane odlaganja nekih komponenti na deponije, šema „plati koliko baciš” itd; stvoriti jednake uslove za poslovanje svih aktera u sklopu date industrije; integrisati neformalni sektor u poslove upravljanja otpadom u sklopu novih šema EPR; pažljivo analizirati stepen zrelosti tržišta i djelotvornost šeme EPR nakon što bude u potpunosti uspostavljena i funkcionalna, prije donošenja odluke o primjeni sistema depozita. Prvi korak bi trebalo da bude studija održivosti za sistem depozita, a sve izmjene zakonodavstva trebalo bi pripremiti u tijesnoj saradnji sa industrijom pića koja je nosilac obaveza.

0
Shares
  • 0
  • +
  • 0
  • 0

Related articles More from author

  • Saopštenja

    Sporazum PKCG i UMP: Mladi preduzetnici budućnost ekonomskog razvoja

    October 26, 2022
    By Novica Bulatovic
  • Saopštenja

    U Privrednoj komori obilježen Svjetski dan kvaliteta

    November 10, 2022
    By Novica Bulatovic
  • Saopštenja

    U poslovanju sa hranom nema nultog rizika

    May 17, 2023
    By Novica Bulatovic
  • Saopštenja

    Uručene diplome polaznicima obuke za sticanje stručne kvalifikacije – keramičar

    April 10, 2025
    By Novica Bulatovic
  • Saopštenja

    PKCG i privrednici iz IT sektora pružiće podršku Ministarstvu javne uprave

    August 31, 2022
    By Novica Bulatovic
  • Saopštenja

    Energijom iz obnovljivih izvora do energetske nezavisnosti

    March 17, 2022
    By Novica Bulatovic

Menu

  • Galerija

  • Publikacije

  • Glasnik

Najave

  • 30
    Maj
    Međunarodna saradnja

    Poslovni forum Crna Gora – Slovačka

  • 31
    Maj
    Saopštenja

    Javni poziv mikro i malim preduzećima za izradu mini web sajta

  • 30
    Jun
    Saopštenja

    EAPA 2025 – Takmičenje za najbolju ideju u oblasti promocije preduzetništva

  • 01
    Jul
    Saopštenja

    Promovisanje 100 najboljih cirkularnih praksi

Privredna komora Crne Gore © 2022
All rights reserved

pkcg logo

Kontakt info

Privredna komora Crne Gore
ul. Novaka Miloševa 29/II
Podgorica 81000
Crna Gora

tel +382 20 23 05 45
fax +382 20 23 04 93
pkcg@pkcg.org
www.komora.me

  • Početna
          • May 20, 2025

            Tradicionalno veliki broj nagrada za crnogorske proizvođače

          • May 19, 2025

            Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić na sastanku sa komesarkom Martom Kos

          • May 19, 2025

            Dodijeljene diplome polaznicima programa prekvalifikacije za mehaničare motornih vozila, instalere grijanja i hlađenja i zavarivače

          • May 19, 2025

            Crnogorski kvalitet prepoznat u regionu – 199 nagrada na sajmu u Novom Sadu

          • May 17, 2025

            Srednjoškolci iz Crne Gore u stručnoj posjeti Poljoprivredno veterinarskoj školi u Svilajncu

          • May 16, 2025

            Održana obuka u okviru EU projekta „Consumer Law Ready“ – Spremni za potrošačka prava

          • May 16, 2025

            Sjednica OU energetike i rudarstva: Razvojni projekti u fokusu

          • May 16, 2025

            Digitalna rješenja za konkurentniji turizam

          • May 14, 2025

            Kako izbjeći greške koje skupo koštaju: Usklađenost s pravom konkurencije u praksi

          • May 13, 2025

            Održan drugi LiRRIE sastanak u okviru AZA4ICE projekta

  • O PKCG
  • Udruženja