Omogućiti veće učešće starije populacije u društvenim aktivnostima
Društvena zajednica i lokalne uprave treba da povedu više računa o starijoj populaciji. Neophodno je stvoriti uslove kako bi se unaprijedio kvalitet života starijih ljudi i omogućilo im se aktivno starenje što, između ostalog, podrazumijeva njihovo dobro zdravlje i učestvovanje u različitim društvenim aktivnostima.
Ovo je poručeno sa okruglog stola organizovanog u Privrednoj komori na temu „Značaj aktivnog starenja – mogućnosti i perspektive u Crnoj Gori“, u okviru projekta „Vještine za naše doba“, koji implementira NVU „Naše doba“ sa partnerskim ustanovama JU Centar za stručno obrazovanje i Sekretarijatom za socijalno staranje Glavnog grada.
– Cilj projekta je da podstakne nadležne institucije i lokalne samouprave da, ponudom edukativnih aktivnosti, unapređuju kvalitet života starijih ljudi – kazao je dr Mladen Perazić, direktor Sektora za obrazovanje i kvalitet Privredne komore.
Prema njegovim riječima, stariji građani su važan resurs društva jer imaju mnogo iskustva i znanja koje mogu prenijeti na mlađe generacije.
– Oni često imaju dugogodišnje radno iskustvo i znanje u raznim područjima. Uključivanje starijih u društvene aktivnosti može imati koristi za njihovo fizičko i mentalno zdravlje, te im pomoći da se osjećaju dijelom društva i upravo zbog toga oni mogu učestvovati u raznim aktivnostima koje mogu poboljšati kvalitet života u zajednici, poput volontiranja ili učestvovanja u radu različitih organizacija – rekao je on.
Prema riječima Ljiljane Garić iz Centra za stručno obrazovanje, svaka starija osoba, bez obzira na dob, treba da ima mjesto u društvu i kvalitetan život.
– Starija generacija treba da učestvuje u donošenju i praćenju implementacije različitih politika koje se na njih odnose, a posebno je potrebno da se trudi da prenosi svoje znanje, životno i radno iskustvo mlađoj generaciji. Ovaj dobar potencijal potrebno je više da koristimo, da snažnije uključimo starije u društvene tokove – rekla je Garić, dodajući da volonterske aktivnosti omogućavaju starijima da kvalitetno provode vrijeme i budu korisni društvenoj zajednici.
Takođe, smatra ona, neophodno je osmisliti obrazovnu ponudu za stariju generaciju.
– Pripremili smo za vas Program digitalnih vještina i prilagodili još jedan koji se odnosi na obavljanje jednostavnih baštovanskih poslova po principima perma kulture – navela je predstavnica CSO.
Ivana Smolović iz Crvenog krsta navela je da ova organizacija 20 godina realizuje programe usmjerene ka starijoj populaciji u Crnoj Gori. Između ostalog, za oko 900 ljudi pružaju podršku kroz program “Pomoć u kući”, dok su u Bijelom Polju i Baru otvorili dva centra za njegu.
– Jako je mali broj politika koje unapređuju život starijih ljudi. Neophodno je kreirati niz kvalitetnih usluga koje će odgovarati njihovim specifičnim potrebama, jer nije svaka starija osoba ista – navela je Smolović.
Dodala je da Crveni krst ima klubove za starije u pet gradova Crne Gore, gdje se starija populacija okuplja, te organizuju radionice, predavanja advokata i doktora, izlete, igraju društvene igre.
Projekat „Vještine za naše doba“, kao i realizovane aktivnosti, prezentovala je Vesna Lakuš iz NVU „Naše doba“.
Ona je istakla da su u sklopu projekta planirani okrugli stolovi i radionice kojima se osnažuju starije osobe da se uspješnije suočavaju sa kriznim životnim situacijama, prevazilaze ih i čuvaju mentalno zdravlje.
U početnoj fazi realizacije projekta održan je 5. decembra 2022. sastanak sa predstavnicima mjesnih udruženja Glavnog grada, na kojem je predstavljen projekat i ukazano na značaj aktivnog starenja. Aktivnosti projekta usmjerene su i na uspostavljanje bliže saradnje sa ključnim institucijama i organizacijama koje mogu doprinijeti njegovoj uspješnoj realizaciji.
Lakuš je predstavila NVU „Naše doba“ koje postoji 10 godina i predstavila doprinos koji pružaju digitalnom opismenjavanju i drugim vidovima podrške starijoj populaciji, ističući saradnju sa brojnim organizacijama na realizaciji projekata.
– Želimo da podstaknemo dosnosioce odluka da obrate pažnju na našu generaciju jer je edukacija izuzetno važna za aktivno i zdravo starenje, što je pojam koji obuhvata, ne samo našu generaciju već sve prethdone kojima taj proces starenja slijedi – poručila je ona.
Tokom okruglog stola, primjere dobre prakse prezentovale su predstavnice NVU „Naše doba” Anđa Backović, Milena Andrijašević i Đina Markuš.
Backović je istakla da stariti u Crnoj Gori nije isto kao stariti u nekoj razvijenoj evropskoj zemlji, te da ova populacija ima pravo da širi svijest o sebi, kako bi uticala na brojne stereoptipe koji postoje u našoj državi.
– Crna Gora će, prema svim Monstatovim projekcijama, do 2050. godine imati svakog četvrtog stanovnika starijeg od 65 godina – kazala je ona, dodajući da ovakva realnost mora poslužiti za dalja promišljanja o različitim politikama.
Sa tim je saglasna i Milena Andrijašević koja je kazala da stari, isto kao i mladi, žele da budu pitani i učestvuju u odlukama koje ih se tiču.
– I zato se borimo, jer starost je svima zajednička, ali način staranja nije, te je potrebno uvesti socijalnu inkluziju starijih, posebno kroz digitalno opismenjavanje– istakla je ona.
Na kraju, Đina Markuš je poručila da je jako važno da populacija trećeg doba učestvuje u različitim aktivnostima sa mlađima, jer je taj međugeneracijski kontakt od izuzetnog značaja za njih.
U diskusiji koja je uslijedila, učesnici skupa su pohvalili organizaciju ovakvih i sličnih događaja, ocijenivši da su izuzetno korisni za unapređenje kvaliteta života starije populacije.
