Privredna komora Crne Gore

Main Menu

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija
  • English

logo

  • Privredna komora
        • O KomoriPrivredna komora je samostalna, poslovna, stručna i interesna ogranizacija nezavisna u svom radu.
          • Istorijat
          • Predsjednici PKCG
          • Zakon o PKCG
          • Statut PKCG
          • Politika kvaliteta
        • Nagrada Privredne komore
        • Organizacija
          • Skupština
          • Upravni odbor
          • Nadzorni odbor
          • Predsjednica
          • Potpredsjednici
          • Generalni sekretar
        • Stručna služba
        • Kontakt
        • Sudovi pri Komori
          • Arbitražni sud
          • Sud časti
          • Odbor za vansudsko rješavanje potrošačkih sporova
          • Kodeks poslovne etike
        • Koordinacioni odbori
          • Koordinacioni odbor za žensko preduzetništvo
          • Koordinacioni odbor za zdravstveni turizam
          • Koordinacioni odbor za kvalitet
          • Koordinacioni odbor za tranzitni saobraćaj
          • Koordinacioni odbor za evropske fondove i projekte
          • Koordinacioni odbor za digitalnu transformaciju
          • Koordinacioni odbor farmaceutske i medicinske privrede
          • Koordinacioni odbor za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine
  • O Crnoj Gori
        • Profil zemlje
        • Ekonomski pokazatelji
        • Investiranje u Crnu Goru
        • Podrška investitorima
        • Zakonodavstvo
        • Poslovno okruženje
        • Poljoprivreda
        • Turizam
        • Energetika
        • Rudarstvo
        • Industrija
        • Građevinarstvo
        • Trgovina
        • Spoljnotrgovinska razmjena
        • Šumarstvo
        • E infrastruktura
        • Saobraćaj
        • Finansijske usluge
  • Udruženja
        • Bankarstvo
        • Drvna industrija
        • Energetika i rudarstvo
        • Građevina
        • ICT
        • Komunalna privreda
        • Mala i srednja preduzeća
        • Metalurgija
        • Poljoprivreda
        • Saobraćaj
        • Špedicija
        • Trgovina
        • Turizam
        • Grupacije
          • Grupacija industrijskih proizvođača pekarskih proizvoda
          • Grupacija distributera nafte i naftnih derivata
          • Grupacija priređivača igara na sreću
  • Usluge
        • ATAATA karnet je jednostavan međunarodni carinski dokument koji omogućava privremeni uvoz najvažnijim grupama roba kojima se trguje u svijetu. ATA karnetom roba cirkuliše neocarinjena za period od jedne godine u slučaju kada je na carinskom području zemlje koja je prihvatila Konvenciju o privremenom uvozu i to bez popunjavanja nacionalnih carinskih isprava, plaćanja carine ili polaganja depozita, što inače slijedi u redovnom postupku za privremeni izvoz, odnosno uvoz. U svijetu, ATA karnet je sinonim pasoša za robu.
        • TIRTIR karnet je međunarodni tranzitni dokument koji omogućava da bez dodatne procedure u carinskom području, a pod okriljem TIR konvencije, prevoznik obavi uslugu transporta u najkraćem vremenskom periodu. TIR karnet, kao jedan od glavnih stubova TIR sistema, po osnovu konvencije predstavlja vrstu osiguranja robe u transportu, pa je samim tim i najsigurniji sistem pri obavljanju istog.
        • Redovi vožnje u drumskom saobraćaju
        • Centar za edukaciju u drumskom saobraćaju
        • Uvjerenje o domaćem porijeklu robe
        • Uvjerenje o domaćem nepreferencijalnom porijeklu robe
        • Potvrda da se roba ne proizvodi u Crnoj Gori
        • Ovjera uvozno izvoznih dokumenata
  • Aktivnosti
        • Nagradna igra - Kupujmo naše!
        • Dobro iz Crne Gore
        • Konferencija o ekonomiji
        • Crnogorski parlament preduzeća
        • Saopštenja
        • Poslovni ambijent
        • Obrazovanje
        • Međunarodna saradnja
        • Najave
        • Sajmovi
        • Protokol
        • Projekti
  • NATO tenderi
  • Multimedija
  • English
Poslovni ambijent
Home›Poslovni ambijent›Uloga softverskih rješenja i put ka digitalizaciji građevinskog sektora

Uloga softverskih rješenja i put ka digitalizaciji građevinskog sektora

By Novica Bulatovic
July 1, 2025
136
0
Share:

Odbor udruženja građevinarstva i Industrije građevinskih materijala u Privrednoj komori Crne Gore razmotrio je 30. juna implementaciju BIM tehnologije (Building Information Modelling softver) kao savremenog pristupa u planiranju, projektovanju, izgradnji i upravljanju građevinskim objektima. Riječ je o temi koja sve više dobija na značaju u evropskoj i regionalnoj građevinskoj praksi, a pred državom i privredom je obaveza da se adekvatno odgovori na izazove koje BIM tehnologija nosi.

Sjednicu je vodio predsjednik OU Mile Gujić, a u radu su učestvovali izvršni direktor Monteputa Milan Ljiljanić, sekretar OU Balša Rakčević, eksperti sa iskustvom u Arhicad BIM implementaciji i edukaciji Majda Mujević i Asim Bećiragić, kao i vodeći partneri Autodesk Revita na teritoriji Srbije i regiona Vladimir Gutiša i Slobodan Lazić.

Prema riječima Majde Mujević, BIM tehnologija je platforma za objedinjeni rad svih inženjerskih struka – od arhitekata, građevinaca, mašinaca i ostalih inženjera, na istom digitalnom modelu, u realnom vremenu. To znači da svi projektni problemi, nedoumice i kolizije mogu biti riješene već u fazi projektovanja, umjesto na terenu kada je to znatno skuplje i rizičnije.

Softver omogućavaja precizniji predmjer i predračun (što direktno utiče na kontrolu troškova), vizuelizaciju i koordinaciju svih faza projekta i što je posebno važno – digitalno upravljanje objektom tokom njegovog čitavog životnog vijeka. Ova tehnologija je osim projektantima, korisna i proizvođačima građevinskih materijala, jer svaki građevinski element može sadržati detaljnu digitalnu specifikaciju – od opeke do složenih sistema. Mujević je posebno ukazala na činjenicu da se ova tehnologija koristi od 2016. godine u Velikoj Britaniji za sve javne objekte u upotrebi, u Norveškoj od 2010. godine, dok se u Srbiji radi na standardima i strategiji koji će omogućiti i zakonsku obavezu da svi javni objekti određene kvadrature budu projektovani u nekom od BIM softvera.

Asim Bećiragić je kroz konkretan primjer BIM projekta prikazao kako svi inženjeri rade unutar jedinstvenog digitalnog modela, gdje se podaci o svakom elementu, poput prozora, ventilacione jedinice ili sanitarije, mogu očitati jednim klikom. Poseban akcenat stavljen je na međusobnu saradnju timova, gdje stručnjaci iz različitih oblasti u realnom vremenu razmjenjuju sugestije, ukazuju na tehničke konflikte i zajedno donose optimizovana rješenja još u fazi projektovanja. Ovakav pristup  omogućava efikasniju komunikaciju, bolju koordinaciju i značajne uštede u vremenu i troškovima realizacije.

Vladimir Gutiša i Slobodan Lazić su BIM tehnologiju predstavili kroz svoj projekat škole u Srbiji koja je povezala BIM sa Internet Of Things tehnologijom koja obezbjeđuje efikasno povezivanje digitalnog i fizičkog svijeta, tj. senzora ugrađenih u objekte sa internetom. Sve informacije koje se sakupljaju obrađuje AI, selektuje bitne podatke i dostavlja korisniku, a u ovom slučaju odnose se na stanje svake prostorije, temperaturu, vlažnost, zauzetost, kao i koliko su se koristile tokom dana, pa se na osnovu toga kasnije može organizovati čišćenje, održavanje i mnogo drugih stvari, naveli su u prezentaciji.

Jedan od prezentovanih projekata je i BIM real estate kojim se omogućava precizna vizuelizacija prostora, što zakupcima pruža jasan uvid u raspored, dimenzije, instalacije i druge tehničke karakteristike objekta, kako bi lakše donijeli odluku bez obilaska prostora. Modeli se koriste i za virtuelne prezentacije, što dodatno doprinosi efikasnosti marketinga i komunikacije sa klijentima, posebno u situacijama kada zakupci nijesu lokalno prisutni. Zahvaljujući preciznom evidentiranju zakupljenih i zajedničkih površina, vlasnici mogu efikasnije upravljati obračunima režijskih troškova i ugovorima o zakupu. Kod objekata sa više zakupaca, kao što su poslovne zgrade ili tržni centri, BIM pruža jasan pregled svih jedinica i olakšava operativno upravljanje.

Nakon prezentacija, zaključak je bio da BIM nije više stvar izbora, već pitanje trenutka kada ćemo ga sistemski i zakonodavno uvesti u naše prostorno i tehničko planiranje. Sugerisano je da se sva resorna ministarstva i relevantna udruženja, fakulteti, Inženjerska komora i dr. treba da uključe u dalji dijalog i kreiranje nacionalne strategije za implementaciju BIM-a.

O statusu projekta izgradnje druge dionice autoputa Mateševo-Andrijevica, učesnike sjednice je informisao Milan Ljiljanić, izvšni direktor Monteputa.

„Kada su u pitanju tenderske procedure aktuelna su tri odvojena tenderska postupka koji se sprovode isključivo po EBRD standardima: za PIU konsultanta; stručni nadzor i za izvođenje radova. Kada je u pitanju tender za izvođenje radova, u toku je ponovljeni postupak na koji se prijavilo 10 kompanija i sada se prolazi kroz tehničku evaluaciju. Očekujemo da u drugoj polovini jula kompanije dostave završne finansijske ponude, a nakon njihove analize očekujemo potpisivanje ugovora do kraja septembra“, naveo je Ljiljanić

Takođe, po njegovim riječima, paralelno s ovim postupcima sprovodi se i četvoromjesečna javna rasprava o uticaju projekta na životnu sredinu i lokalno stanovništvo koja se završava 8. jula, kada bi Upravni odbor EBRD trebao donijeti odluku o odobrenju kredita.

Ako sve bude išlo po planu, očekuje se da se do kraja godine započne sa pripremnim radovima na izgradnji dok se početak značajnih radova očekuje u proljeće 2026. godine. Na interesovanje privrede o uključivanju domaćih kompanija u izgadnji druge dionice auto puta, Ljiljanić je odgovorio da ne postoji obavezni minimalni procenat, već je on definisan kao i za prvu dionicu (do 40%) kao i da moraju biti već registrovane firme, odorebne od strane države i nadzora kako bi se izbjegao svaki vid neregularnosti po ovom osnovu.

Informaciju o poslovanju u sektoru građevinarstva za period januar-april 2025. godine prezentovao je Balša Rakčević, sekretar Odbora. Tokom prve polovine godine nastavljen je rast zaposlenosti i obima radova, uz značajnu aktivnost u dijelu infrastrukturnih projekata. Zapošljavanje je poraslo za oko 12% u odnosu na prethodnu godinu, iako je zabilježen pad u planiranoj izgradnji stambenog prostora. Cijena kvadrata u novogradnji porasla je više od 20% u odnosu na isti period prošle godine, što ukazuje na održan investicioni interes i pozitivan trend uprkos izazovima.

Predstavljeno je fleksibilno i ekonomično rješenje za savremenu gradnju – mini kranovi JEKKO, spoj kompaktnih dimenzija i velike nosivosti. Nikola Bukvić, generalni direktor kompanije Infinity Motion, objasnio je da oni omogućavaju izvođenje složenih podiznih radova gdje klasični kranovi to ne mogu zbog ograničenog prostora ili nepristupačnog terena. Oni značajno štede vrijeme zahvaljujući brzoj montaži, te povećavaju sigurnost na gradilištu smanjenjem potrebe za velikim mehanizacijskim vozilima. Pogodni su za urbane sredine, unutrašnje prostore i objekte sa ograničenim pristupom, gdje je ključna efikasnost i preciznost podizanja materijala.

0
Shares
  • 0
  • +
  • 0
  • 0

Related articles More from author

  • Poslovni ambijent

    Javna rasprava o Nacrtu zakona o snabdijevanju naftnim derivatima u slučaju poremećaja u snabdijevanju

    July 29, 2022
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Digitalna transformacija ključna u metalskoj industriji

    November 27, 2023
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Ulaganje u obnovljive izvore razvojna šansa crnogorske energetike

    March 17, 2022
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Potrebni snažniji podsticaji za metalski sektor

    October 24, 2022
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Što hitnije pristupiti povećanju vrijednosti ugovora po javnim nabavkama

    March 29, 2022
    By Novica Bulatovic
  • Poslovni ambijent

    Instrukcija za plaćanje carinskog duga od 01. januara 2024.

    January 1, 2024
    By Novica Bulatovic

Menu

  • Galerija

  • Publikacije

  • Glasnik

Najave

  • 17
    Novembar
    Projekti

    Informativna radionica o mogućnostima EmBRACE projekta

  • 03-20
    Novembar
    Obrazovanje

    Termini obuke i polaganja ispita za vozače i menadžere

  • 27
    Novembar
    Saopštenja

    Prilike. Razvoj. Integracija: crnogorska privreda pred novim poglavljima

  • 01
    Decembar
    Saopštenja

    Obavještenje o usklađivanju Redova vožnje u međunarodnom drumskom saobraćaju za sezonu 2025/26

Privredna komora Crne Gore © 2022
All rights reserved

pkcg logo

Kontakt info

Privredna komora Crne Gore
ul. Novaka Miloševa 29/II
Podgorica 81000
Crna Gora

tel +382 20 23 05 45
fax +382 20 23 04 93
pkcg@pkcg.org
www.komora.me

  • Početna
          • November 11, 2025

            Crnogorska startap zajednica privukla veliko interesovanje potencijalnih partnera na samitu u Lisabonu

          • November 10, 2025

            Obilježen Svjetski dan nauke za mir i razvoj: Povjerenje u nauku kao pokretač promjena

          • November 7, 2025

            Graditi održivo partnerstvo između Zavoda za zapošljavanje i privrede

          • November 6, 2025

            Arbitraža postaje nezaobilazan mehanizam pravne zaštite

          • November 6, 2025

            Crna Gora na međunarodnom sajmu privrede KLIK EKSPO 2025 u Tirani

          • November 6, 2025

            Jadran dobija prvu digitalnu pijacu morskih proizvoda i regionalni klaster Plavog rasta

          • November 5, 2025

            Evropska podrška za brži napredak Crne Gore

          • November 5, 2025

            Dominacija kratkom video formom: Kako iskoristiti moć društvenih mreža kroz video sadržaj

          • November 5, 2025

            Lansirana B2GreenHub platforma

          • November 4, 2025

            Crnogorska privredna delegacija na Evropskom parlamentu preduzeća u Briselu

  • O PKCG
  • Udruženja