Sačuvati Institut u Igalu, temelj crnogorskog zdravstvenog turizma
Neophodno je sačuvati Institut „Dr Simo Milošević“, te pronaći najodrživiji i najprofitabilniji model njegovog poslovanja.
Iskustvo i povjerenje koje Institut „Dr Simo Milošević” u Igalu ima ne samo na domaćem tržištu, nego i na visoko razvijenom evropskom tržištu (Norveška, Holandija, Švedska, Danska…), uz stručni kadar, predstavlja njegovu najveću vrijednost na kojoj treba temeljiti razvoj i budućnost zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.
Ovo je poručeno sa sjednice Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore Crne Gore, održane 13. marta, tokom koje je razmotren i Predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti.
Sjednicu je vodila predsjednica Koordinacionog odbora dr Marina Delić, uz podršku sekretarke Sanje Marković.
– Institut Igalo se nalazi u izuzetno teškoj situaciji. Riječ je o ustanovi sa 73 godine zavidne tradicije, koja je nosilac programa razvoja zdravstvenog turizma i kao takva je navedena i u Strategiji pametne specijalizacije. Mislim da treba da pošaljemo jasnu poruku da ta ustanova treba da opstane u pravom smislu i obliku – kazala je predsjednica Delić.
Generalni direktor Direktorata za projekte (IPA), inovacije, zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravlja mr Luka Đukanović, rekao je da je problem Instituta u Igalu veoma kompleksna tema s obzirom na veličinu duga i zapuštenost objekta.
– Riječ je o vrlo važnoj instituciji i moramo sve uraditi što je u našoj moći da je vratimo na pravi put. Institut je opterećen velikim dugom između 20 i 40 miliona eura, viškom zaposlenih, a potrebna su i značajna ulaganja u infrastrukturu. Vlasnička struktura (u kojoj je i privatni vlasnik) ograničava djelovanje države u smislu zaštite konkurentnosti. Potrebna je reorganizacija i restrukturiranje društva, te promjena vlasničke strukture kako bi se Institut doveo u održivo poslovanje – rekao je Đukanović.
Zakon
Tekst Predloga zakona o zdravstvenoj zaštiti pretpostavka je stvaranja dobrog poslovnog ambijenta koji će omogućiti nesmetani razvoj zdravstvenog turizma. Oblast zdravstvenog turizma, ovim predlogom zakona je dobila normativno uređenje, a planiranim donošenjem podzakonskog akta propisaće se podjela u djelatnosti zdravstvenog turizma, odnosno, preciziraće se oblici usluga zdravstvenog turizma.
Kako se zdravstveni turizam po prvi put definiše u zakonu, Koordinacioni odbor je stava da je potrebno imati u vidu da on obuhvata kako medicinski, tako i nemedicinski turizam (tj. spa i wellness), sa čim se saglasio i zakonopisac, uz konstataciju da su ove kategorije već unijete u inovirani tekst ovog akta. Takođe, predstavnici Ministarstva zdravlja su informisali Koordinacioni odbor da je iz teksta uklonjen stav o zabrani reklamiranja usluga zdravstvenog turizma, istakavši saglasnost da bi onemogućavanje promocije u ovom segmentu predstavljalo svojevrsnu biznis barijeru.
Predsjednica Delić je mišljenja da se u Zakonu mora jasno precizirati pojmovnik zdravstvenog turizma, dok je Rada Janjić iz Instituta za standardizaciju stava da se treba pozvati na standarde u kojem su svi pojmovi adekvatno definisani.
Predstavnik Ministarstva zdravlja mr Luka Đukanović je istakao da je u zdravstveni sistem prošle godine uloženo preko 50 miliona eura i pokrenuto 24 projekta u okviru kapitalnog budžeta.
– Predano radimo na tome da unaprijedimo sistem i omugućimo bolje uslove za naše pacijente – kazao je on.
Takođe, istakao je da su svjesni situacije važnosti standarda, posebno kada je u pitanju wellness turizam, te da će se uskoro raditi na izradi podzakonskog akta u ovoj oblasti.
Prema njegovim riječima, trenutni zakon još uvijek ne prepoznaje međunarodnu standardizaciju zdravstvenih ustanova, te je u skladu sa tim Ministarstvo reagovalo i u toku je pilot projekat za akreditaciju domova zdravlja u Podgorici i Kotoru.
– Nadam se da će se ovaj pilot projekat proširiti i na ostale domove zdravlja kako bi i oni dobili akreditaciju i trenutno radimo na obezbjeđivanju budžeta za tu aktivnost – kazao je Đukanović.
On je takođe naveo da se prostornim planiranjem žele ograničiti određena područja samo za zdravstveni turizam gdje postoje prirodni potencijali, kako na tom mjestu ne bi bili hoteli koji nisu za ovu namjenu.
Predstavnik Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma Marjan Milačić ocijenio je da se normativnim prepoznavanjem ovog vida turističke ponude stvaraju pretpostavke izlaska iz okvira njenog sezonalnog karaktera, diverzifikuje ponuda i podstiče vanpansionska potrošnja.
– Kroz prihode od zdravstvenog turizma imaćemo priliku da unaprijedimo cjelokupni zdravstveni sistem i povećamo lična primanja zaposlenih – rekao je on, dodajući da su u prošlosti turističke agencije bile primorane da otkažu aranžmane, jer nijesu imale adekvatnu ponudu za zdravstveni turizam.
Prema njegovim riječima, veliki broj zdravstvenih objekata je u sivoj zoni, te je intencija ovog ministarstva da se na odgovarajući način normativno uredi ova oblast.
– Neophodno je kreirati normativni ambijent na način na koji su to uradile razvijene zemlje – istakao je on, dodajući da su kao ministarstvo spremni na međuresornu i saradnju s privredom po tom pitanju.
Mladen Filipović iz Poliklinike „Filipović“ istakao je potencijale Crne Gore za razvoj zdravstvenog turizma, posebno apostrofirajući prednosti Ulcinja, Igala, Skadarskog jezera, ali je govorio i o izazovima sa kojima se u razvoju treba izboriti, među kojima je posebno naglasio nedostatak kadra i nemogućnost njegovog angažovanja iz inostranstva u skladu sa preferencijama gostiju-pacijenata.
Jelena Nikčević, Zdravstveno sanitarna inspekcija, istakla je da u Zakonu moraju postojati precizno definisane odredbe kako bi inspekori mogli da postupaju na adekvatan način.
– Postoje brojne ustanove koje se bave anti age nehirurškim metodama medicine glave i vrata, a još uvijek ne postoje pravilnici u toj oblasti – kazala je Nikčević, dodajući da su informisani da će oni uskoro biti donijeti kako bi doprinijeli kvalitenijem vršenju kontrola.
Jelena Bulajić, Stomatološka komora, smatra da Zakonom ne treba ograničavati ovu oblast u smislu zdravstvenog turizma na protetske i ortodontske usluge.
Tokom sjednice, između ostalog, konstatovano je da, budući na to da i domaće stanovništvo koristi usluge u zdravstvenom turizmu, potrebno razmotriti brisanje ili modifikaciju stava „Usluge zdravstvenog turizma ne padaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja”.
– Da li na ovaj način onemogućavamo da FZZO plaća usluge rehabilitacije građanima Crne Gore u Institutu Igalo? Smatramo da nije neophodno da se u zakonu precizira način plaćanja jer se sve definiše posebnim aktima FZZO – zaključuje Koordinacioni odbor.
Koordinacioni odbor skreće pažnju da je ministarstvo nadležno za poslove turizma odgovorno za kontrolu ispunjenosti standarda u pogledu prostora, opreme, kadra i usluga za spa & wellness centre. Ukoliko objekat ispunjava tražene standarde u tom slučaju može dobiti specijalizaciju Spa&Wellness.
Usluge koje se pružaju a predstavljaju zdravstvene usluge treba da budu u nadležnosti Ministarstva zdravlja jedan je od zaključaka KO za zdravstveni turizam.
